Superćelijska oluja.

Superćelijska oluja: šta je, kako nastaje, može li se predosetiti i očekivati ovog leta?

Prošlo leto obeležile su velike količine padavina, a na društvenim mrežama i u medijima smo gledali snimke poplavljenih kuća i ulica, oborenog drveća… Superćelijska oluja je nanela mnogo štete, ali i bojazni: da li će se opet ponoviti i u kojoj meri.

I ove godine, sunčeve zrake i toplo vreme smenili su kiša i naleti vetra, što je aktuelizovalo pitanje da li ćemo i ovog leta biti svedoci nove nepogode.

„U kojoj meri će u predstojećoj sezoni biti superćelijskih oluja teško je unapred proceniti, zbog kompleksnosti atmosferskih uslova koji su neophodni za njihov nastanak. Globalni porast temperature svakako može doprineti porastu ovakvih oluja”, rekao je za To Sam Ja Slobodan Sovilj, master meteorolog i načelnik Centra za hidrometeorološki sistem, rane najave i upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije.

Pojasnio je i da broj oluja varira od jedne do druge sezone, te da se uspešno može prognozirati najranije 3 do 5 dana unapred, ako je u pitanju prognoza po regionima, dok se za konkrektne lokacije upozorenja izdaju uz pomoć radarskih i satelitskih osmatranja nekoliko časova unared. 

Šta je superćelijska oluja i kako nastaje?

Da bi superćelijske oluje nastale, neophodno je podizanje vlažnog, toplog i nestabilnog vazduha u atmosferskoj sredini u kojoj postoji izraženo vertikalno smicanje vetra, koje možemo posmatrati po pravcu i intenzitetu, pojasnio je meteorolog.

Oblaci tokom superćelijske oluje.

„Najvažniji je profil vetra od Zemljine površine do šest kilometara visine. Gde god da se na svetu prethodno navedeni uslovi ispune, može nastati superćelijska nepogoda. Ovakvih oluja je u našem podneblju bilo i ranije, ali određeni trendovi klimatskih elemenata mogu usloviti da se njihov broj poveća”, ispričao je on.

Drastične vremenske nepogode i ranije pogađale Srbiju

Ekstremna oluja sa intenzivnim superćelijskim procesom zahvatila je pojedine delove Srbije 25. jula 1987. Tada je, prisetio se Sovilj, oblak od severnog dela Slovenije i južne Austrije, preko južnih delova Mađarske i severnih delova Hrvatske, gotovo dijagonalno prešao Vojvodinu i nastavio kroz Rumuniju, sve vreme uz jak grad i orkanske udare vetra.

Tada je, samo u Vojvodini, evidentirana šteta od superćelijske oluje i grada koji je izazvala iznosila 11 odsto bruto nacionalnog dohotka severne pokrajine.

To nije jedini primer, već Sovilj navodi i drastične padavine koje su maja meseca 2014. godine izazvale poplave, a proleće i leto je obeležio suficit padavina. Superćelijska nepogoda se dve godine kasnije (jun 2016) razvila nad Beogradom, izazvala krupan grad i tornado u Pančevu, a zatim se preko Banata, Rumunije i Ukrajine premeštala sve do Rusije, gde je oblak konačno oslabio.

Proleće i leto 2023. takođe će ostati upamćeni na listi godina sa velikim brojem vremenskih nepogoda, naročito na severu Italije, u zapadnim i centralnim delovima Balkana, kao i u oblasti Alpa. 

Termin superćelijske oluje poznat, ali se retko pojavljivao

Termin superćelijska oluja nije nikakav novitet za stručnjake, poručuje Sovilj i naglašava da su ga u meteorološkim krugovima dobro znali, ali da se ranije retko pojavljivao u javnosti.

„Oluje su najčešće kategorisane kao ʼnepogodeʼ, ali je prethodnog leta, pre svega zbog rasprostranjenosti i intenziteta olujnih oblaka, bilo neophodno da se posebnom retorikom dodatno skrene pažnja javnosti i podigne nivo upozorenja na najviši nivo, kao i da se ukaže na sve moguće rizike i opasnosti od pričinjavanja značajne materijalne štete i ugrožavanja bezbednosti ljudi i životinja”, pojasnio je on.

Grmljavina.

Od jednoćelijskih i višećelijskih grmljavinskih oluja, superćelijske oluje se razlikuju po rotirajućoj uzlaznoj struji vazduha, koja se javlja jedino u atmosferskim sredinama sa jakim vertikalnim smicanjem vetra.

„Rotirajuća uzlazna struja omogućava dug životni vek ovim olujama. Jedino su one sposobne da produkuju krupan grad prečnika većeg od 5 cm, ali i tornado, koji se ne javlja pri drugim tipovima grmljavinskih oblaka”, naglasio je meteorolog.

Prošle godine pogodio nas je niz superćelijskih oluja

Superćelijska oluja se prošle godine preko Srbije premeštala 19. jula, ali prema rečima našeg sagovornika, nije bila jedna, već „čitav niz (sistem) superćelijskih oluja”.

„Taj sistem bio je organizovan tako da je radarski odraz poprimio oblik luka (bow echo sistem) koji je zahvatio više od 50 odsto teritorije naše zemlje. Za razliku od izolovanih superćelijskih oluja, u kojima najviše štete pričinjava krupan grad i koje su lokalizovane, sistemi superćelija (tzv. bow echo sistemi) najčešće donose orkanske udare vetra. Superćelije se javljaju svake godine u našoj zemlji, dok su bow echo sistemi znatno ređi”, objasnio je Sovilj.

Značajno je ukazati na moguće posledice superćelijske oluje

Na pitanje da li su velike količine kiše sa učestalom grmljavinom, koje su već počele početkom juna, pokazatelji da nas i ovog leta očekuje prošlogodišnji scenario ili će ove godine dobiti neki novi naziv, Sovilj odgovara da „za širu javnost u mnogim slučajevima nije presudno kako ʼzovemoʼ nepogodu”.

To pojašnjava time da je prilikom izdavanja upozorenja daleko značajnije, ukoliko je moguće, ukazati na tip hazarda koji nepogoda sa sobom nosi.

„Neke oluje su, primera radi, stacionarne, ne donose ni grad ni olujni vetar, ali uslovljavaju velike količine padavina za kratko vreme na mikrolokacijama, što opet može biti ʼokidačʼ za bujične poplave. Te su situacije bile vrlo česte u junu prošle (2023) godine. Neke druge oluje donose krupan grad, a procena veličine zrna grada je i te kako važna”, poručuje Sovilj.

Različite veličine grada i tipovi oluja

Grad, koji je često pratio prošlogodišnje oluje, dostizao je veličine koje nisu uobičajene za tu vremensku nepogodu, pa smo tako gledali fotografije na kojima su zrna veličine jajeta. Takve dimenzije zrna povećavaju rizik i od teških telesnih povreda, kazao je Sovilj.

Dodao je da grad manjih dimenzija, koji ne prelazi 1-2 cm u prečniku, uglavnom pričinjava štetu na poljoprivrednim kulturama, ako je veći od 5 cm može oštetiti fasade, staklene površine ili automobile.

Navodi i da je zabeleženo da je jedna gradonosna oluja u Indiji usmrtila čak 246 ljudi.

Oblaci, superćelijska oluja.

Postoji i treći tip oluja, gde ne moraju biti zastupljeni ni grad ni ekstremna količina kiše, već samo olujni ili orkanski udari vetra, dok u četvrtom može da se javi kombinacija svih navedenih nepogoda…

„Na meteorolozima Nacionalnog centra za hidrometeorološki sistem, rane najave i upozorenja u RHMZ-u Srbije je da stepenuju rizike (kroz meteoalarm servis) i da pravovremeno izdaju odgovarajuća grafička i tekstualna upozorenja na svaki od ovih tipova nepogoda”, kazao je Sovilj.

Da li možemo da predosetimo nevreme?

Često se, kada je napolju mnogo sparno, a vazduh ʼtežakʼ, u narodu kaže da će pasti kiša. Kada nas bole mišići ili glava, takođe to povezujemo sa mogućim vremenskim nepogodama. Koliko u tome ima naučne utemeljenosti?

Sovilj objašnjava da ne postoji dovoljno pouzdan način da „predosetimo” nadolazeće nevreme, ukoliko ne koristimo meteorološke mape, osmatranja, prognostičke, radarske i satelitske produkte.

„Ukoliko je napolju sparno, to nam samo govori da u vazduhu ima mnogo vodene pare, ali za inciranje olujnih oblaka potrebno je ipak malo više od toga”, kazao je on.

Bol u mišićima, zglobovima, kostima, glavobolje i migrene takođe mogu biti pokazatelj da se ʼvreme menjaʼ, jer nagli pad atmosferskog pritiska izaziva širenje vazduha u sinusnim šupljinama, širenje mišića, tetiva i zglobova, a pritisak koji se tom prilikom stvara, može prouzrokovati bol.

„Ipak, u konkretnoj situaciji ne možemo znati da li je uzrok bola ʼmeteorološkeʼ ili neke druge prirode, tako da je najbolje uvek konsultovati meteorologe i zvaničnu RHMZ službu”, poručuje Sovilj.