Dermatolog posmatra mladež na vratu žene kroz lupu.

Istina ili mit: Da li je uklanjanje mladeža opasno?

  • 1. Uklanjanje mladeža ne izaziva rak
  • 2. Kada se preporučuje uklanjanje mladeža?
  • 3. Faktori rizika i prevencija
  • 4. Umesto zaključka

Strah od uklanjanja mladeža jedna je od najrasprostranjenijih zabluda kada je reč o koži. Svi smo barem jednom čuli upozorenje: „Ne diraj mladež, ako ga ukloniš – pretvoriće se u rak.” Ova rečenica se prenosi generacijama i stvara nepotreban strah, zbog kog ljudi često odlažu pregled ili intervenciju koja im, zapravo, može sačuvati zdravlje.

Mladeži (nevusi), predstavljaju nakupine pigmentnih ćelija – melanocita. Većina ljudi ima između deset i četrdeset mladeža na telu, a njihov broj zavisi od genetike i izlaganja suncu. Mogu biti ravni ili izdignuti, svetli ili tamni, sitni ili veći. Mladeži su benigne promene i ne predstavljaju nikakav zdravstveni problem. Međutim, mali procenat mladeža može vremenom postati maligni.

Uklanjanje mladeža ne izaziva rak

Melanom je najopasniji oblik raka kože, ali je u ranoj fazi izlečiv. Upravo zato, dermatolozi stalno naglašavaju važnost obavljanja redovnih dermoskopskih pregleda i praćenja promena na koži. Postoji jednostavno pravilo koje može pomoći u prepoznavanju suspektnih promena – takozvano ABCDE pravilo. Asimetrija, nepravilne ivice, više nijansi boje, prečnik veći od šest milimetara i evolucija, odnosno promena tokom vremena, predstavljaju znake za uzbunu. Ukoliko se mladež menja, raste, krvari ili svrbi – to je signal da je potreban pregled. Iako se većina melanoma pojavljuje kao nova promena na koži, mali procenat melanoma se može razviti i na već postojećem mladežu.

Uklanjanje mladeža samo po sebi ne izaziva rak. Naprotiv – ukoliko je promena sumnjiva, njeno pravovremeno uklanjanje može sprečiti razvoj ozbiljne bolesti. Zabluda je nastala verovatno iz situacija u kojima je mladež već bio maligno izmenjen, ali je dijagnoza postavljena kasno (kasno uklanjanje), pa je bolest nastavila da napreduje, bez obzira na intervenciju. Drugim rečima, problem nije nastao zato što je mladež uklonjen, već zato što je melanom već bio prisutan.

Mladež na nadlaktici, obeležen je deo oko njega, pre uklanjanja.

Shutterstock.com

Kada se preporučuje uklanjanje mladeža?

Postoje jasne situacije kada se uklanjanje preporučuje. Prva i najvažnija je sumnja na malignu promenu. U tom slučaju, mladež se uklanja hirurški i šalje na patohistološku analizu, koja daje konačan odgovor o prirodi promene. Drugi razlog je stalna mehanička iritacija. Mladeži na vratu, u zoni brijanja, ispod pojasa ili na stopalima, često se povređuju. Iako sama iritacija ne može izazivati melanom, ponavljane povrede mogu izazvati upalu, krvarenje i nelagodnost. Treći razlog je estetski – ako je mladež bezopasan, ali smeta osobi, može se ukloniti nakon pregleda.

Važno je naglasiti da bezbednost zavisi od načina na koji se uklanjanje obavlja. Kada intervenciju radi lekar (adekvatno edukovani dermatolog ili hirurg), u sterilnim uslovima i uz adekvatnu procenu, rizik je minimalan. Postupak se izvodi u lokalnoj anesteziji, metodom hirurške ekscizije sa plasiranjem šavova, i traje kratko. Oporavak je brz, a patohistološka analiza pruža sigurnost i jasnu dijagnozu.

Ono što jeste opasno jesu pokušaji uklanjanja kod kuće. Spaljivanje raznim preparatima, vezivanje koncem, ili korišćenje „prirodnih metoda” sa interneta, mogu dovesti do infekcije, ožiljaka i, što je najvažnije, odlaganja potencijalno opasnih dijagnoza. Kada se pigmentna promena ne ukloni hirurškom ekscizijom, oštećuje se uzorak tkiva i gubi se mogućnost preciznog histološkog pregleda, a potencijalna bolest može ostati neprepoznata.

Faktori rizika i prevencija

Ne treba ni svaki mladež posmatrati sa strahom. Većina njih ostaje bezopasna tokom celog života. Ipak, postoje faktori rizika koji zahtevaju veću opreznost – svetla put, veliki broj mladeža, porodična istorija melanoma, česte opekotine od sunca i korišćenje solarijuma. Koža pamti svako preterano izlaganje UV zračenju, a posledice se mogu pojaviti godinama kasnije.

Redovni pregledi kože predstavljaju najvažniji oblik prevencije. Dermoskopski pregled jednom godišnje dovoljan je za većinu ljudi, dok osobe s povećanim rizikom treba da dolaze i češće. Dermoskopija je bezbolna i omogućava detaljan uvid u strukturu mladeža, često otkrivajući promene koje golim okom nisu vidljive.

Umesto zaključka

Na kraju, odgovor na pitanje da li je uklanjanje mladeža opasno glasi – ne – ukoliko se radi stručno i s jasnom medicinskom indikacijom.

Opasno je ignorisati promene, odlagati pregled i oslanjati se na mitove. Medicina ne savetuje uklanjanje bez razloga, ali kada razlog postoji, intervencija je korak ka sigurnosti, a ne ka riziku.

Zabrinutost zbog promena na koži je očekivana i opravdana, ali odluke treba donositi na osnovu medicinskih činjenica, a ne pretpostavki.

Uklanjanje mladeža, kada je indikovanо nakon kliničkog i dermoskopskog pregleda, ne predstavlja uzrok razvoja maligniteta. Naprotiv, kod sumnjivih lezija pravovremena ekscizija može imati preventivni značaj i sprečiti dalje napredovanje potencijalno ozbiljnih bolesti.

Naslovna fotografija-Shutterstock.com