Žena u sportskoj opremi, stiska dugme na grudnom srčanom monitoru.

Sve što ste želeli da znate o srčanoj frekvenciji – 4

Zdravstveno stanje srca je najvažnije za dobru kondiciju, a srčana frekvencija je najbolji pokazatelj stanja srčanog mišića i opšteg zdravstvenog stanja. Srčana frekvencija ili puls, ili broj otkucaja srca u jednoj minuti, jeste vitalni parametar koji svako od nas treba da razume. Međutim, postoji dosta nedoumica vezanih za srčanu frekvenciju u miru, a posebno za trenažni puls i maksimalnu srčanu frekvenciju.

Zbog toga ćemo vam kroz pet članaka opisati sve ono što je potrebno da razumete da biste pratili svoju srčanu frekvenciju, od stanja mirovanja do treninga, određenih stanja i uslova sredine do korišćenja monitora srčane frekvencije.

Za one koji žele više, postoji knjiga Osnove monitoringa srčane frekvencije u sportu i rekreaciji (Nenad Dikić, Slobodan Živanić, Beograd, 2003), u kojoj možete dobiti mnogo više podataka u vezi sa određenom fizičkom aktivnošću.

Monitori srčane frekvencije

Monitori srčane frekvencije ili pulsmetri ili heart rate monitori (prihvaćen engleski termin) su uređaji koji mere otkucaje srca ili puls. Zahvaljujući napretku tehnologije, oni su mali, prenosivi i veoma precizni. Monitori srčane frekvencije su veoma popularni, deo su pametnih satova i fitnes monitora. Mnogi se bežično povezuju s pametnim telefonima i računarima. To omogućava korisnicima lak pristup i pregled podataka o kretanju pulsa.

Njihove glavne funkcije su:

  • Praćenje otkucaja srca tokom vežbanja
  • Praćenje nivoa stresa i aktivnosti tokom dana
  • Praćenje kvaliteta sna
  • Praćenje vitalnih znakova, posebno ako imate određena zdravstvena stanja

Kako monitori mere srčanu frekvenciju?

Oni koriste dva načina merenja:

Električni (elektrokardiografija). Srce generiše akcioni potencijal sa svakim otkucajem srca. Monitori srčane frekvencije mogu otkriti i pratiti taj akcioni potencijal.

Optički (fotopletizmografija): Ovi uređaji koriste infracrveno svetlo i prate širenje arterija dok srce pumpa krv kroz njih. Oni prate brzinu pulsa, a ujedno mogu proceniti nivo kiseonika u krvi.

Vrste monitora srčane frekvencije

Monitori srčane frekvencije sa grudnom trakom

Ovi uređaji koriste električnu detekciju za praćenje otkucaja srca. Oni otkrivaju akcioni potencijal preko trake koja se stavlja na grudi. Voda ili gel poboljšavaju električnu provodljivost, tako da je uređaju lakše da detektuje akcioni potencijal srca. Oni su najprecizniji i koriste ih oni koji zaista žele da prate svoj puls i trening. U ove uređaje spadaju Polar, Suunto i Garmin, i oni su najpopularniji kod svih koji redovno prate svoju srčanu frekvenciju, ali i druge vitalne parametre koje oni daju, kao što su trenažne zone, vreme provedeno u određenoj zoni, aerobni kapacitet, kalorijsku potrošnju, varijabilnost srčane frekvencije itd.

Sinhronizovani srčani monitor na satu i mobilnom telefonu.. Osoba drži jedan u jednoj ruci i drugi u drugoj.

Shutterstock.com

Monitori srčane frekvencije koji se nose kao sat

Postoje dve glavne arterije u podlaktici. Radijalna arterija ide prema palcu, a ulnarna arterija ka malom prstu. Ove dve arterije obezbeđuju protok krvi u podlaktici ka šaci. Ovi uređaji imaju diode koje emituju svetlost (LED) i senzore koji detektuju protok sa svakim otkucajem srca. Oni su veoma precizni kada mirujemo ili hodamo, manje su precizni kod trčanja ili vožnje bicikla. Pored prethodno pomenutih monitora srčane frekvencije koji koriste traku, postoje i pametni satovi koji mogu i bez trake da daju dosta pouzdane rezultate. Najbolji primer je Apple watch koji je odobren i od strane Američke uprave za hranu i lekove za merenje srčane frekvencije. Njega koriste kardiolozi u monitoringu različitih stanja koja dovode do tahikardije i nepravilnog srčanog ritma.

Pametni prstenovi

Ovi uređaji se nose na jednom od prstiju, kao komad nakita. Oni takođe koriste optičku detekciju za praćenje otkucaja srca i drugih vitalnih znakova. Oni su još uvek veoma novi, a podaci o njihovoj preciznosti su ograničeni. Od njih se mnogo očekuje i trenutno su dosta skupi, jer je tehnologija u razvoju.

Pulsni oksimetri

Ovi uređaji, od kojih se mnogi pričvršćuju na prst, takođe koriste metod optičke detekcije. Poznati su nam posebno od vremena kovida. Oni prate brzinu pulsa i nivo kiseonika u krvi. Uobičajeni su u bolničkim postavkama, ali postoje prenosive verzije ovih uređaja na baterije, za ličnu upotrebu. U medicinskim ustanovama pričvršćuju se za prst i pomažu lekarima u praćenju saturacije. Pulsni oksimetri koje koriste rekreativci ili sportisti obično nisu pogodni za upotrebu tokom vežbanja, ali su zato pouzdani u miru.

Oksimetar na prstu.

Shutterstock.com

Pametni telefoni

Različite aplikacije za pametne telefone na različitim platformama nude mogućnost merenja pulsa. Neki od njih koriste optičku detekciju i zahtevaju držanje prsta na sočivu kamere, pri čemu se blic kamere koristi za osvetljavanje krvnih sudova ispod vaše kože. Drugi koriste samu kameru, usmerenu ka vašem licu da detektuju brzinu pulsa na koži. Aplikacije za pametne telefone u kojima se koristi sočivo kamere kao deo merenja su precizniji od aplikacija koje koriste kameru za skeniranje vašeg lica. Međutim, oni i dalje daju greške, jer telefon i kamera nisu dizajnirani za ovu svrhu.

Svi ovi uređaji bezbedni su za upotrebu, ali to ne znači da su zamena za odobrene medicinske uređaje. Ako imate zdravstvene probleme koji zahtevaju praćenje, najbezbedniji i najprecizniji uređaji su oni koji imaju odobrenje Američke uprave za hranu i lekove. To odobrenje znači da ovi uređaji ispunjavaju stroge standarde kvaliteta i tačnosti i da su idealni za medicinsku upotrebu. Dobar primer je već spomenuti Apple watch, koji sem srčane frekvencije ima i dosta dobar EKG zapis.

Kada treba da se konsultujete s lekarom?

Trebalo bi da se konsultujete s lekarom ako primetite da vam je otkucaj srca neobično brz ili spor. Za odrasle, to znači sporije od 60 otkucaja u minuti (bradikardija) ili brže od 100 otkucaja u minuti (tahikardija). Takođe, trebalo bi da pozovete lekara ako osetite bilo kakve simptome nepravilnog srčanog ritma (aritmije), posebno lupanje srca. Posebno treba da budete svesni bola u grudima (angina), kratkoće daha (dispneja), osećaja vrtoglavice, nesvestice (sinkope). Zahvaljujući monitorima srčane frekvencije, možete da pratite širok spektar informacija i da poboljšate svoje zdravlje, planirate vežbanja i još mnogo toga. Međutim, monitori otkucaja srca nisu zamena za redovne posete lekaru, posebno ako mislite da imate problem.

U svakom slučaju, primenom monitora srčane frekvencije dobili smo mogućnost da pratimo svoj puls i druge vitalne parametre i da bolje razumemo ne samo svoje zdravlje već i kako se ponašamo, naše emocije i odgovor organizma na stres, spavanje i trening.

Naslovna fotografija – Shutterstock.com