
Devojka s minđušom koja lebdi
Zbog zagonetnosti, zovu je holandska Mona Liza. Ipak, stručnjaci su upravo dešifrovali još neke od dobro čuvanih tajni poznate Vermerove slike iz galerije u Hagu
Enigma – ko je devojka sa bisernom minđušom sa slike Jana Vermera, golica maštu publike još od nastanka. Ni tri veka kasnije, nakon što je Trejsi Ševalije napisala istoimeni roman, po kome je 2003. snimljen film sa tri nominacije za Oskara, potraga ne prestaje. Otkrića upravo okončanog istraživanja stručnjaka Kraljevske galerije slika Maurichejs u Hagu, gde je slika deo stalne postavke, nude nove detalje i bacaju više svetla i na slikara, i na slikarev zagonetni model.
Dugo se mislilo da holandska Mona Liza, kako još zovu ovu sliku, nema trepavice i tragalo se za odgovorom zašto
Dugo se mislilo da holandska Mona Liza, kako još zovu ovu sliku, nema trepavice i tragalo se za odgovorom zašto, s obzirom da je Vermer briljantan barokni majstor koji je poznat baš po tome da svaki detalj na njegovim delima ima svoje značenje. Međutim, savremena tehnika otkrila je da je devojka naslikana sa trepavicama, mada sa potpuno obrijanim obrvama, po ondašnjoj modi.
Tamo gde je poljubac najerotičniji
Ključna tačka slike, biserna minđuša, nakon novog skeniranja postala je nova zagonetka. Otkriveno je da nesrazmerno veliki biser nema ni alku, ni kopču koja bi ga pridržavala za resicu devojčinog uva. To nikako ne može biti greška.
Poznato je da je Vermer slikao veoma sporo, najviše dve slike relativno malog formata godišnje, zbog čega se njegova zaostavština sastoji od svega 37 dela. Iako ne može biti greška, ovaj detalj može biti poruka. Ono što se gledaocu na prvi pogled čini kao biserna minđuša, u stvari je kuglica belog svetla između devojčinog uva i vrata, tamo gde je poljubac najerotičniji.
Ono što se gledaocu na prvi pogled čini kao biserna minđuša, u stvari je kuglica belog svetla
Bela boja kojom je naslikana minđuša, kažu stručnjaci, napravljena je od minerala poreklom iz jedne planinske oblasti u Engleskoj. Iako skupa, bela boja ipak nije mogla po ceni da se meri sa ultramarinom, kojim je naslikana plava ešarpa oko devojčine glave. Najsavremenijom analizom utvrđeno je da poludragi kamen lapis lazuli, od koga je napravljena plava boja na Vermerovoj slici, potiče iz današnjeg Avganistana. U Vermerovo vreme lapis lazuli bio je skuplji od zlata i bio je znak velikog bogatstva onoga ko nosi njime obojene tkanine.
Zelena zavesa u pozadini
Ono što možda jeste Vermerova greška, a možda tek danak protoku vremena, odnosi se na pozadinu. Dugo se mislilo da je Vermer namerno napravio tamnu, gotovo crnu pozadinu. Tumačeći tu simboliku, Trejsi Ševalije u svom romanu devojku prikazuje kao malu sluškinju iz siromašne porodice (tamna pozadina) koja doživljava neobičnu avanturu u susretu sa velikim umetnikom. Međutim, najnovije skeniranje pokazalo je da je Vermer naslikao zelenu zavesu kao pozadinu, što verziju da je u pitanju mala sluškinja čini manje verovatnom.
Ipak, ni najsavremeniji spektroskopi i skeneri 21. veka nisu otkrili ko je bila devojka koja je pozirala Vermeru
Ipak, ni najsavremeniji spektroskopi i skeneri 21. veka nisu otkrili ko je bila devojka koja je pozirala Vermeru za jedno od najzagonetnijih dela svetskog slikarstva. Kustosi haške galerije kažu da možda i ne treba razotkriti baš sve tajne.