Žena koja sedi na krevetu i posmatra vidljive vene na listu noge.

Proširene vene – simptomi, uzroci i način lečenja

Proširene vene (venska insuficijencija) se javljaju kada vene na nogama imaju problem da vrate krv nazad u srce, što obično nastaje zbog problema sa zaliscima u venama, koji sprečavaju da krv ide unazad. Kod bolesti zalistaka, krv se nakuplja u donjim ekstremitetima, što dovodi do niza simptoma i komplikacija.

Hronična venska insuficijencija je uobičajeno medicinsko stanje širom sveta, jer pogađa od 10 do 30 odsto odrasle populacije sveta. Prema različitim podacima, prevalencija u Srbiji je oko 15 odsto kod odraslih pacijenata.

Bolesti vena su češće kod žene u odnosu na muškarace, sa stopom prevalencije od 25 do 40% u poređenju sa 10–20% kod muškaraca. Prevalencija se povećava sa godinama. Do 50 odsto ljudi starijih od 50 godina ima neki oblik venske insuficijencije. Starija populacija pokazuje veće stope obolevanja zbog starenja vena i smanjene fizičke aktivnosti.

Veće stope venske insuficijencije prijavljene su u industrijalizovanim i urbanizovanim područjima zbog sedentarnog načina života, odnosno zbog dugotrajnog sedenja i/ili stajanja. S druge strane, zemlje u razvoju mogu imati niže prijavljene stope zbog ograničenog pristupa zdravstvenoj zaštiti.

Proširene vene – javnozdravstveni problem

Proširene vene doprinose značajnom opterećenju zdravstvene zaštite. Nažalost, nemamo statistiku za našu zemlju. Međutim, u Sjedinjenim Državama se godišnje izgubi oko 2 miliona radnih dana zbog bolesti vena, a procenjuje se da godišnji troškovi lečenja proširenih vena u SAD prelaze 3 milijarde dolara. Venski ulkusi, teška komplikacija proširenih vena, čine 70–90% svih čireva na nogama, značajno utičući na kvalitet života i troškove zdravstvene zaštite. Iako nemamo jasnu statistiku obolevanja u Srbiji, uticaj hronične venske insuficijencije na javno zdravlje je značajan i potrebno je podići svest o ranoj dijagnostici i modalitetima lečenja. Shodno tome, obrazovanje lekara u ustanovama primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u Srbiji može imati pozitivan uticaj na ranu dijagnozu i bolje lečenje pacijenata sa kardiovaskularnim bolestima (KV). (1)

Postoji mnogo problema sa kojima se suočavaju zdravstveni sistemi:

  • Nedostupna dijagnostika

Mnogi slučajevi venske insuficijencije ostaju nedijagnostikovani, posebno u ranim fazama.

  • Javna svest

Uprkos svojoj rasprostranjenosti, svest o preventivnim merama i ranom lečenju i dalje je niska u mnogim regionima.

  • Pristup lečenju

Zemlje u razvoju suočavaju se sa izazovima u pristupu naprednim tretmanima kao što su laserska ili radiofrekventna ablacija.

Proširene vene – uzroci i faktori rizika 

Postoji mnogo uzroka proširenih vena, ali najčešći su:

  • Disfunkcija zalistaka u venama
  • Krvni ugrušci (duboka venska tromboza) koji uzrokuju oštećenje vena
  • Dugotrajno stajanje ili sedenje, što dovodi do povećanog pritiska u venama
  • Gojaznost, koja takođe povećava pritisak na vene
  • Trudnoća, zbog hormonalnih promena i povećanog volumena krvi
  • Starenje, jer se elastičnost vena i funkcija zalistaka s vremenom smanjuju
  • Porodična istorija bolesti vena

Shodno svemu navedenom, faktori rizika su vezani pre svega za životni stil i godine. U faktore rizika spadaju:

  • Starost
  • Pol (žene imaju veću verovatnoću da razviju vensku insuficijenciju, tokom i nakon trudnoće)
  • Sedentarni način života
  • Gojaznost
  • Prethodne povrede nogu ili operacije
  • Pušenje

Simptomi proširenih vena na nogama

Prvi simptomi proširenih vena su vezani za oticanje nogu ili gležnjeva, uz osećaj težine u nogama. Pojava bola ukazuje na napredovanje bolesti. Tada se mogu videti uvećane i proširene vene ispod kože. Daljim napredovanjem venske insuficijencije dolazi do promene boje kože, posebno oko članaka, i svraba i osećaja peckanja. Konačno, kao najozbiljnija posledica venske staze, mogu da se jave čirevi i oštećenje kože.

Da bi se klasifikovali simptomi i promene koje imaju pacijenti koristi se CEAP sistem klasifikacije koji je vezan za kliničke, etiološke, anatomske i patofiziološke aspekte venske bolesti.

Klinička (C) klasifikacija proširenih vena

C0: Nema vidljivih ili opipljivih znakova venske bolesti. Simptomi (ako su prisutni): težina nogu, nelagodnost ili umor.

C1: Prisustvo teleangiektazija (paučinastih vena) ili retikularnih vena (male, plavkaste vene ispod kože).

C2: Prisustvo proširenih vena (proširene, krivudave vene >3 mm u prečniku). Mogu ili ne moraju izazvati simptome kao što su bol ili otok.

C3: Edem (otok) bez promena na koži. Ukazuje na disfunkciju vena koja utiče na ravnotežu tečnosti.

C4: Promene kože i potkožnog tkiva povezane sa bolešću vena.

C4a: Pigmentacija ili ekcem.

C4b: Lipodermatoskleroza (otvrdnuta, upaljena koža) ili bela atrofija (bela područja nalik ožiljcima).

C5: Izlečeni venski ulkus (ulkusi). Ukazuje na istoriju oštećenja kože, ali bez aktivnih čireva.

C6: Aktivni venski čir (otvorena ranica koja nije zarasla).

Etiološka (E) klasifikacija proširenih vena

  • Kongenitalne: prisutne pri rođenju
  • Primarne: bez identifikovanog uzroka (npr. nasledna disfunkcija ventila)
  • Sekundarne: zbog drugog stanja (npr. posttrombotski sindrom)

Anatomska (A) klasifikacija proširenih vena

  • Površne vene
  • Duboke vene
  • Perforantne vene – važan deo venskog sistema, jer povezuju površne vene (nalaze se blizu površine kože) sa dubokim venama (nalaze se duboko u mišićima). Perforantne vene omogućavaju protok krvi iz površinskog venskog sistema u duboki venski sistem, koji je zatim vraća u srce. Sadrže jednosmerne zaliske koji sprečavaju da krv teče unazad (iz dubokih vena u površne vene).

Patofiziološka (P) klasifikacija proširenih vena

  • Refluks: abnormalan povratni tok krvi
  • Opstrukcija: blokada venskih puteva
  • Kombinacija refluksa i opstrukcije

U pogledu težine, studija sprovedena u Srbiji pokazala je da je, među pacijentima sa proširenim venama, 35% imalo blage forme (CEAP stadijumi 1–4), dok je 34% imalo teške oblike (CEAP stadijumi 5 i 6). (2)

Doktor u ordinaciji pregleda noge pacijenta koristeći ultrazvuk. Posmatra vene.

Shutterstock.com

Dijagnoza proširenih vena

Venska insuficijencija se obično dijagnostikuje sledećim pregledima:

Fizički pregled – procena simptoma i izgleda vena. Većina ljudi se upravo zbog izgleda javlja lekaru.

Dupleks ultrazvuk ili korišćenje standardnog ultrazvuka i doplera sa ciljem procene protoka krvi i proveravanja da li ima ugrušaka ili disfunkcije zalistaka.

Venografija (manje uobičajena): Imaging test za procenu strukture vene, tako što se koriste kontrast i rendgen.

Činjenica je da se proširene vene lako dijagnostikuju fizikalnim pregledom i ultrazvukom.

Lečenje proširenih vena

Lečenje ima za cilj poboljšanje protoka krvi, smanjenje simptoma i sprečavanje komplikacija.

Promene životnog stila

Redovne vežbe za poboljšanje cirkulacije jer, jednostavno, većina ljudi koja vežba nema problema sa proširenim venama ili bar nema onoliko koliko bi imala da ne vežba.

Podizanje nogu za smanjenje otoka. Korišćenje specijalnih ili običnih jastuka da bi se podigle noge iznad ravni srca kada čovek leži ili sedi i gleda televiziju i sl.

Kontrolisanje težine, kao i kod drugih bolesti, izuzetno pomaže u smanjenju tegoba.

Izbegavanje dugotrajnog stajanja ili sedenja kad god je moguće.

Žena sedi na krevetu i postepeno navlači kompresione čarape.

Shutterstock.com

Kompresivna terapija, pre svega nošenje kompresivnih čarapa za smanjenje otoka i podršku venama. Ove čarape su dizajnirane da poboljšaju cirkulaciju krvi i pomognu kod venske insuficijencije, proširenih vena i otoka. Deluju tako što ostvaruju postepen pritisak na noge, sa najvećim pritiskom na skočni zglob, koji se postepeno smanjuje prema gornjim delovima nogu. Prema tome se dele na čarape koje ostvaruju blagu kompresiju (8–15 mmHg), umerenu kompresiju (15–20 mmHg), čvrstu kompresiju (20–30 mmHg) i ekstra čvrstu kompresiju (30–40 mmHg ili više). Prema vrednostima mmHg i prema stadijumu proširenih vena određuje se koje čarape su vam potrebne. U zavisnosti od rasporeda proširenih vena, čarape mogu da budu do kolena, do butina ili struka. Postoje i posebne čarape za trudnice.

Lekovi za poboljšanje tonusa vena ili ublažavanje simptoma

  • Flavonoidi i mikronizovana prečišćena frakcija flavonoida (MPFF)

(diosmin i hesperidin) koji deluju na smanjenje upale, jačanje zidova vena i poboljšanje limfne drenaže. Primeri na našem tržištu su: Detralex, Diosminex, Flebaven, Phlebodia, Venosmin, koji se koriste i za hemoridalni sindrom.

  • Rutozidi (okserutini, hidroksietil-rutozidi) koji poboljšavaju

propustljivost kapilara i smanjuju edem. Primer je Troksorutin, dijetetski suplement.

  • Ekstrakt semena divljeg kestena (Aescin) ima antiinflamatorni

efekat, povećava tonus i smanjuje otok. Primeri – razne vrste esktrakta divljeg kestena, Venogel, itd.

  • Pentoksifilin – poboljšava protok krvi smanjenjem viskoziteta krvi i 

povećanjem isporuke kiseonika u tkiva. Koristi se kod venskih ulkusa, teške hronične venske insuficijencije.

  • Calcium Dobesilate smanjuje propustljivost kapilara i poboljšava

mikrocirkulaciju. Neki ga koriste kod hronične venske insuficijencije.

  • Aspirin, koji u niskim dozama smanjuje upalu i poboljšava cirkulaciju

sprečavajući agregaciju trombocita, koristi se u sprečavanju venskih ukusa kod određenih pacijenata.

  • Topičke kreme na bazi heparina smanjuju upalu i poboljšavaju protok

krvi u površinskim venama.

  • Mentol ili rashladni agensi pružaju simptomatsko olakšanje za bol u

nogama i otok.

  • Antibiotici i diuretici, primenjuju se strogo prema indikacijama.
Skleroterapija,uklanjane, vidljivih vena na listu noge. Spricom lekar ubrizgava preparat koji unistava vidljive vene.

Shutterstock.com

Hirurške procedure kod proširenih vena

Skleroterapija – ubrizgavanje rastvora za zatvaranje manjih proširenih vena.

Laserska terapija ili radiofrekventna ablacija – koristi toplotu za zatvaranje oštećenih vena.

Skidanje vena – hirurško uklanjanje velikih proširenih vena (danas se retko koristi). Angioplastika ili stentiranje – za teške slučajeve koji uključuju velike blokade vena.

Napredna nega rana – lečenje venskih ulkusa zavojima i specijalizovanom negom.

Najbolje je da učinite sve da do proširenih vena ne dođe, tako što ćete se truditi da budete aktivni. Ne dozvolite da imate prekomernu težinu, ne pušite, preventivno nosite kompresivne čarape kada dugo sedite (npr. dugi letovi avionom). A kada imate simptome venske insuficijencije, konsultujete se sa lekarom.

Izvori

  1. https://intapi.sciendo.com/pdf/10.1515/sjdv-2016-0016
  2. https://ircmj.com/article_196293.html?utm_source=chatgpt.com

Naslovna fotografija – Shutterstock.com