
Priča o Jamajki kroz priču o nasleđu Boba Marlija
Većini ljudi je prva asocijacija na Jamajku – Bob Marli (Bob Marley). On je simbol te zemlje i prisutan je na svemu – od majica, suvenira, zidnih murala, do duše svakog od tri miliona Jamajkanaca. Njegovo nasleđe je pre svega rege, autentični muzički pravac koji ne samo da je opstao i nakon njegove smrti, već je postao muzika miliona ljudi. Razloga za to ima mnogo, od specifičnog ritma i muzike do sadržaja pesama koje se često bave društvenim i političkim temama, uključujući pitanja nejednakosti, siromaštva, ljubavi, vere i otpora. Verovatno je zbog toga rege postao muzika miliona ljudi, bez obzira na veru i razna uverenja, jer su mogli da se identifikuju sa onim što promoviše, a to je pre svega socijalna pravda i aktivizam, zalažući se za prava i dostojanstvo marginalizovanih ljudi, posebno onih afričkog porekla. Pokret često govori protiv sistemskog ugnjetavanja i ekonomske nejednakosti. A rastafarijanska verovanja predstavljaju osnovu svega.
Marlijev trajni doprinos muzici i kulturi
Zbog svega toga, Boba Marlija prepoznaje i poštuje ceo svet. Posthumno je, 2001. godine, nagrađen nagradom Gremi za životno delo, kao priznanjem za njegov umetnički doprinos muzici, i postao je jedan od 200 ljudi sa ovom velikom nagradom. Primljen je u Rokenrol kuću slavnih 1994. godine, zbog svoje muzike i globalnog uticaja, kao i u Kuću slavnih tekstopisaca 2017. godine, zbog svojih pesama i trajnog uticaj njegove muzike. Tako se Marli našao u društvu od oko 400 najboljih rokera i tekstopisaca sveta. Marli je odlikovan Ordenom za zasluge 1981. godine, jednim od najvećih priznanja Jamajke, za izuzetan doprinos muzici i kulturi. A Unesko je u registar pamćenja sveta svrstao Marlijevu pesmu Jedna ljubav, prepoznajući njen jedinstven muzički i kulturni značaj.
Upravo tako se zove i filmski hit iz 2024. godine koji je pokušao da prikaže svu moć Boba Marlija u muzici, ali i u društvu i na Jamajci. I pored toga što film slavi Jednu ljubav (One love), rege muziku i ideal mira i zajedništva, on pokazuje i jedan specifičan trenutak u životu Boba Marlija. Kada je u atentatu ranjen, a njegova žena Rita čudom spasila život, pokušao je, zahvaljujući svom ugledu u društvu, da pomiri Narodnu nacionalnu partiju (PNP) i Laburističku partiju Jamajke (JLP) u jednom kritičnom trenutku koji je mogao da preraste u oružani sukob. Čuven je koncert za mir Smile Jamaica iz decembra 1978. kada je Marli, sa ciljem da smanji političke tenzije i promoviše harmoniju između zaraćenih frakcija, popeo na binu predsednike dveju zaraćenih partija i naterao ih da se rukuju. Iako Marlijev koncert nije preko noći rešio političke tenzije, bio je to važan i nezaboravan trenutak u istoriji Jamajke i sveta jer je jedan muzičar otvorio mogućnost dijaloga i pomirenja u podeljenom društvu.
Za mene kao lekara najtužnija je Marlijeva smrt, jer je umro od malignog melanoma koji je počeo na palcu. Mogao je da se izleči mnogo pre nego što je doveo svoj život do kraja. Neshvatljivo je bilo i njegovo odbijanje da se podvrgne hirurškoj intervenciji i terapiji. Iako je umro u 36. godini, ostavio je neverovatno muzičko nasleđe oličeno kroz 12 albuma i ko zna koliko kompilacija. Njegov stvaralački opus je toliko veliki da rege muzika i dalje počiva na hitovima iz njegovog vremena, a njegov bend Whaelers koji je nastao 1963. godine i dalje svira sve što je Marli napisao, praktično bez i jednog novog hita, računajući posthumno izdatu pesmu Could You Be Loved sa albuma Legend iz 1984. godine, koji je bila kompilacija Marlijevog rada. I pored toga, rege i dalje živi i traje za razliku od mnogih muzičkih pravaca koji su u međuvremenu nestali, kao što su new wave ili punk.

Shutterstock.com
Poruke ljubavi, mira i borbe za pravdu
Marli je pripadao rastafarijancima kojih, prema raznim izvorima, danas na Jamajci ima od 30.000 do 150.000. Mada ne postoji znak jednakosti između regea i rastafarijanaca, činjenica je da je njihova filozofija u velikoj meri uticala na rege, i to na nekoliko načina. Rastafarijanska verovanja naglašavaju duhovnu povezanost, socijalnu pravdu i otpor ugnjetavanju. Rastafarijanci pridaju veliki značaj afričkom nasleđu i istorijskom iskustvu dijaspore. Marlijeva muzika se često poziva na afričku kulturu i ideju obećane zemlje; kao obećana zemlja često se pominje Etiopija, a jedinstveni Bog, koji se naziva Jah, povezuje se sa božanskom prirodom cara Hajla Selasija.
Marlijev kultni lik, uključujući i njegove dredove, simbolizuje rastafarijansku kulturu i stil života u skladu sa prirodom (Livity), duhovnošću i etičkim principima. Ovo pre svega uključuje posvećenost zdravom životu, što se često odražava u načinu ishrane, kao što je vegetarijanstvo ili, tačnije, ital – koncept prirodne i čiste ishrane.
Prema mnogima, koncept rastafarijanizma je neverovatan jer je to mala zajednica, a najveći među njima iznedrio je muziku koja je zavladala svetom.
Zbog svega je Bob Marli jedan od retkih velikana koji je značajan gotovo za svakog čoveka na zemlji, jer su njegove poruke ljubavi, borbe za pravdu, zdrav život, ali i društvo bez sukoba, u kojem postoji empatija, upravo ono što danas nedostaje svima.

Spomenik Bobu Marliju, pored su Autor teksta i dr Marija Anđelković © Privatna arhiva
Podsećamo vas na stihove iz njegovih pesama koje govore upravo o tome.
• Jedna ljubav, jedno srce. Hajde da se okupimo i osećamo se dobro. (One love, one heart. Letʼs get together and feel all right.)
• Volite život koji živite. Živite život koji volite. (Love the life you live. Live the life you love.)
• Bolje je umreti boreći se za slobodu nego robovati celog života. (Better to die fighting for freedom than be a prisoner all the days of your life.)
• Nikad ne znaš koliko si jak sve dok biti jak ne postane tvoj jedini izbor. (You never know how strong you are until being strong is your only choice.)
• Živi za sebe i živećeš uzalud; živi za druge i živećeš ponovo. (Live for yourself and you will live in vain; live for others, and you will live again.)

Naslovna fotografija – © Spatuletail/Shutterstock.com