Herkulanuem

Meni iz Herkulaneuma: pravi delikates u odnosu na savremenu ishranu

Stanovnici Herkulaneuma jeli su neverovatnu količinu sveže ribe i maslinovog ulja, daleko više od današnjih pristalica mediteranske ishrane

Dok gledamo kako vulkani uništavaju La Palmu na Kanarskim ostrvima, pomislio sam da su slično prošli Herkulanuem i Pompeja pod Vezuvom, kada su čitavi gradovi zbrisani 79. godine nove ere.

Neverovatno je da je broj putovanja na La Palmu porastao, jer su mnogi poželeli da vide delovanje vulkana uživo. To je zvučalo groteskno, jer se situacija iz dana u dan pogoršavala i ljudi su morali da se evakuišu sa ostrva radi sopstvene bezbednosti.

Neverovatno je da je broj putovanja na La Palmu porastao jer su mnogi poželeli da vide delovanje vulkana uživo

Slično se događalo u Herkulaneumu pre skoro 2000 godina, samo nije bilo televizije i mogućnosti da se sve prati uživo. Možda su baš zato skorašnja arheološka otkrića (novembar/januar 2020) u Pompeji privukla pažnju, ali ne zbog otkrivanja restorana brze hrane, već pre svega zbog analize ishrane stanovnika tog drevnog grada.

Potrošnja morskih plodova starih Rimljana nadmašuje potrošnju modernih italijanskih porodica

Testenina sa škampima

Ispostavilo se da je njihova ishrana bila više nego raznovrsna, u potpunosti bazirana na plodovima mora, neverovatno slična sa današnjom. Naučnici su dosta toga otkrili kroz analizu kostiju.

https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.abg5791

A otkrivena su i neka od najpoznatijih italijanskih jela, poput scialatielli ai frutti di mare, što je u stvari sveža testenina sa škampima ili školjkama. To je jelo koje se i danas služi na obali Amalfija.

Stanovnici Srbije daleko su od mediteranske ishrane, a očigledno i da je njihova ishrana neuporediva sa ishranom drevnih stanovnika Herkulaneuma

Objavljena studija opisuje kako su arheolozi, analizirajući kosti stanovnika Herkulaneuma, koristeći metodu koja se zove ekstrakcija Longinovog kolagena (https://www.nature.com/articles/230241a0) odredili izotopske vrednosti amino-kiselina iz tog koštanog kolagena (neka vrsta hemijskih potpisa u kolagenu). Koristili su statističke modele koji uključuju znanje o sintezi proteina da bi ustanovili koliko je ribe pojeo čovek iz Herkulaneuma.

Naučnici su uzeli uzorke kolagena iz kostiju, odnosno rebara 11 odraslih muškaraca i 6 odraslih žena. Zanimljivo je da je u kostima muškaraca pronađen veći nivo hemijskih jedinjena dobijenih iz morskih plodova. Muškarci su konzumirali 50 odsto više morskih proteina iz ribe u poređenju sa ženama. Žene su jele više mesa, jaja i mlečnih proizvoda od muškaraca.

Iako postoji razlika između muškaraca i žena, količina morske ribe koju su žene jele mnogo je veća od količine ribe koju danas bilo ko od nas jede. Odvojeno iskopavanje na kanalizaciji u Herkulaneumu nagoveštava koje vrste morske hrane su jeli ljudi, ali nismo mogli da saznamo zašto su muškarci jeli više morskih plodova nego žene.

Prema podacima IZJZS Batut iz „Istraživanja o zdravlju stanovništva Srbije 2019. godine”, najmanje četiri puta nedeljno ribu je jelo 6,6 odsto stanovništva Srbije

Jedno od objašnjenja je da su muškarci pecali i da im je morska hrana bila dostupnija. Ipak, potrošnja morskih plodova starih Rimljana nadmašuje potrošnju modernih italijanskih porodica srednje klase danas, jer su školjke, jegulje i ribe poput inćuna bile na meniju 79. godine.

Stanovnici Herkulaneuma su jeli neverovatnu količinu sveže ribe i maslinovog ulja, daleko više od današnjih pristalica mediteranske ishrane. Ako se to uporedi sa ishranom u Srbiji danas, dolazimo do podatka da su se oni hranili bolje od nas.

Prema podacima IZJZS Batut iz „Istraživanja o zdravlju stanovništva Srbije 2019. godine”, najmanje četiri puta nedeljno ribu je jelo 6,6 odsto stanovništva Srbije, jednom do tri puta nedeljno je to činilo 33,3 odsto, dok 6,0 odsto, prema sopstvenom iskazu, nikada ne jede ribu. Šta je sa ostatkom populacije nije navedeno. U većem procentu to su činili stanovnici gradskih naselja, višeg i visokog obrazovanja, a upotreba ribe rasla je i sa porastom prihoda domaćinstva.


BalkansCat Ⓒ / Shutterstock.com

Način ishrane je više od dijete

Ako tome dodamo da je poraslo korišćenje životinjskih masti na 39 odsto, a da nije navedeno korišćenje maslinovog ulja, onda samo možemo da dodamo da su stanovnici Srbije daleko od mediteranske ishrane, a očigledno i da je njihova ishrana neuporediva sa ishranom drevnih stanovnika Herkulaneuma. Da li je to važno? Definitivno jeste jer, kako sam već pisao, u pitanju je način ishrane koji je više od dijete.

To je stil zdravog života – podrazumeva obroke s prijateljima i porodicom, druženje tokom obroka, kulturu ishrane, igru, kretanje i vežbanje.

Konačno, razlike u ishrani muškaraca i žena u Herkulanueumu idu u prilog žena, jer se kod nas ipak i danas više cene meso, jaja i mlečni proizvodi, nego plodovi mora. Posebno pitanje je: da li je to dobro?