
Unuci su zakon za bumere buntovnike, sreća je obostrana
Bumeri pamte sletanje na Mesec, mini-suknje, bum-tehnologije, pa se prema unucima ponašaju nekonvencionalno, inspirativno i poštuju rodnu ravnopravnost
Unuci su eliksir života! Dobri odnosi sa unucima hrane i mentalno i fizičko zdravlje njihovih baba i deda.
Ovo nije smajli-fraza, već rezultat istraživanja koje je pre par godina kuća Hotspex Inc. sprovela na engleskom, španskom i mandarinskom jeziku, posmatrajući tako različite porodične tradicije. Istraživanje je takođe notiralo i razlike između tri različite generacije baba i deda.
Najstariju grupu čini takozvana tiha generacija, rođena pre 1945, najmlađa je iks generacija rođenih između 1965. i 1979, a najzanimljiviji su pripadnici bumer generacije, rođenih između 1946. i 1964. godine.
Zajedno se dobro zabavljamo
Bumer ili bebi-bum generacija još tokom svog odrastanja i roditeljstva bila je buntovna, pa je i njihov pristup ulozi babe i dede u znatnoj meri drugačiji i od mlađih, i od starijih u istoj životnoj poziciji.
Najviše vole da se igraju i da idu napolje sa unucima, a prenošenje tradicije, maniri i urednost manje su im važni

U svom iskustvu oni imaju sletanje na Mesec, rokenrol revoluciju, mini-suknje, veru u tehnologiju i prosperitet. Na njihovoj lestvici vrednosti lične slobode stoje vrlo visoko, zbog čega oni kod unuka nastoje da razvijaju kreativno razmišljanje, a svoje znanje prenose preko pričanja priča, ustanovilo je pomenuto istraživanje.
S druge strane, oni najteže prihvataju činjenicu da su postali babe i dede, pa zato nerado prihvataju da budu oslovljavani tradicionalno, već pribegavaju deminutivu ili izmišljenim rečima, a kod njih je i najveći procenat onih koji žele da ih unuci oslovljavaju imenom.
Ispitanici iz ove kategorije rekli su da najviše vole da se igraju i da idu napolje sa unucima, a prenošenje tradicije, maniri i urednost manje su im važni. „Sa svojim unukom se igram ono što on voli. Jednostavno se prepustim i onda se obojica dobro zabavljamo”, rekao je jedan deda u anketi. Kako bumeri i finansijski dobro stoje, oni u najvećem procentu putuju sa unucima.
Najveći je procenat onih koji žele da ih unuci oslovljavaju imenom

Upravo kod njih je postignuta potpuna rodna ravnopravnost u odnosu na unuke – i dečaci i devojčice dobijaju poklone jednake vrednosti, podjednako se podstiču i pomažu u obrazovanju, imaju jednake slobode i poziciju u porodici.
Najbolje se slažu s tinejdžerima
Kako su upravo bumeri generacija u kojoj je broj razvoda eksplodirao, nije mali ni broj unuka s tri ili četiri para baba i deda. To i ne mora da bude loše.
„Prošle godine pred Božić, u radnji sa igračkama videla sam više dece s babama i dedama nego s roditeljima”, kaže Lori Biter, autorka knjige pod naslovom Dede-i-babe ekonomija: kako bumeri premošćavaju generacijski jaz. Biter na osnovu svojih istraživanja tvrdi da je ova generacija podigla ulogu babe i dede na viši nivo, jer oni ne čekaju da budu pozvani u živote svojih unuka.
Ali, oni takođe nisu samo babe i dede kad treba da se prave važni pri izlasku iz porodilišta, a posebno su uključeni u živote svojih unuka kad su oni u tinejdžerskom uzrastu.
Dečaci i devojčice podjednako se podstiču i pomažu u obrazovanju, imaju jednake slobode

Biter je ustanovila da bumeri na unuke troše više novca nego tiha i iks generacija, ali da oni u unuke ulažu mnogo više energije i vremena. Pošto je bumere njihov kulturni model podsticao da sačuvaju dete u sebi, oni lako uspostavljaju komunikaciju sa unucima i stiču njihovo poverenje.
Ovoj generaciji veliki problem predstavlja česta pojava da unuci žive daleko od njih. Ali, za razliku od tihe generacije, koja je u takvim slučajevima bila svedena na kratki telefonski razgovor nedeljom uveče, kad je tarifa bila jeftinija, bumeri su ovladali novim tehnologijama i uspevaju da održe bliske odnose i sa unucima koji žive na drugim kontinentima.
Mladalački duh zaposlenih baka
Pošto je bumere njihov kulturni model podsticao da sačuvaju dete u sebi, oni lako uspostavljaju komunikaciju sa unucima i stiču njihovo poverenje
Međutim, mladalački duh bumer baba i deda ne nailazi uvek na odobravanje njihove dece. Generacija „u sendviču” ne gleda blagonaklono na stav svojih roditelja da „pošto sad imaju dovoljno vremena i para, mogu sa unucima da rade ono što nisu mogli sa svojom decom”.
Bumeri često dobijaju grdnju od svoje dece, sada odgovornih roditelja, zbog lakomislenog i previše opuštenog odnosa sa unucima. Svako od njih je bar ponekad čuo: mi imamo pravila vaspitanja i očekujemo da ih i ti prihvatiš. A tada su konflikti neizbežni.
Jer bumeri će se teško povući na dostojanstvenu distancu, kao tiha generacija, niti će mirno primiti disciplinu i ograničenja kao iks generacija. Međutim, oba istraživanja su pokazala da se sve tri generacije baba i deda slažu u jednom – njihov stil roditeljstva bio je bolji od roditeljstva njihove dece.
Biter je uočila još jednu lošu pojavu: dede i babe su sklone da se liše nekih neophodnih stvari da bi dali novac unucima za ekskurziju ili firmirane patike. Ona upozorava da se time šalje loša poruka baš tim unucima i podseća na pravilo iz aviona po kome prvo sebi stavljate masku sa kiseonikom jer ne možete spastiti onoga do sebe ako ne spasete sebe.
Posebno su uključeni u živote svojih unuka kad su oni u tinejdžerskom uzrastu

Veliki problem sa bumer bakama je što su one u velikom procentu zaposlene, a zbog ekonomskih nestabilnosti često moraju da rade i po odlasku u penziju.
Zato one i ako žele, ne mogu da pričuvaju decu kad god je roditeljima to neophodno, kao što su mogle bake u generacijama u kojima su žene većinom bile domaćice.