zena sedi, model

Bolesti vena i pravilan način života

Kao i kod drugih kardiovaskularnih bolesti treba obratiti pažnju na faktore rizika, pre svega na pušenje, dijabetes, poremećaje lipida i visok krvni pritisak

Kao internisti i kardiologu, ova tema mi je uvek bila manje važna od svega sa čime sam bio suočen u lečenju kardiovaskularnih bolesnika. A onda sam učestvovao u lečenju rođaka i shvatio koliko bolest vena može da utiče na kvalitet života.

Iako bolesti vena ljudi, generalno, počinju da razumeju tek kada dođe do velikog proširenja i stvaranja varikoziteta, malobrojni reaguju na prve estetske nedostatke koji se zovu – paučinaste vene ili mnogo interesantnije na engleskom – spider veins.

A u čemu je suština? Srce svakog minuta ispumpava pet litara krvi koja ide ka svim organima i mišićima, odakle se venama vraća ka srcu savladavajući gravitaciju veću od 100 mm živinog stuba. Taj sistem vena, iako elegantno dizajniran, kod mnogih nije u mogućnosti da sprovede svu krv nazad bez zastoja i tako dolazi do oboljenja.

Postoje površinske i duboke vene, ali i perforantne vene koje ih povezuju. Pored njih, postoje retikularne vene u potkožnom sloju, kao i paučinaste vene koje su u samoj koži. Naravno, venski sistem mnogo je složeniji od ovoga, pa ću se zadržati samo na venama nogu.

Ne bi trebalo da prekidate cirkulaciju prekrštanjem nogu ili nošenjem uske garderobe koja pritiska vene

Pored vena safena u potkolenici, postoji poplitealna vena koja ih povezuje sa femoralnom venom u butinama. Krv koja putuje ka srcu, kao što je rečeno, to čini nasuprot gravitaciji, zahvaljujući neverovatnom delu prirode – zaliscima, koji sprečavaju da se krv vrati nazad i usmeravaju je ka srcu.

Drugi važan mehanizam je pumpanje krvi potpomognuto kontrakcijom mišića potkolenice, što se najbolje postiže hodanjem, dovoljnim pritiskom da pomogne savladavanje zemljine teže.

Složena patologija

Iako je patologija bolesti vena mnogo složenija, dovoljno je da zamislite oštećenje venskih zalistaka, sedentarni način života i povećanu koagulabilnost krvi (mogućnost zgrušavanja) i razumete šta je problem.

Naime, ako se oštete zalisci, krv se zadržava u venskom sistemu, dovodi do tzv. staze i otoka nogu, a posledično do ostalih promena koje, osim što su estetske prirode, mogu da utiču na promenu boje kože, stvaranje rana na nogama, što sve spada u varikozni sindrom. Lekari sve ovo relativno lako dokazuju ultrazvučnim pregledom.

Uzimanje tečnosti je važno, jer omogućava ravnomernu cirkulaciju i sprečava zastoj i potencijalno stvaranje ugrušaka

Lekari bolest vena klasifikuju CEAP kliničkom klasifikacijom bolesti u šest stadijuma:

• C0a – bez vidljivih ili palpabilnih znakova venske bolesti (asimptomatski)

• C0s – bez vidljivih ili palpabilnih znakova venske bolesti (simptomatski)

• C1 – retikularne vene (teleangiektazije, < 3 mm)

• C2 – proširene vene (varikozne vene, >3 mm)

• C3 – otok (edem)

• C4a – ekcem (hiperpigmentacija)

• C4b – bela atrofija (lipodermatoskleroza)

• C5 – opisane promene na koži i preteći ulkus

• C6 – opisane promene na koži i aktivni venski ulkus.

Prema klasifikaciji, određeno je i lečenje. Ako su promene površne, moguća je sklerozacija. To većina dama koje imaju paučinaste vene upravo i želi. Nažalost, promene su češće ozbiljnije i zahtevaju agresivniju terapiju, koja podrazumeva zatvaranje vena bilo radiofrekventnim talasima ili skleroterapijom.

Na šta treba obratiti pažnju

Kao i kod drugih kardiovaskularnih bolesti treba obratiti pažnju na faktore rizika, pre svega na pušenje, dijabetes, poremećaje lipida i visok krvni pritisak. Međutim, kada su u pitanju vene, treba dodati savet da ne prekidate cirkulaciju prekrštanjem nogu ili nošenjem uske garderobe koja pritiska vene, kao i da podignete noge kada sedite ili spavate da biste olakšali cirkulaciju ka srcu. Od lekova se koriste antiagregacioni lekovi, ali i lekovi koji regulišu metabolizam masti i šećera.

Važno je da se obrati pažnja na udobnost cipela i da se koža nogu redovno pregleda

Pored svega, pacijenti sa proširenim venama moraju da obrate pažnju na spoljašnje uslove, da vene ne izlažu ekstremnim temperaturama, da paze da se ne povrede ili prekinu cirkulaciju.

Osim već rečenog, važno je da se obrati pažnja na udobnost cipela, da se koža nogu redovno pregleda, a posebno obrati pažnja na seckanje noktiju na prstima nogu. Uzimanje tečnosti podjednako je važno, jer omogućava ravnomernu cirkulaciju i sprečava zastoj i potencijalno stvaranje ugrušaka.

Verujem da se svakodnevnim hodanjem preporučenih deset hiljada koraka udaljavamo od bolesti i bitno utičemo na naše zdravlje

Na smanjenje tegoba mogu da utiču specijalne čarape koje svojim tkanjem pritiskaju vene i omogućavaju lakši povratak krvi ka srcu. Naravno, ako ništa od ovoga ne pomogne, preostaje hirurška intervencija.

Iako neki kažu da je bolest vena pre svega genetski predodređena, verujem da se svakodnevnim hodanjem preporučenih deset hiljada koraka udaljavamo od bolesti i bitno utičemo na naše zdravlje.