Motorciklisti u Denpasaru, noću.

Mrzite ponedeljak? Ova priča s Balija promeniće vam perspektivu

    Sadržaj:
  • 1. Kad u raju nestane benzina
  • 2. Ljudski faktor
  • 3. Nije poenta u tome da stalno budemo srećni

Znamo, stvarno nije lako pronaći motivaciju hladnjikavog jesenjeg ponedeljka. Čini se kao da je sve protiv nas. Ne ide nam se nikuda, a kamoli na posao, najradije bismo ostali kod kuće, na toplom, pod ćebetom, i ozbiljno razmislili čime smo zaslužili da nam se vikend završava tako brzo. Sudbina nam se čini sve, samo ne fer.

Ali baš zato želimo da vam ispričamo jednu priču s druge strane sveta.

Tropsko ostrvo Bali, koje mnogi smatraju rajem na zemlji, ovih dana pretvorilo se u svojevrsni zatvor za veliki broj njegovih stanovnika i turista. Kakve sad ovo ima veze s našim ponedeljkom, pitate se? Dajte nam šansu da vam ispričamo.

Kad u raju nestane benzina

Na Baliju je ovih dana zavladala ozbiljna nestašica goriva. Od 11. oktobra, ispred benzinskih pumpi formiraju se kilometarski redovi automobila i skutera. Ljudi čekaju po pet, šest, pa i sedam sati na tropskoj vrućini u mesecu oktobru, koji je, inače, najtopliji u godini.

Za razliku od naših gradova, gde automobil često možemo zameniti gradskim prevozom, biciklom ili šetnjom, na Baliju je skuter praktično osnovno sredstvo za život. Njime se ide na posao, voze deca u školu, odlazi na pijacu, razvozi hrana i obavlja gotovo sve što svakodnevica zahteva. Bez benzina, za mnoge ljude nema ni posla ni zarade.

Prema objašnjenju indonežanske državne naftne kompanije Pertamina, došlo je do problema u distribuciji goriva. Jedan tanker imao je tehničke poteškoće sa sidrom, loše vremenske prilike dodatno su usporile isporuke, a strah od nestašice podstakao je ljude da masovno krenu na pumpe.

Zamislite da vam neko kaže da ćete narednih nekoliko sati provesti na temperaturi od tridesetak stepeni, u koloni koja se gotovo ne pomera, bez ikakve garancije da će benzina biti kada konačno stignete na red. I da sutra možda morate ponovo. Nije baš prizor koji se uklapa u razglednice sa Balija, zar ne?

Biciklisti u Denpasaru čekaju u redu na pumpi, nestašica goriva.

© sius de sars / Shutterstock.com

Ljudski faktor

Ipak, usred te neprijatne situacije pojavilo se nešto mnogo zanimljivije od same nestašice goriva.

Solidarnost.

Dok su kolone skutera stajale na suncu, volonteri lokalne grupe Badung Peduli počeli su da obilaze ljude i dele im besplatnu vodu, kafu i grickalice. Organizovana je i podela flaširane vode ljudima koji su satima čekali. Neki turisti su se samoinicijativno organizovali i počeli lokalcima da dele hladna pića i sladolede.

Niko od tih ljudi nije mogao da popravi tanker, ubrza isporuku goriva ili učini da red nestane. Ali mogao je nekome da pruži čašu vode.

I upravo je u tome cela lepota priče.

U beskonačnim redovima, ljudi su počeli da razgovaraju, razmenjuju informacije, dele iskustva i pokušavaju da jedni drugima olakšaju čekanje. Ono što je počelo kao obična frustracija, postalo je prilika za neočekivanu bliskost. Instagramom su ʼsevnuliʼ storiji o tome kako ljudi pevaju i plešu kad se napokon pojavi cisterna.

Naravno, niko ne bi poželeo nestašicu goriva samo da bi upoznao nove prijatelje. Ali ako već ne možemo da promenimo situaciju, možda možemo da promenimo način na koji ćemo je proživeti.

Nije poenta u tome da stalno budemo srećni

Postoji, naravno, i nešto pomalo iritantno u savetima da u svakoj nevolji moramo da pronađemo nešto pozitivno. Neke situacije su, jednostavno, loše. Nestašica goriva nije zabavna, čekanje na vrućini nije duhovno iskustvo, a ljudi koji zbog toga ne mogu da rade imaju puno pravo da budu besni.

Ali solidarnost ne zahteva da se pretvaramo da je sve divno. Ona samo znači da, čak i kada je nama teško, možemo da primetimo da je teško i nekome drugom.

I kakve sve to veze ima s našim ponedeljkom?

Pa eto, možda danas ne možemo da promenimo vreme. Ne možemo da produžimo vikend, otkažemo sve sastanke ili ubedimo ponedeljak da se ponaša kao subota. Ali možemo da odlučimo kako ćemo se odnositi prema ljudima koje danas sretnemo.

Naslovna fotografija © Andrea Izzotti / Shutterstock.com