Žena koja meditira u prijatnom ambijentu. Zamračena soba, sveće u pozadini.

Meditacija za početnike – šta je meditacija, zašto je dobra i kako pravilno meditirati

Meditacija je drevna praksa koja je stekla popularnost širom sveta zbog svojih brojnih koristi za mentalno, emocionalno, fizičko i duhovno blagostanje. Meditacija je praksa koja podrazumeva usmeravanje pažnje i svesti na određeni objekat ili aktivnost radi postizanja unutrašnjeg mira, smirenosti i jasnoće uma. To može uključivati sedenje u tišini, koncentraciju na dah, vizualizaciju ili ponavljanje mantri. U našem daljem tekstu pročitajte jednostavne savete i koje su to sve prednosti meditacije.

Šta je meditacija?

Meditacija je putovanje od spoljašnje aktivnosti do unutrašnje tišine. Veći deo svog života provedemo tako što smo koncentrisani na činjenje i materijalne stvari, kao da nije bitno ko JESMO, već šta IMAMO. Biti ili imati, pitanje je sad? Upravo će nam meditacija dati priliku da samo budemo, priliku da se setimo da smo u svojoj suštini pre ljudsko biće nego ljudsko delo. Meditacija vas vodi na sve tiše i tiše nivoe procesa razmišljanja, sve dok ne skliznete izvan misli i otkrijete savršenstvo koje jeste i oduvek ste bili. Savršenstvo koje je sakriveno slojevima stresa, umora, toksina, sumnji, strahova i zbunjenosti. Tokom meditacije, kada krenete na svoje unutrašnje putovanje, um se smiri, telo se smiri, i vi doživljavate duboko stanje odmora. Odmor je način na koji telo prirodno leči samo sebe, a leči se tako što odbacuje sve ono što ga opterećuje – stres, umor i toksine. Meditacija obezbeđuje oslobađanje od stresa ili detoksikaciju uma i tela, otvarajući vrata srećnijem, zdravijem životu.

Međutim, iako je meditacija moćan protivotrov za stres i toksičnost, smatram da je ovo sporedna korist. Prava vrednost meditacije je duhovno buđenje koje donosi. Kroz redovnu praksu meditacije, ne samo da se ponovo povezujete sa sopstvenom suštinom, već počinjete da razumete i svoju međupovezanost sa svima i svačim oko sebe. Razdvojenost, koja vodi do tolikih izazova u svetu, počinje da se rastvara u dubok osećaj mira i harmonije, počinje da cveta bezuslovna ljubav, donoseći razumevanje i saosećanje, a naša veza sa božanskim se ponovo uspostavlja, otvarajući nam viša stanja svesti.

Vrste meditacije

Postoji mnogo različitih tehnika meditacije, a mi navodimo nekoliko osnovnih.

1. Mindfulness meditacija: fokusira se na svest o sadašnjem trenutku, primenjujući pažnju na disanje, senzacije u telu ili okolini, bez prosuđivanja ili reakcije.

2. Vizualizacija: koristi maštu kako bi se stvorile mentalne slike koje podstiču osećaje mira, sreće ili ispunjenosti.

3. Mantra meditacija: ponavljanje određene reči, fraze ili zvuka radi usmeravanja uma i postizanja unutrašnjeg mira.

Prednosti meditacije

Meditacija smanjuje nivo kortizola, pa sami tim i stres, što dovodi do osećaja opuštenosti i smirenosti; poboljšava kvalitet sna; poboljšava koncentraciju, čime podižemo našu produktivnost i efikasnost; harmonizuje emocionalno blagostanje kroz unapređenje osećaja zadovoljstva i pozitivnih emocija.

Meditacija nije samo korisna za um i emocionalno blagostanje, već blagotvorno deluje i na fizičko zdravlje. Redovna meditacija može smanjiti krvni pritisak, poboljšati imunosistem, smanjiti upalne procese u telu i čak pomoći u kontroli telesne težine. Osim toga, duboko disanje koje se često praktikuje u meditaciji može poboljšati plućnu funkciju i povećati nivo kiseonika u krvi, što doprinosi opštem zdravlju tela.

Žena koja je utonula u miran san.

Kako meditirati

Da biste uspešno meditirali, upamtite ove tri važne stavke. Što manje „činite” tokom meditacije, budite opušteni i nemojte ulagati dodatni napor (nemojte se naprezati). Misli su deo procesa – prihvatite ih i pustite. Oslobodite se bilo kakvih očekivanja u vezi sa praksom, meditirate za rezultate u svakodnevnom životu, a ne za neko posebno iskustvo u meditaciji.

Ukoliko želite, isprobajte, kao početnik, meditaciju So Hum. Udobno sedite sa zatvorenim očima, duboko udahnite i izdahnite nekoliko puta, otpuštajući sve „što vam više ne treba”. Počnite tiho da ponavljate mantru So Hum bez prisiljavanja, koncentracije ili kontrole na bilo koji način. Možda ćete otkriti da ova mantra automatski prati ritam vašeg daha. Ponavljanje mantre je uvek lako i bez napora. Nikada ne pokušavajte da razmišljate o mantri, to je više kao da je slušate. Kad god primetite da ste se udaljili od mantre ka razmišljanju o drugim stvarima ili slušanju zvukova, lako se vratite ponavljajući mantru. Samo pustite misli da proleću, kao što oblačići proleću, jednostavno – pustite ih, ne obraćajte pažnju na njih. Ne tražite nikakvo posebno iskustvo tokom meditacije, samo nevino pratite ove korake. Meditacija će vam uvek pružiti iskustvo koje vam je potrebno u tom trenutku.

Kockice na kojima je napisano inhale/exhale.
Odnosno prve dve su u kosom položaj, na jednoj strani piše ex, a na gornjoj, tako da šta piše zavisiće od položaja same kockice.

 Osnovne tehnike disanja i meditacija

Osnovne tehnike disanja i meditacije mogu biti izuzetno korisne za postizanje smirenosti, koncentracije i opuštanja uma. Evo nekoliko osnovnih tehnika koje možete isprobati.

Duboko disanje – ovo je jednostavna tehnika koja može brzo smanjiti stres i anksioznost. Udahnite duboko kroz nos, osećajući kako se vaš trbuh širi. Zadržite dah nekoliko sekundi, a zatim polako izdahnite kroz usta, osjećajući kako se trbuh „skuplja”. Ponavljajte nekoliko puta.

Pratite dah – udobno sedite ili lezite i fokusirajte se na svoj dah, osećajte kako ulazi i izlazi iz vašeg tela. Ako primietite da vam misli lutaju, nežno ih vratite na dah.

Meditacija i najčešće prepreke

Jedna od najčešćih prepreka je nemogućnost fokusiranja uma. Misli neprestano lutaju i teško je održati koncentraciju. Da biste prevladali ovo, nemojte se preterano truditi da zaustavite misli. Pokušajte da prihvatite njihov prolazak i polako se vratite, fokusirajte na meditaciju.

Mnogi ljudi se suočavaju s nedostatkom vremena za meditaciju. Bitno je znati da čak i kratka meditacija može imati pozitivan učinak, vredi pokušati, pronaći te trenutke tokom dana i iskoristiti ih za meditiranje.

Prepreka mogu biti i bolovi ili bilo koje nelagodnosti u telu. U tom slučaju, pokušajte da nađete najudobniji položaj koji vam odgovara. Koristite, jastuke, isprobajte stolice, fotelje.

Problem mogu biti i prevelika očekivanja od meditacije za kratko vreme (odmah), i frustracija ako se ne postigne željeni rezultat. Meditacija je proces koji zahteva vreme i praksu. Ne budite strogi prema sebi!

Razne vrste buke i zvukova spolja mogu vas ometati, zato uvek treba naći miran kutak ili, ako je to nemoguće, koristiti slušalice i slušati neku adekvatnu, umirujuću, tihu muziku.

Ako ste umorni, možete zaspati tokom meditacije; ako je u vašem životu mnogo stresa, možda ćete imati mnogo misli i osećati se nemirno. Drugi put možete postati vrlo tihi i mirni. Sve ovo su ispravna iskustva. Važno je da budete uporni i redovni u praktikovanju meditacije. Preporučljivo je da praktikujete jutarnju meditaciju oko 15 do 20 minuta i ponovo u kasnim popodnevnim satima ili kad god vam odgovara. Na kraju meditacije, uvek odvojite nekoliko minuta da nežno otvorite oči i „budete sa sobom”, pre nego što nastavite sa svojim redovnim aktivnostima.

Ukoliko želite da vas u pozadini tokom meditacije prati zvuk, evo predloga:

Grlim vas glasom,

Ana