Telesna terapija kojom učimo da iscelimo stres, anksioznost ili traumu
- Sadržaj:
- 1. Autonomni nervni sistem (ANS) – okosnica života
- 2. Veza emocija i tela
- 3. Resetovanje vagus nerva promenama u stilu života
Nijedna bolest tela ne postoji nezavisno od čoveka i njegove svesti, ali i bolest tela ostavlja snažan uticaj na nivo našeg mentalnog funkcionisanja.
A istina je da imamo urođenu sposobnost i moć da razumemo svoj mozak i telo, i da izlečimo i prevaziđemo psihološke prepreke, ne samo psihoterapijama već i telesno orijentisanim terapijama.
Taj naš prazan osećaj – kao da nas naša prošla iskustva, anksioznost i stres nadvladaju – dovodi u sumnju sve u našem umu i onemogućava nam da se opustimo. Misli se roje jedna za drugom, a briga i umor stalno nas prate, nakon skoro svake naše društvene interakcije.
A šta se tada dešava u našem telu?
Autonomni nervni sistem (ANS) – okosnica života
ANS je odgovoran za veliki deo onoga što osećate, izražavate i mislite, pa čak i za vaše ponašanje.
Svi ti procesi vođeni su nesvesnim obrascima.
I upravo zato što ne moramo da obraćamo pažnju na njega kako bismo disali i održali otkucaje srca, mnogi od nas nastavljaju da ignorišu ovaj složeni unutrašnji žamor.
Međutim, s obzirom na široko rasprostranjena telesna dejstva ovog sistema, važno je razumeti šta ANS radi i kako utiče na druge aspekte našeg zdravlja, uključujući i naše kognitivno i emicionalno iskustvo o sebi i svetu oko nas.
Zato nam je važno da upoznamo vagus nerv – telesni auto-put i osnovni fokus.
On je kao dvosmerni voki-toki. Prenosi informacije između mozga i tela.
Ali nije mozak taj koji najviše govori, već je to naše telo!
O tome vredi razmisliti:
Sposobnost našeg tela da oseti i obradi informacije zaista je izuzetna, a većina nas nije toga ni svesna.
Osamdeset procenata informacija putuje iz tela ka mozgu, a samo dvadeset procenata informacija ide iz mozga u telo.
Zato, osluškujte svoje telo, jer će vam ono pomoći da prepoznate psihološku simptomatologiju i da adekvatno reagujete!
A vagus nerv je neprekidno zauzet slanjem poruka, kako bi mozak znao šta se dešava u vašem telu.
Na tom putu važan je vagalni tonus! On je fizički i emocionalni barometar koji nam daje uvid u naše fizičko i emocionalno zdravlje.
Nizak vagalni tonus često je znak da nervni sistem ne funkcioniše najbolje i može se odraziti na mnogo načina, kao što su:
- Kronova bolest
- Sindrom/bolest iritabilnih creva
- Parkinsonova bolest
- Dijabetes tipa 2
- Epilepsija
- Kardiovaskularne bolesti
- Anksioznost
- Depresija
- Posttraumatski stresni poremećaj
Visok vagalni tonus povezan je sa srećnim, zdravim vagus nervom koji optimalno funkcioniše. To nam pomaže da se osećamo opušteno i smireno u stresnim situacijama, smanjuje broj otkucaja srca kada se osećamo ugroženo ili kada smo nervozni, i reguliše naše disanje kako bismo mogli jasno da razmišljamo tokom stresnih trenutaka.
Zdrav vagus nerv, takođe, podstiče empatiju prema drugima. Obično se naziva „nerv ljubavi”, jer kada ga aktivira empatična osoba, volite lakše i bezuslovno.
Ako ste ikada bili u prisustvu nekoga ko vam je otopio sve vaše brige i stres, to je delo vašeg vagus nerva, a to znači da telo može brže da se opusti nakon stresnih situacija.
Veza emocija i tela
U suštini, emocije su reakcije koje ljudi imaju na događaje ili situacije.
Vaše emocionalno iskustvo ima ogroman uticaj na to kako se povezujete sa drugima, kako rešavate probleme, kao i na vašu sposobnost da se usredsredite i budete pažljivi.
Postoji i fiziološki aspekt emocije.
Svaka emocija stvara senzaciju ili osećaj u telu – od leptirića u stomaku kada ste uzbuđeni, do oznojenih dlanova kada ste nervozni.
Kada se negativne emocije „zaglave” u vašem telu, u stanju su da iskrive ili čak ugase vašu sposobnost da jasno razmišljate o tome šta se dešava u trenutku – što može da oteža odgovarajuće reagovanje. U takvom stanju besa, ljutnje, povređenosti kao posledice neke traume, i mozak i telo su u alarmu! Kada opasnost prođe, oni bi trebalo da se vrate u optimalno stanje smirenosti i tada ste u mogućnosti da dolazite do rešenja koja koriste logiku i kreativno razmišljanje.

Shutterstock.com
Resetovanje vagus nerva promenama u stilu života
Ideja o „promenama u stilu života” obično ne izaziva uzbuđenje kod ljudi i zbog toga se često zanemaruje u širem kontekstu zdravlja i blagostanja. U suštini, promene u stilu života su pomaci ili usklađivanja koja unosite u svoje ponašanje ili navike u svakodnevnom životu, kako biste izazvali pozitivan napredak koji će za efekat imati poboljšanje vašeg zdravlja. Na primer:
- usvajanje zdravih obrazaca spavanja
- konzumiranje zdrave hrane
- kretanje ili fizičko vežbanje
- treninzi relaksacije tela i uma.
Međutim, obično postoji određeni nivo nesvesnog otpora kada treba nešto da se promeni, zato ne menjajte sve odjednom. Previše promena za kratko vreme može da preplavi vaš nervni sistem i izazove suprotan efekat.
Zato, neka promene budu manje, jer kao takve imaju veću moć!
Jedna od najvažnijih promena u stilu života jeste – spavanje. Ono je ujedno i jedna od najboljih telesnih terapija! Kvalitet vašeg spavanja direktno utiče na sposobnost mozga da reguliše hormone, emocije, kao i funkciju kardiovaskularnog sistema.
San je moćno sredstvo za obnavljanje i resetovanje našeg tela. Dok spavate, vaše telo je sposobno da popravi „štetu” nastalu tokom dana (stres, svađe, gubici…).
Upravo nedostatak sna sa sobom donosi hrpu negativnih telesnih i mentalnih problema: depresija, anksioznost, kognitivne tegobe, problemi s pamćenjem, povećana reakcija na stres, povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetes tipa 2, gastrointestinalni poremećaji…
Nije teško uočiti intenzivnu povezanost tela i nivoa našeg mentalnog funkcionisanja – skoro da je neraskidiva.
Podsetnik za kraj
Miran nervni sistem i opušteno telo!
Budite se odmorni. Poput toplog zagrljaja, u celom telu osetite povezanost i sigurnost.
Zapljuskuje vas osećaj smirenosti, vaš um je prisutan, primećuje promene i senzacije u telu, ali to vas ne ometa.
Ostajete uravnoteženi, i možete da se nosite sa raznim izazovima.
Nema nezdravih emocija, a ni stresa!
Naslovna fotografija – Shutterstock.com





