
Pomeranje sata – kako letnje i zimsko računanje vremena utiču na naš organizam?
Pomeranje sata je praksa koja ima dugu istoriju i razvijena je s idejom da se bolje iskoristi dnevno svetlo i uštedi energija.
Ovaj običaj ima zanimljivu prošlost i različite aspekte, uključujući ekonomske, ali i zdravstvene. Vraćanje sata na letnje ili zimsko računanje vremena nije bez implikacija, a posledice se mogu osetiti i mnogima period privikavanja na novi tempo nije prijatan.
Iako su nedavno članice Evropske unije izglasale ukidanje pomeranja sata, to još uvek nije zaživelo, te se pitanje – Kad se pomera sat? – postavlja iz godine u godinu. Imajući to u vidu, pripremili smo vam ovaj blog u kom ćemo se detaljno pozabaviti temom pomeranja sata.
Početak prakse – od kada se pomera sat?
Praksa pomeranja sata zvanično je počela u 20. veku, ali ideja seže mnogo dalje u prošlost.
Bendžamin Frenklin, američki pronalazač i političar, često se pominje kao prva osoba koja je predložila koncept maksimalnog iskorišćavanja dnevnog svetla, iako je njegov predlog bio više satiričan nego praktičan.
Ipak, za pomeranje kazaljki sata zaslužniji je Džordž Vernon Hadson (George Vernon Hudson), novozelandski entomolog. Na temelju svojih istraživanja o prilagođavanju životu u različitim uslovima, Hadson je došao do zaključka da čoveku više odgovara život danju nego noću. Zbog toga je još 1895. godine predložio pomeranje kazaljki sata za dva časa unapred kako bi se time tokom leta iskoristilo više dnevnog svetla.
Prava primena počela je tokom Prvog svetskog rata. Nemačka i njeni saveznici prvi su uveli letnje i zimsko računanje vremena 1916. godine kako bi uštedeli ugalj tokom ratnih godina. Ostale zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države, ubrzo su usvojile slične mere.
Širenje prakse
Posle Prvog svetskog rata mnoge zemlje su prestale sa ovom praksom, ali su je ponovo usvojile tokom Drugog svetskog rata, ponovo zbog uštede energije. Od 1970-ih godina, mnoge zemlje koriste pomeranje sata, prvenstveno s ciljem smanjenja potrošnje električne energije i boljeg iskorišćavanja dnevnog svetla.
Kako i zašto se pomera sat danas?
Koncept pomeranja sata je jednostavan: pomeranjem sata unapred za jedan sat u proleće, ljudi mogu da iskoriste više dnevnog svetla u večernjim satima. Obrnuto, sat se pomeri unazad za jedan sat u jesen (zimsko računanje vremena) da bi se ljudima omogućilo da maksimalno iskoriste dnevno svetlo u jutarnjim satima.
Letnje računanje vremena
Prolećno pomeranje sata, odnosno početak letnjeg računanja vremena, odvija se poslednjeg vikenda u martu. Tada je, u noći između subote i nedelje, potrebno pomeriti kazaljku sa 2 sata ujutru na 3.

Zimsko računanje vremena
Prelazak na zimsko računanje vremena rezervisan je za poslednji vikend u oktobru, kada se kazaljke u noći između subote i nedelje vraćaju za sat unazad.
Pomeranje sata – argumenti za i protiv
Pristalice tvrde da pomeranje sata štedi energiju, promoviše večernje aktivnosti na otvorenom i smanjuje broj saobraćajnih nesreća i zločina koji se dešavaju u mraku. Međutim, kritičari ističu da pomeranje sata može izazvati zdravstvene probleme, uključujući poremećaj sna i druge probleme povezane sa ritmom spavanja i budnosti.
Kako pomeranje sata utiče na organizam i raspoloženje?
Iako se čini da promena vremena za samo jedan sat ne bi trebalo znatno da utiče na naš život, stručnjaci iz oblasti higijene spavanja ukazuju na zabrinjavajuće posledice koje se javljaju prilikom prelaska sa standardnog na letnje računanje vremena, naročito u proleće.
Uočeni su: povećanje broja srčanih oboljenja, varijacije u raspoloženju, simptomi poremećaja spavanja poput insomnije, promene u apetitu, kao i porast broja nezgoda koje rezultiraju saobraćajnim nesrećama, sve to kao posledica ove naizgled neznačajne promene.
Problemi sa spavanjem
Jedna od najuočljivijih posledica pomeranja sata je poremećaj spavanja jer po prirodi stvari ljudi spavaju sat duže ili sat kraće. Mnogi doživljavaju insomniju ili isprekidan san nakon pomeranja sata, što može potrajati od nekoliko dana do nekoliko nedelja, dok im se telo ne prilagodi.
Dugoročno, čak i ti mali poremećaji spavanja mogu dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema, uključujući povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, gojaznosti i dijabetesa. Ipak, to nije toliko česta pojava i jedini uzrok za nastanak ovih bolesti. Ono što jeste dokazano su zamor i iscrpljenost koji se javljaju kada se pomera sat.

Jedna studija o 732.000 saobraćajnih nesreća tokom dve decenije pokazala je vezu između prelaska na letnje računanje vremena i povećanog broja nesreća sa smrtnim ishodom u sedmici nakon što je sat pomeren.
Lošije raspoloženje
Istraživanja su pokazala vezu između pomeranja sata i rasta incidencije poremećaja raspoloženja poput depresije ili sezonskog afektivnog poremećaja.
Pomak satova unapred u proleće dovodi do tamnijih jutara i svetlijih večeri, što može smanjiti proizvodnju serotonina, hormona koji poboljšava raspoloženje, zbog smanjenog izlaganja jutarnjem svetlu. Ovo može negativno uticati na emocionalno stanje, posebno kod osoba koje već imaju mentalne zdravstvene probleme, kao što je depresija.
Takođe, studije su utvrdile da prelazak na zimsko računanje vremena može dovesti do porasta broja depresivnih epizoda za čak 11 odsto, što ukazuje na značajan uticaj pomeranja sata na mentalno zdravlje.
Povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti
Pomeranje sata može negativno uticati na zdravlje srca, pri čemu istraživanja pokazuju povećan rizik od infarkta nakon što su satovi pomereni unapred u proleće. Ovaj rizik, zanimljivo, nije uočen tokom prelaska na zimsko računanje vremena u jesen.
Naravno, ne možemo okriviti samo sat, već su ovde značajan faktor i nagle temperaturne promene kakvima smo sve češće svedoci poslednjih godina u proleće. Sindrom prolećnog umora nije bez razloga predmet mnogih istraživanja.

Stručnjaci ističu da iznenadne promene u ciklusima spavanja i budnosti mogu izazvati upalne procese i disbalans u autonomnom nervnom sistemu. Takođe, postoje dokazi da je prelazak na letnje vreme povezan sa povećanim šansama za razvoj kardiovaskularnih oboljenja, problema sa mentalnim zdravljem i disfunkcija imunog sistema.
Letnje računanje vremena i društveni džet-leg
Društveni džet-leg se odnosi na stanje kada postoji nesklad između unutrašnjeg, biološkog sata čoveka i tempa života, odnosno socijalnih obaveza, kao što su radno vreme, školske obaveze i društveni događaji.
Ovaj fenomen postaje posebno izražen kada se pomeri sat, jer se menja uobičajeni solarni ciklus dan-noć na koji su naši biološki časovnici navikli. Promena od samo jednog sata može značajno da poremeti ovaj delikatni balans, što dovodi do društvenog džet-lega.
Kada se biološki ritam ne poklapa sa solarnim vremenom, može doći do različitih negativnih posledica, počev od toga da pomeranje sata može izazvati prekid u normalnom ciklusu spavanja i budnosti, što dugoročno može imati ozbiljne posledice po zdravlje, odnosno može dovesti do ozbiljnijih poremećaja. Istraživanja su povezala društveni džet-leg sa povećanim rizikom od metaboličkih poremećaja.
Studija iz 2003. godine otkrila je da smanjenje količine sna za samo jedan sat tokom perioda od dve nedelje može imati iste efekte na kognitivne i motoričke sposobnosti kao što su dve noći bez sna. Čak i skraćivanje sna za 90 minuta ispod preporučenih 7 do 8 sati može izazvati ćelijske promene i povećati inflamaciju.
Stalna promena vremena bi, prema mišljenju Svetske asocijacije za istraživanje bioloških ritmova, mogla dovesti do još ozbiljnijih hroničnih efekata zbog gubitka sna, ne samo zbog potrebe prilagođavanja radnom vremenu, već i zbog tendencije da naši biološki satovi prirodno kasne u odnosu na solarno vreme, naročito zimi u odnosu na leto.