Nasmejana devojka sadi cveće.

Cvetne vrste koje vole sunce i toplotu

Iako je leto počelo u velikom stilu uz visoke temperature, pravi baštovani se ne povlače pred vrućinama i ne odustaju od namere da terase i bašte učine cvetnim. Postoji mnogo cvetnih vrsta i varijeteta koji prosto uživaju na direktnom suncu ili visokim temperaturama. Sve što im treba je sunce, sunce i još sunca.

Zato, ako imate terasu okrenutu ka jugu ili zapadu, južne ili zapadne prozore i na njima žardinjere i volite biljke koje leti bujno cvetaju, vreme je da počnete sa sadnjom letnjih cvetnica. Ako ste ponosni vlasnik jedne bašte koju biste u ovim vrelim danima rascvetali, pomoći će vam preporuke stručne ekipe iz Flora vrtnog centra. Pažljivo birajte vrste za nastupajuće leto, dobro isplanirajte sadnju i pripremite prihranu ako ovo leto želite da pamtite po raskošnim cvetovima, preporučuju stručnjaci iz ovog vrtnog centra.

Počnite od lantane

Lantana (Lantana camara) je poznata miljenica sunca i veoma je nezahtevna za negu. Raste kao žbun, mada se mogu nabaviti i sorte koje imaju poleglu formu ili su pak formirane kao malo stablo, što je poseban ukras.

Lanatana cveta od sredine maja pa do kasne jeseni i zato je nezamenljiva cvetna vrsta. Za cvetanje joj treba temperatura od minimalno 16 stepeni i mnogo sunca. Još jedna njena prednost je da odlično podnosi i zemlju lošijeg kvaliteta, ali ipak je najlepša u tresetnim supstratima.

Cvet lantana.

Jedini problem kod nege lantane može biti previše zalivanja. A kada zalivate, zalivajte je odstajalom vodom, jer hladna hlorisana voda može da izazove tamnobraon promene na ivicama listova. Zbog bujnog cvetanja planirajte i da je prihranjujete vodorastvorljivim đubrivima 15 : 11 : 29 (NPK) i to dva grama na litar vode svako treće zalivanje.

Ako birate boje cvetova, lantana vas neće razočarati. U ponudi su sve vrste cvetova, pa čak ima i sorti koje cvetaju u svim jarkim bojama.

Hibiskusi za svakoga

Svaki iskusniji baštovan zna da su hibiskusi najlepši na punom suncu. Ako cvetanje izostaje, znajte da im fali sunca.

Odlično podnose letnje žege, ali varijetet kao što je hibiscus chinesis ne može da preživi kontinentalne zime, pa sadnice morate unositi kada počnu minusi.

Hibiskusi uglavnom cvetaju od juna do kasne jeseni. Izuzetno su atraktivni zbog cvetova u svim bojama i sorti koje čak imaju cvetove duplih latica. Sadite ih u saksijama, ali od njih možete da formirate i ogradu, i to od sirijskog hibiskusa (Hibiscus syriacus).

Kada planirate da presađujete biljke, sadite ih u zemlju kojoj ste dodali tresetni supstrat. Nije posebno izbirljiva vrsta po pitanju tipa zemljišta, ali važno je da znate da voli da ima dovoljno vazduha oko korena.

Cvet hibiskus.

Orezivanje je važan deo nege ako želite bujne i rascvetale biljke. Formiranje žbuna ili stabla počnite odmah po sadnji, a onda svake godine u proleće nanovo orežite sadnice. Odstranite sve suve grane, a stare biljke možete čak da orežete do glavnih grana ako želite da ih obnovite. Ako zakasnite sa orezivanjem, hibiskusi mogu da izgube lepu formu.

Zalivajte hibiskus tako da oseti periode suše, da biljkama ne bi žuteli listovi. Zalivajte odstajalom vodom. Prihrana je, naravno, obavezna. Možete svakog proleća u supstrat da umešate sporootpuštajuće đubrivo od šest meseci.

Plumbago za izbirljive

Plumbago je žbun koji raste od 1 do 3 metra u visinu i isto toliko u širinu. U zavisnosti od toga kako ga orezujete, može da formira i oblik penjačice kojoj treba oslonac.

Da bi cvetao celog proleća, leta, pa i i jeseni, plumbagu treba mnogo sunca i toplote. Ako ga već gajite i nije preplavljen prelepim plavim cvetovima, znajte da mu fali direktne sunčeve svetlosti.

Važno je da znate da plumbago voli nešto kiseliji supstrat. To znači nešto niži pH od 7, što ćete postići ako biljke sadite u tresetni supstrat (pH od 5,5 do 6,2). Ako mu ne odgovara zemlja, pokazaće vam to bledim cvetovima.

Plumbago cvet.

Orezujte ga pre nego što krene vegetacija u kasnu zimu i slobodno orežite i cvetne pupoljke. Plumbago se veoma brzo oporavlja i tako ćete postići kompaktan, žbunast oblik sadnice.

Nikada ne zalivajte hladnom vodom direktno iz vodovoda jer će biljke propasti. Plumbago je osetljiv na visok pH, a vodovodna voda može da ga podigne.

Solanum i za početnike

Solanumi (Solanum crispum, Solanum jasminoides) su poseban letnji prizor kada su u punom cvatu. Zapravo su penjačice, ali ih možete nabaviti i formirane kao mala stabla sa okruglom krošnjom.

Biljke sadite u dobro ocednim supstratima. To može da bude mešavina treseta i komposta. Važno je samo da se oko korena ne zadržava voda.

Solanum nije izbirljiv kada je reč o zalivanju. Iako je uvek preporuka odstajala voda u širokim posudama, može da podnese i hladnu hlorisanu vodu. Redovno ga prihranjujte jer bujno cveta i veliki je potrošač hrane. Od juna prihranjujte đubrivima za zelene biljke kako bi formirao što veću zelenu masu, a od juna đubrivima za cvetajuće biljke. U avgustu prestanite sa prihranjivanjem.

Cvet solanum.

Orezivanje solanuma je mali izazov ako želite da formirate atraktivno stablo. Skidajte sve izbojke na visini do metar, a zatim pustite da se slobodno razgrana. U ovoj fazi možete da ga tretirate hormonom za zaustavljanje rasta kako se grane ne bi previše izduživale. Postoji i opcija bez upotrebe hormona – stalno orezivanje, jer solanum neumorno ’tera’ bočne izbojke.

Dipladenija kao specijalitet

Dipladenija je penjačica koja bujno cveta i cvetovi su trubastog oblika. Kod nas se mogu nabaviti sorte crvenih, roze i belih cvetova. Postoje i varijeteti žutih cvetova, ali ih je nešto teže nabaviti.

Odlično podnosi sunce i letnje žege. Ako joj nešto od toga fali, primetićete po tome što manje cveta i izdužuje grane. Sadi se u tresetnim supstratima i važno je da se voda ne zadržava oko korena što dipladenija nikako ne voli.

Prelepa je u saksijama uz oslonac ili na prozorskim žardinjerama. Ako je zalivate isključivo odstajalom vodom i redovno prihranjujete jer je veliki potrošač hrane, celo leto ćete uživati u trubastim cvetovima. Za prihranu odaberite sporootpuštajuće granule od šest meseci i dodatno prihranjujte vodorastvorljivim đubrivom.

Petunija je domaća mezimica

Petunije možete naći na pijacama već od 8. marta iako im je vreme za sadnju tek posle 20. aprila, otprilike. Zavisno od sorte, petunije cvetaju do kasne jeseni.

Petunije birajte ako imate velike baštenske saksije i volite cvetne prozore, a odličan su izbor i za cvetne leje. Ključno je da za punu lepotu traže sunčane pozicije, pa je istočno sunce najveća senka koju ova biljka može da podnese, a da zadrži bujnost i punu lepotu. Voli i toplotu, ali je lepa i na temperaturama iznad 10 stepeni. Pri ovakvim temperaturama se snažno bokori i usporava rast.

Kada sadite petunije, sadite najviše dve sadnice u jednu standardnu žardinjeru. Obavezno je sporootpuštajuće đubrivo u kombinaciji sa đubrivom rastvorljivim u vodi. Ne zalivajte direktno vodom iz vodovoda, pogotovo na visokim temperaturama, jer će biljke doživeti šok i verovatno propasti.

Cvet petunija.

U suštini, petunije se ne orezuju. Ako prerastu i izgube lepu formu, možete biljke orezati i one će se oporaviti za 20 dana i nastaviti sa cvetanjem.

Surfinije su, po pravilu, najduže forme petunija. Zbog izuzetno jakog korena, sadite ih u visećim žardinjerama ili većim saksijama. Ako primetite da vaše surfinije blede, a pritom ih niste previše zalivali, to je znak da je pH zemljišta previsok i potrebno je da dodate preparate sa helatnim gvožđem.

Pasiflora ili cvet strasti

Ko voli ekstravagantne cvetove, pasiflora je odličan izbor. Penjačica je koja može da naraste i do devet metara u visinu. Ima tanko stablo i lepe zelene listove usečene režnjevito.

Prava atrakcija su njeni krupni egzotični cvetovi prečnika oko 10 cm. U kasno leto, na mestu gde su bili cvetovi, pojaviće se plodovi interesantnog oblika.

Pasiflora izuzetno voli sunce i cveta od sredine maja. Odlično podnosi i letnje žege, a po pravilu se zaliva tako da se dobro natopi i do sledećeg zalivanja ostavi da se dobro prosuši. Ovo stimuliše razvoj korena i jača biljku. Ne može da preživi jake kontinentalne zime, pa ćete je morati uneti u svetlu negrejanu prostoriju kada na jesen padnu temperature.

Pasiflora se orezuje isključivo u ranom rastu, u proleće. Cveta na novim izbojcima, pa ako budete kasno orezivali, cvetanje može i da izostane.

Preporuka je da izegavate zajedničku sadnju u žardinjerama sa drugim vrstama, jer ima jak koren.

Akalifa ili mačji rep

Akalifa (Acalypha hispida) je prava atrakcija zbog crvenih cvetova koji podsećaju na mačje repiće. Gaji se u saksijama gde može da formira manji žbun uglavnom uspravnog ili poluvisećeg rasta.

Akalifa cveta od početka maja pa sve do kasne jeseni. Nema miris i nije tako čest stanovnik u domaćim baštama. Nejlepša je na punom suncu, pa je osetljiva na mraz. Možda je najbolje da svake godine nabavite nove biljke jer starije slabije cvetaju. Dobro podnosi i temperature iznad 30 stepeni.

Cvet akalifa.

Sadite u tresetni supstrat u koji ste dodali i malo gline. Jedini problem koji se može pojaviti kod nege je ukoliko akalifu predugo ostavite suvu. Zato, zalivajte je redovno, odstajalom vodom, jer hlorisana izaziva promene na listovima. Jednom sedmično obavezno joj dodajte vodorastvorljivo đubrivo za cvetajuće vrste.

Ako ste imali prilike da vidite akalifu formiranu kao manje stablo sa okruglom krošnjom, sigurno ste se zaljubili na prvi pogled.

Još cvetnih preporuka

Ako za svoje letnje izdanje terase ili bašte odaberete bugenviliju, atraktivnu egzotičnu cvetnicu, nećete pogrešiti jer je najlepša na direktnom suncu i na visokim temperaturama. Iz Flora vrtnog centra za osunčane terase i bašte još preporučuju:

• Sunčev cvet (Lampranthus) koji se gaji kao sukulenta uz minimalno zalivanje. Cveta neumorno i brzo raste i širi se.

• Lavanda je uvek preporuka ako volite miris ove mediteranske lepotice koja voli sunce.

• Salvija (Salvia splendes) je najlepša na potpuno osunčanim pozicijama, a zbog snažnog i dubokog korena odlično podnosi letnje vrućine. Intenzitet cvetanja zavisi od prihrane.

Cvet kadifica.

• Kadifica (Tagetes erecta, Tagetes patula nana) je domaćim baštovanima dobro poznata vrsta. Cveta od ranog proleća do kasne jeseni. Važno je da znate da voli da bude zalivena.

• Vinka je za svaku preporuku za južne ili zapadne terase ili osunčane baštenske pozicije. Važno je da zalivate umereno, odnosno da joj dozvolite periode suše.