
Uživajte u skijanju
Naslov shvatite bukvalno!
Jer, nakon 115 godina, od kada su počeli da se prodaju prvi aranžmani (1908, Engleska, Allen, E. John B. (2011). Historical Dictionary of Skiing., došli smo u situaciju da gledamo u nebo da li će biti snega.
Uživanje u beskrajnoj belini zamenjeno je strogo kontrolisanim belim površinama napravljenim od veštačkog snega. Strahovi za budućnost skijaškog turizma ogledaju se u najavi da neka skijališta neće ni biti otvorena zbog nedostatka snega.
Problemi zbog nedostatka snega
Navodno, 180 skijališta u Francuskoj nije radilo u punom kapacitetu prošle godine. Za zatvaranje Alpe du Grand Serre krivac je bio nedostatak sredstava da postane destinacija tokom cele godine kako se snežna sezona smanjuje, dok je Grand Puy zatvarao svoje padine zbog nedostatka redovnih snežnih padavina, što je dovelo do pada posetilaca i godišnjeg gubitka stotine hiljada evra. Slično je bilo i u Švajcarskoj, Italiji i Austriji. Prošla sezona bila je slabija na svim planinama ispod 2000 metara. Najbolje su prošli oni koji su išli na glečere (Kaprun, Tri doline, Materhorn, Sas Fe, itd.). Međutim, i na glečerima može da bude neprijatno, jer zbog nedostatka padavina i svežeg snega dešava se da skijate po ledu.
Savet da pratite prognozu i da onda idete na skijanje nije loš, jer je ćudljivost vremena prošle godine neke krajeve Evrope zasula snegom, dok je u drugim snega jedva bilo. Zbog toga su u nekim skijaškim centrima uveli i klizne cene. Kažu da će se to primenjivati prvo u Austriji. Nešto slično kao cene taksija u većim metropolama – kada je gužva taksi je skuplji, i to značajno. I ne samo to – Austrijanci su digli osnovne cene za 30 odsto, uz objašnjenje da su nekoliko godina cene bile iste.
Ispada prilično komplikovano, i baš zato zahteva malo fokusa i snalaženja. Treba obratiti pažnju i na centre na koje mnogi ne pomisle kao što su, na primer, Tatre u Slovačkoj, Zakopane u Poljskoj, iznenađujući centri u Gruziji (Gudauri) i Kartalkaja centar u Turskoj. Ostaje i Skandinavija, koja nikad nema problema sa snegom, ali ima s klimom, odnosno hladnoćom. Treba misliti i na ski-centre bivše Jugoslavije, jer pored Kopanika, skijanje može da bude jako dobro na Jahorini i, praktično, u svim centrima u Sloveniji.

Shutterstock.com
Da li je veštački sneg dobar?
Zbog svega, ski-centri pribegavaju pravljenju veštačkog snega. Povika da se na taj način negativno utiče na klimu, po mnogima i nije tačna, jer aditivi nisu dozvoljeni. Tako da u prirodi praktično cirkuliše čista voda koja se vraća u eko-sistem. A pošto se koristi obnovljiva energija, smatra se da je sistem donekle samoodrživ i da može da dovede do zarade, jer se na uložen evro vraća šest.
Naravno, u to nisu svi ubeđeni. U izveštaju Legambiente, italijanske ekološke grupe, ističe se da 90 odsto italijanskih skijališta zavisi od ogromnog, glomaznog i skupog sistema proizvodnje veštačkog snega koji se neće nositi s porastom temperatura, što je neodrživa praksa, loše za životnu sredinu i bacanje javnog novca.
Alernativa je kros-kantri i turno skijanje, gde nije potrebno toliko snega kao za alpsko skijanje, a podjednako je uzbudljivo i vezano za boravak u prirodi. O tome je već bilo reči, i to su sportovi koje skijaši tek treba da otkriju.

Shutterstock.com
Pripremite se za skijanje
Pored toga, treba podsetiti da skijanje nije lagan sport, i da se za njega treba dobro pripremiti.
Takođe, bitno je i ponoviti da nije dobro ni to da cele godine ne vežbamo, a onda odemo na skijanje. Već smo upozoravali na opasnosti i zaista je neophodno neke stvari poštovati, ako želimo da uživamo.
Ukratko:
- Vežbajte, ako želite da idete na skijanje.
- Nemojte da pijete dok skijate.
- Nosite kacigu.
- Stalno učite da koristite skije.
- Vežbajte bar pred skijanje, ako ne vežbate redovno.
Možda, kada sve sagledate, imate pravi razlog da uživate, jer neće biti lako doći do dobrog skijanja. Skijanje je jedna od retkih ljudskih aktivnosti koja nas potpuno predaje u ruke prirodi.
Skijanje – sport za sve generacije
Svako ko zaista skija, u punoj je formi, i to nezavisno od godina. Nije tačno da se ljudi više povređuju s godinama. Oni koji su se odvažili da skijaju u poznim godinama, definitivno su zdraviji od svojih vršnjaka, a onima koji nisu navikli da vide toliko starijih ljudi koji skijaju ostaje samo da se zamisle i izbore za slično (1).
O pogledu, susretu s prirodom i čistom vazduhu, nije ni potrebno govoriti. Konačno – druženje, relaksacija, odmor, ne mogu se uporediti s mnogim drugim rekreativnim aktivnostima. I upravo zbog svega toga, dozvolite sebi da pokušate da uživate u skijanju. To jeste izazov, ali nas bar podseća na mnoge stvari koje smo zaboravili. I konačno, još jedan dobitak – većina lepo izgleda u ski-garderobi.
Prave avanturiste treba podsetiti da su skije put u slobodu, ili najbolji način da osetite kako je kada imate krila. Jer, na snegu sve ima smisla!
(1) https://www.plustri.com/en/kliping/autorski/fenomen-skijanja-u-poznim-godinama/
Naslovna fotografija / Shutterstock.com