Žena u kuhinji

Izlet do kuhinje ili do „brze hrane”

Na kuvanje možemo da gledamo i kao na hobi, ako često eksperimentišemo sa vrstama jela i načinima spremanja

Zanimljivo, a i zgodno je ponekad preskočiti spremanje hrane kod kuće i naručiti pice, roštilj i ukusne lepinje ili kupiti gotova jela. I ponekad je sasvim u redu napraviti takav „izlet”, ali u suštini, za vreme koje potrošimo na naručivanje jela i eventualni odlazak po njega, možemo i da skuvamo čitav obrok koji će prijati našem organizmu.

Možda se iz istog razloga, a i ubrzanijeg načina života, sve češće mogu naći kuvari ili internet recepti za brzo i jednostavno spremanje zdravih jela sa savetima koji se lako prate.

Nedeljni meni služi da napravimo listu namirnica, a za taj posao nam ne treba više od 15 minuta

Kalorije lete

Najbitnije je da unapred isplaniramo šta ćemo kuvati i da na vreme obavimo kupovinu. Na kuvanje možemo da gledamo i kao na vrstu hobija, ako često eksperimentišemo sa vrstama jela i načinima spremanja. Dodatna prednost je što smo u toku spremanja hrane u pokretu, a to nam pomaže, između ostalog, i da dodatno trošimo kalorije.

Kada kupujemo namirnice, kažu da je bitno da izbegavamo one koje sadrže zasićene masne kiseline, kao što su, na primer, kobasice i druge mesne prerađevine, meso sa mnogo masnoće, čips i slično. Ako ipak ne možemo da odolimo, ne bi trebalo da konzumiramo više od 10 do 30 grama dnevno.

Naravno, masnoće i ulja su vrlo bitni u ishrani, te treba uključiti u ishranu masnu ribu, kao što je losos, koristiti maslinovo ulje ili ulje od koštica grožđa. Treba izbegavati prekomernu količinu soli, odnosno treba soliti minimalno. „Bele” ugljene hidrate: brašno, pirinač, testeninu, kažu da bi trebalo zameniti integralnim oblicima. U suštini, treba izbegavati masnu, slatku, skrobnu i slanu hranu.

Voće je vrlo zdravo, ali sadrži puno šećera, pa ako vodimo računa o liniji, ne bi trebalo da jedemo više od dve-tri voćke ili kriške dnevno, ako se radi o lubenici, dinji, ananasu…

U modi su veliki tanjiri, ali to ne znači da treba da ih potpuno ispunimo hranom, odnosno da pratimo njihovu veličinu

Opušteno i bez dosade

Interesantno je da su sve više u modi veliki tanjiri, ali to ne znači da treba da ih potpuno ispunimo hranom, odnosno da pratimo njihovu veličinu. U njih možemo stavljati manje porcije ili koristiti manje tanjire. Najbolje je jesti pet-šest puta u toku dana i to manje obroke.

Za užinu su idealne jabuke, banane, šargarepa, celer, krastavac, desetak oraha… Da nam ne bi dosadili, svakog dana treba jesti različite plodove.

Uostalom, stručnjaci nas stalno upozoravaju da je bitno unositi što manje prerađene hrane sa puno aditiva, a što više sveže hrane, kao i umereno konzumirati alkohol, a piti što više vode. Sokove treba praviti više od povrća, a manje od voća, ili ih treba mešati.

Da bismo bili sigurni da ćemo zamišljeno sprovesti u delo, bitno je da napravimo listu šta planiramo da spremamo u toku naredne nedelje. Taj nedeljni meni nam služi da napravimo listu namirnica, a samu kupovinu treba da obavimo na vreme.

Za listu ne treba više od 15 minuta, a predloge mogu da daju svi ukućani, možda kroz neko večernje ćaskanje, bez opterećenja. I spremanje i hrana biće nam zanimljiviji, ako svake nedelje isprobamo novi recept.