Porodica na kauču, ispod klima uređaja.

Uticaj klima-uređaja na zdravlje

Klima-uređaji kao izvor zdravstvenih problema gotovo da se i ne spominju u medicinskom knjigama, osim kod opisivanja nastanka legionarske bolesti. Tada su, na skupu u Filadelfiji 1976. godine, udišući klimatizovan vazduh u kojoj je bila bakterija legionela, oboleli legionari, po kojima je bolest i dobila ime. Možda bi tako i ostalo da zbog klimatskih promena nismo primorani da koristimo sve više klima-uređaje, i to bez obzira ne godišnje doba, da bi hladili i zagrevali prostor u kome boravimo. I sve bi bilo dobro da se samo u tim situacijama koriste klima-uređaji, jer je savremeni način života nametnuo erkondišn svuda – od autombila, aviona, kongresnih i tržnih centara do modernih zgrada u kojima se prozori ne otvaraju i gde se kompletna ventilacija obavlja preko klima-uređaja.

Uticaj klima-uređaja na respiratorni sistem

Ono što ljudi nisu odmah shvatili je činjenica da klimatizacija može da dovede do raznolikih nelagodnosti, pogotovo kod onih ljudi koji imaju različite respiratorne probleme. Jednostavno, kod hroničnih respiratornih stanja i bolesti postoji rizik od pogoršanja simptoma. Štaviše, respiratorne infekcije mogu biti uzrokovane hladnim vazduhom koji deluje upalno na bronhije, zajedno s drugim faktorima kao što su infekcija, prisustvo različitih čestica, dima cigareta i raznih iritanata u vazduhu. Izlaganje klima-uređajima s veoma hladnim vazduhom može izazvati promene u disajnim putevima koje kod već postojećih stanja, kao što je astma, mogu dovesti do pogoršanja bolesti.

Devojka stoji ispod klime i duva nos.

U uslovima kada se temperatura vazduha znatno razlikuje u odnosu na spoljašnu temperaturu, čak i za promene od svega pet stepeni Celzijusa, moguće su negativne posledice na respiratorni sistem. Ovaj efekat je najizraženiji kod onih sa opstruktivnim respiratornim oboljenjima, kao što su astma i HOBP, jer mogu da dovedu do bronhokonstrikcije. Ljudi koji pate od sinuzitisa, takođe, u klimatizovanoj sredinu mogu da imaju ozbiljne probleme i pogoršanje osnovne bolesti 1.

Kako klima-uređaji deluju na zdravlje?

Studije o efektima klimatizacije na zdravlje su oskudne, i nema mnogo saznanja o tome kako zaista utiču na zdravlje pacijenata. Pregledom literature u jednom članku objavljenom u BMC analizirani su dostupni podaci objavljeni u Medline i Cochrane bazama. Istraživači su se fokusirali na pacijente u bolnicama, a rezultati su prikazani prema intervenciji, populaciji, kontroli i ishodu, u zavisnosti od grejanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC ili Heating, Ventilation, and Air Conditioning). U zaključku je rečeno da HVAC-a ima potencijal da poboljša ishod lečenja kod pacijenata, učini bolničko lečenje efikasnijim, posebno tokom toplotnih talasa. Primena HVAC-a može biti značajna za ublažavanje negativnih posledica efekata klimatskih promena na zdravlje i lečenje ljudi. Zabeležen je bolji oporavak, bolja kontrola vitalnih parametara, smanjenje srčanih problema, bolje podnošenje veće fizičke aktivnosti. Zabeležena je i smanjena smrtnost pacijenata koji su imali toplotne udare, a i kraći boravak pacijenta s respiratornim oboljenjima. Sve u svemu, HVAC ima potencijal da poboljša ishode lečenja pacijenata i poveća efikasnost bolničkog lečenja 2.

Klimatizacija u kontekstu epidemija i pandemija

Od pandemije kovida-19, način na koji se virus SARS-CoV-2 širi opširno je proučavan. Poznato je da se virus prvenstveno prenosi bliskim kontaktom, posebno kada zaražena osoba kašlje, priča, kija ili na drugi način koristi svoj glas na malim udaljenostima <1–2 m. Zbog svega su ventilacioni sistemi, uključujući grejanje i klimatizaciju koji uključuju recirkulaciju vazduha, bili predmet revizije. Utvrđeno je da se pored respiratornih virusa (gripa i posebno korona virusa) mogu širiti i drugi mikroorganizmi, kao što su vegetativne bakterije (stafilokoke i legionele), gljive (Aspergillus i Penicillium), mikrobakterije (tuberkuloze), enterični virusi (norovirusi i rotavirusi) i bakterijske spore (Clostridium difficile i Bacillus anthracis).

Daljinski za klimu i klima uređaj na zidu.

Viralnost takvih patogena zavisila je od temperature vazduha, relativne vlažnosti i turbulencije. Ispostavilo se da klima-uređaj može širiti patogene bakterije, posebno kada klima-uređaji nemaju efikasan sistem filtracije. Štaviše, rizik od infekcija izazvanih klimatizacijom se povećava kada se poveća veličina ventiliranog prostora, kao što su robne kuće, avioni, brodovi, bolnice… Rizik se pogoršava kada klima-uređaji ne hlade vruć vazduh koji dolazi spolja već recirkulišu unutrašnji vazduh i tako povećavaju koncentraciju zagađivača i infektivnih agenasa usled povoljnog dejstva veštački hladnog i suvog vazduha3.

Uticaj klima-uređaja na kognitivne performanse

Posebno je bila interesantna studija koja je proučavala uticaj klimatizacije na kognitivne funkcije osoba u zgradama s klimatizacijom i bez klimatizacije. Praćeno je 44 studenta sa univerziteta iz Masačusetsa u Sjedinjenim Državama, od kojih je pola živelo u klimatizovanim, a pola u neklimatizovanim zgradama. Korišćena su dva testa kognicije, Stroop test za procenu selektivne pažnje/brzine obrade i ADD test za procenu kognitivne brzine i radne memorije.

Rezultati su ukazali na povećanje vremena reakcije i smanjenje brzine kod studenata koji nisu bili u klimatizovanom prostoru. Iako je raspon uzrasta učenika predstavljao ograničenje studije, konzistentni nalazi u ovoj mladoj, zdravoj populaciji mogu ukazivati na to da su ljudi podložni efektima ekstremne vrućine. U zaključku se naglašava važnost klimatizacije zgrada sa ciljem pozitivnog uticaja na sposobnost učenja, produktivnost i bezbednost zbog klimatskih promena4.

Drugi uticaji klima-uređaja na zdravlje

Klima bi trebalo da pomaže u održavanju telesne temperature, što je važno u vlažnim i vrućim delovima sveta gde postoje toplotni udari tokom leta. Iako se ljudi mogu aklimatizovati na visoke temperature, što se dešava tokom dužeg perioda, od 7 do 14 dana s najmanje dva sata dnevnog izlaganja toploti, moguće je i da izgube postignute efekte aklimatizacije ako provode većinu svog vremena u klimatizovanoj sredini.

Devojka se rashlađuje na poslu.

Klima-uređaji su korisni kod spavanja, jer pokreću homeostatske mehanizme za hlađenje tela. Takođe, mogu da smanje učestalost alergijskih reakcija, posebno ako su ograničeni na manje prostore u kojima se vazduh razmenjuje sa spoljašnjim, jer tako svi alergeni mogu biti očišćeni.

Umesto zaključka

Kao i uvek, postoje pozitivni i negativni efekti uređaja koje ljudi koriste. Možda je zato važno uvek biti umeren, što znači ne praviti veliku razliku između spoljašnje i unutrašnje temperature, a kada to nije moguće, biti adekvatno obučen i ako treba zaštićen (kapa, marama i slično), sa ciljem održavanje telesne temperature vazduha, posebno u sinusima i respiratornom sistemu. A kada procenite da u klimatizovanom prostoru boravi puno ljudi i da ne postoji razmena vazduha sa spoljašnjom sredinom, vratite se dobro oprobanom nošenju maski.

U svakom slučaju, zbog klimatskih promena tek nam predstoji prilagođavanje izazovima koje sa sobom nosi klimatizacija.

Izvori:
1: https://ctajournal.biomedcentral.com/articles/10.1186/s13601-018-0208-9

2: https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12889-020-09358-1

3: https://www.mdpi.com/1660-4601/17/17/6052

4: https://journals.plos.org/plosmedicine/article?id=10.1371/journal.pmed.1002605