
Korisno i u trendu: peršun u prozoru, paradajz na terasi
Kao odgovor na krizu, stanovnici svetskih metropola pretvaraju svoje balkone, krovne terase, pa čak i prozorske ispuste u prostore za gajenje jestivih biljaka
Futurističke višespratnice sa vertikalnim principom gajenja jestivih biljaka više nisu daleka budućnost. Saksije u prozorima, drveni sanduci na terasama, čitavi povrtnjaci na ravnim krovnim površinama već su oživeli u američkim megapolisima Njujorku, Los Anđelesu i San Francisku.
Vrtovi pobede u kriznim vremenima
Nađite svetlo. Mnogo važnija od dimenzija je osvetljenost površine

Kad je Zila Drahan, konsultant za biljke, na društvenim mrežama objavila fotografije prozorskih sanduka u kojima gaji čeri paradajz, peršun, ruzmarin i bosiljak u svom stanu u Los Anđelesu, pokazalo se da veliki broj ljudi radi to isto, a da još više njih traži savete gde i kako da počne. Zila podseća da su stanovnici Njujorka 1943, kad je zbog rata vladala nestašica hrane, bili podsticani da zasade povrtnjak gde god mogu. Tako su te godine Njujorčani proizveli 100 miliona kilograma paradajza, pasulja, rotkve, šargarepe i zelene salate. I drugi američki gradovi su sledili primer Njujorka, tako da je samo te godine posađeno 200 miliona „vrtova pobede”, kako su ih tada nazvali.
Sedamdeset sedam godina kasnije, kad su Njujorčani u samoizolaciji u svojim stanovima i mnogi se plaše da odu do piljare, ponovo su oživeli „vrtovi pobede”. „Postoji divna, jednostavna logika u potrebi ljudi da u okviru svog doma osiguraju sebi hranu”, kaže Dejvid Godšel, vlasnik studija za pejzažnu arhitekturu iz Los Anđelesa. Onima koji se pitaju šta može da se proizvede na tako malim prostorima, Dejvid odgovara „svašta”.
Treba dobro proračunati potencijalnu težinu saksije, zemlje, samih biljaka i vode za zalivanje

Prvo pravilo: nađite svetlo
Kako se trendovi danas šire brže od virusa, i veliki evropski gradovi prigrlili su gajenje korisnog bilja u stanovima. Tako pejzažni arhitekta Arno Kasu gaji začinsko bilje u keramičkim saksijama na svojoj terasi od 33 kvadratna metra u pariskom Drugom arondismanu, a pomaže i sugrađanima koji hoće da sami proizvedu za sebe organsko povrće. Pre nego što se upustite u gajenje jestivih biljaka ne površinama u sastavu svog stana, treba da ispoštujete tri pravila, kažu stručnjaci za urbano baštovanstvo.
U plićoj zemlji možete gajiti rukolu ili zelenu salatu, pa čak i spanać i brokoli

Prvi savet daje Zila i on glasi: nađite svetlo. Mnogo važnija od dimenzija je osvetljenost površine. Zila je postavila sanduke sa biljem na jugoistočne prozore svog stana u Holivudu, jer bašta mora da ima od šest do osam sati direktnog svetla tokom dana.
Drugo pravilo daje stručnjak iz Pariza, koje glasi: izračunajte koliko tačno prostora imate, i još važnije, proverite koliku težinu to mesto može da izdrži. Treba dobro proračunati potencijalnu težinu saksije, zemlje, samih biljaka i vode za zalivanje. Ako je u pitanju terasa ili balkon, onda se treba konsultovati sa nadzornikom zgrade, da se ne napravi šteta.
Prema biljci i saksija
Sveže ubran timijan s prozora u čorbi, a peršun u supi, imaće mnogo puniji ukus i miris nego suvi začini

Keramičke saksije su dobre, ali su teške, pa se mogu zameniti čvrstim i vodootpornim plastičnim džakovima koje ćete napuniti zemljom. U takvim džakovima možete da gajite tikvice, krastavac, paradajz, papirku, a ako ste vešti, čak i mlade krompiriće. Grašak, boranija ili pasulj brzo rastu i lepo će se obaviti oko metalnih šipki ograde balkona, a delovaće dekorativno. U plićoj zemlji možete gajiti rukolu ili zelenu salatu, pa čak i spanać i brokoli. Na prozoru možete uzgajati peršun, pa čak i šargarepu, za koju umesto saksija mogu da posluže metalne konzerve od nes kafe kojima ste probušili dno radi drenaže. U prozoru je dobro držati i bosiljak jer tera komarce. Ako sad posadite nanu i lepo je negujete, imaćete uvek mirišljave grančice i listiće za limunadu u toplim danima koji su pred nama.
Sadite ono što ćete jesti
Treće pravilo stiže od pejzažnog arhitekte iz Los Anđelesa: gajite samo ono što ćete i jesti. Ako ste ljubitelj pečenja, posadite ruzmarin i uvek ćete imati kvalitetan začin. Sveže ubran timijan s prozora u čorbi, a peršun u supi, imaće mnogo puniji ukus i miris nego suvi začini. Možete gajiti i egzotično začinsko bilje, ako uspete da nađete seme.
Zalivanje je poseban dnevni ritual koji stvara vezu između vas i biljke. Smiruje i uči strpljenju

Za početnike je još važno da pažljivo pročitaju tekst na kesici semena i da se pridržavaju uputstva o vremenu i dubini sejanja. Za čeri paradajz, ljute papričice ili jagode penjačice sada je pravo vreme da kupite rasad, ali je najbolje da od ovih biljaka kupite po dva struka, radi oprašivanja. Kod prodavca se raspitajte o intenzitetu zalivanja. Zalivanje je poseban dnevni ritual koji stvara vezu između vas i biljke. Smiruje i uči strpljenju.