zena drzi ledja koja je bole naslonjena na klupu

Bol nakon četrdesete

Obraćanje pažnje na razne početne tegobe i simptome veoma je važno, jer daje šansu da se bolest na vreme dijagnostikuje i započne lečenje

Bol je upozorenje da se u organizmu dešava nešto što izaziva neprijatan fizički osećaj usled bolesti ili povrede. U suštini, on uvek stvara veliku zabrinutost i utiče na mentalno i fizičko stanje čoveka. Pesnici ponekad bol doživljavaju drugačije, pa tako Bob Dilan kaže: „Iza svake lepe stvari stoji neka vrsta bola.” (Behind every beautiful thing, there’s some kind of pain.)

Kao doktor, mogu da kažem da mentalni bol često može da bude i jači od fizičkog, ali ga nažalost često nije lako sagledati, pa ću se zadržati uglavnom na fizičkom bolu prouzrokovanom raznim stanjima ili bolestima.

Low back pain ili bol u leđima

Verovatno najčešći bol koji ljudi imaju je onaj u leđima, koji je zabeležen kao bolest još u ranom Egiptu. Kaže se da 80 odsto svetske populacije doživi bol u leđima bar jednom u životu, a da se zbog smanjene produktivnosti i izgubljene zarade gubitak u razvijenim zemljama procenjuje na mnogo više od 100 milijardi dolara. Problem je verovatno i veći u zemljama u razvoju, ali nažalost, ne postoji dobra statistika.

Verovatno najčešći bol koji ljudi imaju je onaj u leđima; 80 odsto svetske populacije doživi ga bar jednom u životu

Bolovi u leđima često pogađaju žene. Iako u većini slučajeva bol može da bude znak išijasa, hernije diska ili drugih problema s kičmom, veliki broj pacijenata ne veruje kad im kažemo da stres u svakodnevnom životu doprinosi hroničnim bolovima u leđima. Naime, dugotrajno sedenje, malo kretanja, nedostatak vežbanja, mogu da budu podjednako važni za nastanak bola, kao i razne degenerativne i traumatske povrede.

Sama dijagnoza nije komplikovana, zahvaljujući modernim metodama dijagnostike, počev od tradicionalnog rendgena do skenera i magnetne rezonance.

Iako je danas jedan broj ljudi sklon da samostalno krene u dijagnostiku, preporuka je da se ipak jave svom lekaru, koji bi trebalo da prepiše odgovarajuće metode, i da nakon davanja dijagnoze predloži i terapiju.

Bol u vratnoj kičmi

Posebno važan deo kičme je vrat, jer usled rada na kompjuteru veliki broj ljudi provede veći deo dana gledajući nadole, ka ekranu kompjutera. Zato bi verovatno prvi savet bio da se ekran kompjutera postavi u visinu očiju, te da se redovno prave pauze, tokom kojih bi trebalo raditi na istezanju vrata i ostalih mišića koji su u prinudnom položaju.

Danas postoji toliko preporuka i vežbi za istezanje u kancelariji da objektivno nema opravdanja za njihovo neprimenjivanje. S druge strane, bol u vratu može biti znak nečeg ozbiljnijeg, poput degenerativne bolesti cervikalne kičme. Ova bolest može se javiti tokom vremena, a četrdesete su često trenutak kada se pojavljuju prvi simptomi.

Ekran kompjutera treba postaviti u visinu očiju, a tokom pauze treba raditi vežbe

Problem je što se pored bolova i ukočenosti u vratu mogu javiti i peckanje, utrnulost ili opšta slabost u ramenima i rukama, koji ponekad mogu zračiti sve do prstiju i koji ukazuju da su promene na vratnoj kičmi pritisnule živce. Tada je zaista neophodna intervencija ortopeda ili reumatologa i nije dobro pribeći samolečenju.

Bol u zglobovima

Iako su bolovi u zglobovima češći nakon 40. godine, to ne mora da znači ništa ozbiljno, ali nažalost može da signalizira na artritis ili upalno stanje zglobova, što može da zahteva ozbiljnu terapiju. Zbog toga je važno proceniti bolove u zglobovima, jer artritis može brzo napredovati ako se na vreme ne dijagnostikuje.

Pored upalnog stanja, postoje i razna degenerativna stanja koja počinju da se javljaju posle četrdesete. Za razliku od upalnih, moguće ih je kontrolisati jednostavnom terapijom nesteroidnim reumaticima (brufen, diklofen itd.), ali i smanjenjem telesne težine i minimalnim vežbanjem.

Edukacije radi, važno je da znate da se na engleskom govornom području ta degenerativna stanja nazivaju osteoartritis, iako se nastavak itis uglavnom daje kod postojanja upalinih procesa.

Bol u grudima

Verovatno najozbiljniji bol u četrdesetim je bol u grudima, jer on može da ukaže na stanja opasna po život, kao što su angina pektoris, odnosno infarkt miokarda. Taj bol je skoro uvek kratkotrajan, jak, javlja se iza grudne kosti i izaziva strah od iznenadne smrti.

Retko se može pomešati sa reumatskim bolom ili nekim drugim bolnim stanjima, ali može da bude nekarakterističan i da se širi u lakat, rame i leđa.

Svaki bol u grudima u srednjim godinama zahteva pregled kardiologa, bez odlaganja

U svakom slučaju, svaki bol u grudima u srednjim godinama zahteva pregled kardiologa, bez odlaganja.

Bol u stomaku

Budući da su često izuzetno bolni i ometajući, bolovi u stomaku nisu nešto što se može zanemariti. Ponekad se, jednostavno, javljaju usled gasova i nadimanja, ali mogu da budu i znak nekog ozbiljnog oboljenja kao što su: pankreatitis (bol se širi u leđa i pogoršava se nakon obroka), bolesti žučne kese, jetre, bubrega i drugih abdominalnih organa.

Kada se isključe jednostavni razlozi u vezi s probavom, neophodna je konsultacija sa gastroenterologom, jer odlaganje dijagnostike i trpljenje bola mogu samo da dovedu do zakasnele dijagnoze nekog ozbiljnog stanja, kao što su tumor ili karcionom.

Procesi u stomaku mogu često da dovedu do bola koji se širi. Tako da, ako osetite bol između lopatica i ne postoji drugo logično objašnjenje – poput preterivanja tokom treninga, to može biti npr. kamen u žuči. Tada se bol može javiti noću, posebno nakon masnijeg obroka.

Pored toga, taj bol može da bude proizvod kamenaca u žučnoj kesi koja zbog toga može da bude upaljena i iritirana. Verovatno je i to razlog zašto je uklanjanje žučne kese jedna je od najčešćih operacija u Srbiji.

Bolovi u ekstremitetima

Bolovi u rukama ili nogama mogu biti rezultat pritisnutih živaca, ali i loše cirkulacije

Bolovi u rukama ili nogama mogu biti rezultat pritisnutih živaca, ali i loše cirkulacije. Pored njih, mogu da se jave i utrnulost, peckanje ili slabost ekstremiteta. Rana dijagnostika može pomoći u sprečavanju trajnih problema.

Oštri bolovi u ekstremitetima mogu biti i znak ozbiljnih oboljenja, kao što je multipla skleroza, i zbog toga svako bolno stanje koje traje duže, smanjuje funkciju ili utiče na kretanje, zavređuje ozbiljnije ispitivanje i donošenje prave dijagnoze. Možda za kraj treba reći da se za smanjenje bola, pored velikog broja medikamenata podeljenih u nekoliko grupa (od asprina do opioida), koriste i različiti terapijski modaliteti, uključujući i tradicionalne metode kao što je akupunktura.

U nove pristupe spadaju tzv. mind-body tehnike, kao i promene stila života sa ciljem upražnjavanja redovne fizičke aktivnosti i pravilne ishrane. Konačno, za najozbiljnija stanja, moraju da se sprovedu hirurške intervencije i razne druge invazivne procedure.