
Delikatne pinjole – večni simbol sreće
Borovima sa kojih se beru pinjole potrebno je od 15 do 25 godina da odrastu i počnu da daju semenke, a čak tri puta više vremena da dostignu punu produktivnost
Pinjole su jestive semenke koje rastu na drveću iz familije Pinaceae, što znači da potiču sa borova. Dvadesetak vrsta borova daje jestivo seme koje je dovoljno veliko za jelo. Ostali u šišarkama takođe imaju pinjole, ali su one suviše sitne.
U Evropi se uglavnom koriste pinjole od bora Pinus pinea koji se gaji više od 5.000 godina. Međutim, one su se sa raznih vrsta borova brale i mnogo ranije, dok su ljudi bili sakupljači, pa u tom smislu spadaju u najstariju hranu. Među poznatijim vrstama pinjola su i korejske, sibirske, kineske bele.

Dvadesetak vrsta borova daje jestivo seme koje je dovoljno veliko za jelo
Komplikovana berba
Najveći proizvođači pinjola su Rusija, Mongolija (10.000 tona godišnje), Avganistan, Kina i Koreja, najveći uvoznik je Kina, a koriste se u raznim svetskim kuhinjama.
Pinjole spadaju u najskuplje orašaste plodove zbog vremena koje je potrebno da se odgaje, kao i napora koji se ulaže u branje i vađenje iz opne. Potrebno je od 15 do 25 godina kako bi drveće odraslo i počelo da proizvodi seme, a čak tri puta više vremena da dostigne punu produktivnost. Pinjolama u šišarci potrebno je oko 18 meseci da sazru.
Berba pinjola obavlja se u jesen, od septembra do oktobra, a zahteva veliku veštinu. Naime, ako se šišarke ne oberu u pravom trenutku, one se otvore, a pinjole postanu plen divljih životinja. S druge strane, pinjole mogu da se skupljaju deset dana pre nego što se šišarka otvori.
Da bi se proces ubrzao, šišarke se stavljaju u kese i ostavljaju na suncu oko 20 dana. Potom se šišarke lome, a seme izbacuje, ili se seme rukom odvaja od šišarke. Semenke imaju dodatnu opnu, koja treba da se ukloni. Neke su tanke, a neke tvrđe i teže se odvajaju. Sve to doprinosi visokoj ceni pinjola koje su u prodavnicama dostupne tokom cele godine.
U Evropi se uglavnom koriste pinjole od bora Pinus pinea koji se gaji više od 5000 godina, ali postoje i korejske, sibirske i kineske bele

Pinjole su oduvek bile simbol sreće, životne snage i besmrtnosti, a u sicilijanskoj narodnoj tradiciji smatraju se dobrim poklonom kojim se želi sreća i zdravlje. Indijanci koriste spoljni omotač pinjola kao kuglice koje nižu i tako prave nakit.
Oblika suze i boje slonovače
Pinjole su bogate magnezijumom, gvožđem, antioksidansima, cinkom i proteinima koji blagotvorno deluju na dijabetes, zdravlje srca i mozga. Takođe, sadrže fosfor i vitamin K, kao i vitamin B1.
Ako se pojede suviše pinjola, to može izazvati gorak i metalni ukus u ustima koji može trajati od dva dana do dve nedelje. Ne javlja se kod svih i zove se pinjole sindrom poremećenog ukusa. One mogu izazvati i alergije, ali mnogo ređe nego ostali orašasti plodovi.
Pinjole su ukusni orašasti plodovi, oblika suze i boje slonovače, a azijske više imaju oblik semena kukuruza i tvrđe su. Stavljaju se i u slatka i u slana jela, a imaju specifičan ukus, blag, puterast i slatkast.
Mogu da se jedu bez termičke obrade, ali da bi otpustile ulja i dale maksimalni ukus, poželjno je da se prethodno tostiraju. Koriste se za pravljenja pesta, preliva za salate ili se same semenke posipaju po salati. Takođe, mogu da se koriste za biskvite i kao dodatak humusu, da bi se dobio specifičan ukus.
U sicilijanskoj narodnoj tradiciji pinjole se smatraju dobrim poklonom kojim se želi sreća i zdravlje

U Italiji se pravi torta della nonna, poslastica sa kremom od vanile, koja se ukrašava pinjolama. Američko-italijanski kolačići prave se od bademovog brašna i pinjola, a na Bliskom istoku se koriste u baklavi. U Kaliforniji se prave panellets, kuglice od marcipana koje se prekrivaju pinjolama.
S obzirom da sadrže ulja, ove luksuzne semenke mogu da užegnu i postanu gorke, pa ih tada treba baciti. Da bi se to predupredilo, mogu da se čuvaju u frižideru, u kesi (do tri meseca), ili zamrznu (do 12 meseci). Kao zamena za pinjole koriste se iseckani i tostirani indijski orasi, bademi i pistaći.
PROBAJTE RECEPTE
Preliv za salatu od bosiljka, balzamiko sirćeta i pinjola
Ovaj bazični preliv ima pravi italijanski ukus i odličan je u salatama koje sadrže paradajz.

Staviti pinjole u avan i izgnječiti dok ne postanu kao pasta. Dodati listiće bosiljka i izgnječiti do strukture paste. Prebaciti u šolju, dodati ulje i sirće i dobro izmešati. Posoliti i pobiberiti po ukusu.
Ingredients
Directions
Staviti pinjole u avan i izgnječiti dok ne postanu kao pasta. Dodati listiće bosiljka i izgnječiti do strukture paste. Prebaciti u šolju, dodati ulje i sirće i dobro izmešati. Posoliti i pobiberiti po ukusu.
Notes
Biskviti sa pinjolama – Biscotti ai Pignoli
Ovi biskviti su izuzetni za zimske dane, uz čaj.

Pomešati brašno, prašak za pecivo, šećer u prahu, ekstrakt vanile, jaje, marcipan i puter; zamesiti da se dobije glatko testo. Zagrejati rernu na 180 stepeni Celzijusa. Pokriti pleh papirom za pečenje. Oklagijom razvući testo i iseći na 12 komada jednake veličine. Napraviti kuglice, pritisnuti i oblikovati u biskvite. Staviti pinjole u plitak tanjir i uvaljati biskvite u pinjole da bi se zalepile i polako ih pričvrstiti rukom. Poređati ih u pleh i peći 15 minuta. Ostaviti da se ohlade i staviti na tanjir.
Ingredients
Directions
Pomešati brašno, prašak za pecivo, šećer u prahu, ekstrakt vanile, jaje, marcipan i puter; zamesiti da se dobije glatko testo. Zagrejati rernu na 180 stepeni Celzijusa. Pokriti pleh papirom za pečenje. Oklagijom razvući testo i iseći na 12 komada jednake veličine. Napraviti kuglice, pritisnuti i oblikovati u biskvite. Staviti pinjole u plitak tanjir i uvaljati biskvite u pinjole da bi se zalepile i polako ih pričvrstiti rukom. Poređati ih u pleh i peći 15 minuta. Ostaviti da se ohlade i staviti na tanjir.