
Tegobe i simptomi centralnog nervnog sistema posle 40. godine
- Sadržaj:
- 1. Glavobolja
- 2. Vrtoglavica
- 3. Seksualni problemi
- 4. Stalan umor
- 5. Anksioznost
- 6. Hrkanje
- 7. Noćno znojenje
- 8. Zaboravljanje
Glavobolja, vrtoglavica, zaboravljanje, poremećaj seksualnih funkcija, a pored umora i anksioznosti i razni drugi simptomi posle 40. godine najčešće se vezuju upravo za centralni nervni sistem
Obraćanje pažnje na razne početne tegobe i simptome veoma je važno, jer daje šansu da se bolest na vreme dijagnostikuje i započne lečenje.
tosamja.media/zdravi-u-petoj-deceniji-odgovornost-za-sopstveno-zdravlje
Verovatno se najčešći simptomi nakon četrdesete godine upravo vezuju za centralni nervni sistem. Odjednom se pojavi glavobolja, nekad vrtoglavica, pa zaboravljanje, poremećaj seksualnih funkcija, a pored umora i anksioznosti i razni drugi simptomi.
Glavobolja
Glavobolja je nezgodna, jer je kod nekih vrlo česta, ali može ukazivati i na nešto drugo, poput tumora na mozgu. Obratite pažnju na promene u učestalosti, tipu i intenzitetu glavobolje, a ako primetite nešto neobično, trebalo bi da potražite savet od neurologa. Veći tumori ili brže rastući tumori uzrokuju povećani pritisak u mozgu, što rezultira aktiviranjem receptora bola na moždanim ovojnicama i dovodi do glavobolje.
Vrtoglavica se može javiti ako ustanete prebrzo, ili posle nekoliko čaša vina, a ako primetite da se redovno dešava, potrebno je uraditi neurološki pregled

Vrtoglavica
Vrtoglavica se može pojaviti ako ustanete prebrzo, ili posle nekoliko čaša vina, ali ako primetite da se redovno dešava potrebno je uraditi neurološki pregled. Kao i glavobolja, mogla bi ukazivati na tumor mozga. Sreća je da su svi ostali razlozi češći, kao što su neispavanost, anksioznost, dehidratacija, loša cirkulacija i/ili migrena.
Seksualni problemi
Iako su češći kod muškaraca starijih od 40 godina, seksualne probleme imaju i žene, pogotovo sa početkom menopauze. Ignorisanje seksualnih problema može rezultirati različitim stanjima i bolestima.
Nemojte ignorisati seksualne probleme
Stalan umor
Zdrav organizam nikada ne oseća stalan umor. Umor je prirodna stvar, kao i oporavak. Ako ste stalno iscrpljeni, obavestite svog doktora što je pre moguće. Uzroci mogu biti različiti, od depresije do lajmske bolesti, i u većini slučajeva mogu se izlečiti.
Anksioznost
Najčešće stalni umor ide sa hroničnom anksioznošću, što nikako ne predstavlja zdrav životni stil. Anksioznost iscrpljuje i ometa dobro zdravlje i sreću. To je, takođe, jedan od najčešćih razloga zbog kojeg ljudi postaju zavisni od alkohola, seksa, droge, kupovine i prejedanja. Najbolje je da potražite savet lekara kada vidite da ne možete da se izborite sa anksioznošću i da se vaše zdravlje pogoršava.
Anksioznost iscrpljuje i ometa dobro zdravlje i sreću

Hrkanje
Iako hrkanje može delovati bezazleno ili jednostavno dosadno, Američka akademija medicine spavanja (AASM) kaže da bi moglo biti i znak nečeg ozbiljnijeg. AASM ukazuje da teško hrkanje može biti povezano sa opstruktivnom apnejom u snu, faktorom rizika za srčane bolesti, moždani udar, dijabetes i mnoge druge zdravstvene probleme koji upravo počinju nakon 40. rođendana. Srce trpi zbog pada nivoa kiseonika i porasta krvnog pritiska dok se spava, pa je sasvim logično da na hrkanje treba obratiti pažnju.
Noćno znojenje
Žene u menopauzi znaju da je noćno znojenje normalan rezultat kolebanja i opadanja hormona. Ali, ako menopauza nije počela, noćno znojenje nije normalno, jer može biti znak upozorenja za pojavu infekcije ili limfoma, pa je neophodno obratiti se lekaru.
Zaboravljanje
Većina ljudi u procesu starenja počinje da zaboravlja na stvari, što je potpuno normalno i obično nije razlog za zabrinutost. Međutim, važno je razlikovati zaboravljanje i demenciju.
Zaboravljanje, kod normalnog starenja, ne ometa sposobnost čoveka da nastavi sa svakodnevnim aktivnostima. Drugim rečima, zaboravljanje ima malo uticaja na svakodnevni život, ili na sposobnost da obavljamo uobičajene poslove i zadatke koji čine naš svakodnevni život.
Zaboravljanje ima malo uticaja na sposobnost da obavljamo uobičajene poslove i zadatke koji čine naš svakodnevni život, što nije slučaj sa demencijom

Nasuprot tome, demenciju karakteriše izrazito, uporno i onesposobljavajuće smanjenje dve ili više intelektualnih sposobnosti, kao što su pamćenje, rasuđivanje ili apstraktno rezonovanje, koje značajno ometaju i remete uobičajene svakodnevne aktivnosti.
Možda za kraj mogu da iskoristim reči nemačke glumice Elke Zomer: „Ja sam zadužena za svoju sreću. Neću dozvoliti da me kontroliše bilo šta izvan mene…” Na ovo mogu samo da dodam da moramo da osluškujemo sebe i prepoznamo sve što nam smeta i nije dobro – da bismo sačuvali sreću.