Žena u jednoj ruci drži činiju sa čipsom, a drugom pokazuje da to nije dobro.

Poslepodnevne grickalice uništavaju koncentraciju i hrane zaboravnost

    Sadržaj:
  • 1. Grickalice su svuda oko vas, a osmišljene su da vas mame
  • 2. Šta se tačno dešava u vašoj glavi?
  • 3. Šta možete da uradite već danas?

Istraživači su otkrili da samo jedna kesica čipsa dnevno može da smanji pažnju, oslabi koncentraciju i poveća rizik od demencije. Šta, zapravo, grickalice rade vašem mozgu?

Svako je doživeo da sedi na sastanku posle ručka i ne može da prati nit razgovora. Sigurno ste pomislili da ste umorni, da ste prerano ustali ili loše spavali, i da je pre podne već bilo pretrpano poslom.

Mislite da ste samo umorni? Možda je kriva ona kesica čipsa koju ste, za svaki slučaj, spakovali u torbu na putu do posla.

Novo istraživanje sprovedeno na više od 2.000 odraslih osoba pokazalo je da oni koji jedu više ultraprerađene hrane postižu lošije rezultate na testovima pažnje (pod ovakvom hranom podrazumevaju se grickalice i drugi „brzi zalogaji” koji su zapravo industrijska hrana bez celih namirnica).

I nije potrebno mnogo – već povećanje unosa od svega 10 odsto, što odgovara jednoj standardnoj kesici čipsa, dovoljno je da se primeti pad u koncentraciji.

Studija, objavljena u časopisu Alzheimerʼs & Dementia: Diagnosis, Assessment & Disease Monitoring, otišla je i korak dalje: Svako povećanje od 10 odsto u konzumiranju ultraprerađene hrane povećava rizik od demencije za 0,24 poena.

Upravo tako. Čipsom doslovno hranite zaboravnost.

Grickalice su svuda oko vas, a osmišljene su da vas mame

Keks, instant supe, gotova jela, grickalice iz kese i slična ultraprerađena, industrijska hrana pažljivo je proizvedena kombinacijom šećera, masti i soli kako bi aktivirala centar u kori velikog mozga zadužen za nagradu. Ukusna je, dostupna je na svakom ćošku, i zavisnost od nje je stvarna.

Podaci američkog Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku govore sami za sebe – više od polovine dnevnih kalorija koje, recimo, Amerikanci unose dolazi upravo iz ultraprerađenih namirnica.

Dok Amerikanci čak 60 odsto dnevnih kalorija unose preko ultraprerađene hrane, Evropljani su, bar zasad, u nešto boljoj poziciji. Istraživanja pokazuju da taj udeo u Evropi varira između 14 i 44 odsto, zavisno od zemlje. Južna Evropa prednjači po zdravijim navikama: Italija i Rumunija beleže svega oko 14 odsto, dok mediteranska ishrana i dalje služi kao prirodna zaštita. Ipak, trend nije ohrabrujući ni na starom kontinentu – prerađena hrana polako osvaja i evropske trpeze, posebno među mlađima i populacijom s manjim primanjima.

Šta se tačno dešava u vašoj glavi?

U istraživanju su naučnici pratili ishranu i kognitivne sposobnosti učesnika starosti od 40 do 70 godina, koji nisu imali dijagnozu demencije na početku studije. Koristili su kompjuterizovani test koji meri radnu memoriju, brzinu obrade informacija, vizuelno učenje i pažnju.

Rezultati su bili ovakvi: što više ultraprerađene hrane, to slabija koncentracija i veći rizik po mozak.

Doktorka Lelani Maj Akosta objašnjava to jednostavno:

„Mozgu je potrebna prava energija da bi funkcionisao. Bez vitamina, minerala i vlakana, on jednostavno ne može da radi kako treba.”

Ultraprerađena hrana siromašna je upravo tim nutrijentima. Uz to, veštački aditivi, boje i emulgatori mogu da izazovu upale i u telu, i u mozgu. A insulinska rezistencija, koja je takođe povezana s ovakvom ishranom, dodatno opterećuje kognitivne funkcije.

Zanimljivo, čak ni mediteranska ishrana, inače poznata po povoljnom delovanju na mozak, nije pokazala posebno zaštitno dejstvo kod učesnika koji su je imali na meniju, što znači da je problem sa ultraprerađenom hranom toliko jak da ga i dobre navike teško neutrališu.

Žena odbija čips, izabrala je da jede salatu.

Shutterstock.com

Šta možete da uradite već danas?

Sledeći put kad posegnete za kesicom u poslepodnevnom padu energije, zapitajte se – šta vaš mozak zapravo traži?

Najčešće je to voda, ili kratka pauza, ili nešto hranljivo. To može da bude orah, komad voća, jogurt. Ovi istraživači napominju da je to investicija u vašu oštroumnost, a ne samo u dobru liniju.

Nauka sve više potvrđuje staru izreku – jedeš ono što jesi!

A ako birate da vas služe vijuge, memorija, dobra koncentracija, odlična pažnja i bistre misli – počnite od tanjira.

Naslovna fotografija – Shuterstock.com