
Kafa – globalni napitak, slađi od hiljadu poljubaca
Svakoga dana popije se 1,16 milijardi šoljica kafe, a ipak je teško naći dve potpuno iste; piju se espreso, turska, amerikana, napolitana, frenč-pres, pa čak i ruska
Njena slika mogla bi se poslati u kosmos, kao jedna od stvari po kojoj vanzemaljici mogu da nas prepoznaju. I zaista, posle vode i mleka, kafa je najuniverzalniji napitak. Johan Sebastijan Bah komponovao je (između 1723. i 1735. godine) Kantatu o kafi, u kojoj mlada devojka peva: „O, kako je sladak ukus kafe, slađi od hiljadu poljubaca”.
Danas, podaci Međunarodne organizacije za kafu kažu da se svakog dana u svetu popije milijardu i 160 miliona šoljica kafe. Uprkos tome što postoje različiti načini pripreme, a danas i različiti automati za kafu, svaka šoljica je jedinstvena, kao otisak prsta.
Kafa, kao i svaka važna stvar na ovom svetu, ima dugu tradiciju, punu tajanstvenih i teško proverljivih legendi. Možda baš zbog toga ni danas među kafopijama ne prestaju debate o tome čija je kafa bolja, jer sve kulture u svetu imaju svoje, umnogome različite načine pripreme i rituale pijenja kafe.
Kafa, kao i svaka važna stvar na ovom svetu, ima dugu tradiciju, punu tajanstvenih i teško proverljivih legendi

Aparat za espreso i druga kuvala
Globalno rasprostranjen i standardizovan oblik u kome se danas pije kafa jeste espreso. Sa ili bez mlečne pene na vrhu. Pravi se tako što se voda pod visokim pritiskom potiskuje kroz čvrsto pritisnutu mlevenu kafu. Naravno, da bi se dobio dovoljan pritisak, neophodna je mašina. (Ako se taj pritisak oslobodi u obliku pare kroz mleko, espreso se pretvara u kapućino.)
Mašina za espreso patentirana je 1884. godine u Torinu, a pronalazač je Anđelo Moriondo. Od tada, mašina je umnogome usavršena, ali sve one treba da proizvedu pritisak od osam do deset bara, sa temperaturom vode od 90 do 96 stepeni Celzijusovih. Iako espreso ima jači ukus od ostalih vrsta kafe, on zapravo ima manje kofeina, oko 75 miligrama po šoljici.
I kuvalo za moka kafu, kao i ono za kafu napolitanskog stila, koriste pritisak, mada, naravno, mnogo slabiji nego mašina za espreso. Moka kuvalo proizvela je italijanska firma Bialetti još 1933.
Ono se sastoji od posude za vodu na dnu, perforirane korpice u sredini i prazne komore za gotovu kafu na vrhu. Prednost ovakvog kuvala je što se greje na šporetu i pogodan je za kućnu upotrebu.
Mašina za espreso patentirana je 1884. godine u Torinu, a pronalazač je Anđelo Moriondo

Krug po Mediteranu
Napolitano kuvalo koristi gravitaciju umesto pare. Ključala voda prolazi kroz mlevenu kafu i skuplja se u posudi na dnu. Ovako dobijena kafa jača je nego proizvod mašine za filter-kafu, ali manje jaka od espresa, pa i od kafe koja se dobija u moka kuvalu.
Uprkos tome što nosi ime po gradu Napulju, Francuzi tvrde da su ga oni izumeli. Kao i kod drugih stvari, na Mediteranu je oduvek bilo teško utvrditi i razdvojiti šta je čije. Na primer, u 16. veku, Francuzi su sifilis zvali italijanska bolest, a Italijani francuska bolest.
Naravno da uz napolitano aparat za kafu, postoji i aparat frenč-pres, koji se od napuljskog aparata razlikuje samo po tome što koristi nešto slabiji pritisak i staklenu posudu.
Kafa se po svetu širila zajedno sa svojim imenom, koje je sasvim malo variralo u različitim jezicima. U Evropu je stigla iz Turske i širila se preko Balkana kao kahva (kahfa), što je turska verzija slične arapske reči. Islamski istoričari beleže da je sve počelo 1554. kada su dvojica kafedžija iz Damaska došla u Istanbul i otvorila kafedžinicu.
Oni su kafu kuvali vrlo slično kao što je mi kuvamo danas, dodajući mlevenu kafu u vrelu vodu. Ali, kako se tačno primenjuje ovaj jednostavni recept, već vekovima predstavlja umetnost. Turska kafa je izuzetno jaka, ima čak 180 miligrama kofeina u maloj šoljici, kod nas poznatoj kao fildžan, iz koga se i danas kafa pije na Balkanu i na Orijentu.
Magične bobice otkrivene u Etiopiji
Zapravo, na evropskom tlu kafa se prvi put pojavila na Malti, gde su je pravili turski vojnici, koje su zarobili Malteški vitezovi reda Svetog Jovana. Mnogo pre toga, moć ploda kafe otkrivena je u Etiopiji.
Turska kafa izuzetno je jaka, ima čak 180 miligrama kofeina u maloj šoljici, kod nas poznatoj kao fildžan

Legenda kaže da je jedan pastir prvi primetio da plodovi žbunaste biljke daju neverovatnu energiju. Uvideo je to kad su se njegove koze najele crvenkastih plodova. Iz Etiopije, kafa je prvo izvezena u Jemen, odatle u Meku i Medinu, da bi potom, preko muslimanskih zemalja, osvojila svet.
Kafa je prešla i u Ameriku, a popularnost je stekla kad su Amerikanci, odbacivši britansku vlast, odbacili i pijenje čaja. Danas se tamo najčešće pije kafa amerikano. Ako, međutim, u Italiji naručite amerikano kafu, dobićete espreso sa dodatkom tople vode.
U novije vreme amerikano kafa je osvojila i Rusiju, pa je premijer Medvedev 2016. u šali rekao da bi je trebalo preimenovati u ruska kafa, što je u jednom moskovskom restoranu i učinjeno. Prvobitno, kafa je u Rusiju došla s druge strane, iz Jermenije.