
Osetljiva, a jaka: mimoza je simbol snage i večne ljubavi
Zimski dani, hladni i monotoni, na mnoge mogu da utiču pomalo deprimirajuće. Zato tražimo bilo kakav izvor toplote, tračak sunca, živopisnog cveća… A kada na ulicama vidimo prodavce sa žutim kitnjastim granama u ponudi, znamo da se zimska čarolija polako približava kraju.
Mimoze su vesnik proleća i svojevrstan uvod u vedre i obojene dane. Postoji mnogobrojna simbolika koja se vezuje za ovu osetljivu, ali ipak jaku biljku. Neke od njih su da žuti cvetovi označavaju snagu, solidarnost, sigurnost i ljubaznost. Takođe, mimoza označava poštovanje, donosi sreću u poslu i ljubavi. U govoru cveća, ovaj cvet nosi poruku verne ljubavi, a ukoliko je zlatnožute boje, simbolizuje raskoš i moć. Uz sve to, predstavlja i simbol emancipacije žena.
U Italiji, Rusiji i mnogim drugim zemljama buketi tog nežnog cveća se daruju damama za Dan žena.
U starom Egiptu mimoza je simbolizovala ponovno rođenje, inicijaciju, besmrtnost i nevinost. U hebrejskoj mitologiji, akacija (mimoza je drvo iz te porodice) je sveto drvo od koga se grade hramovi i predstavlja život po najvišim moralnim principima.
Legenda o mimozi
Postoji i legenda o mimozi, prema kojoj su davno, u Australiji, živeli momak i devojka koji su se mnogo voleli. Međutim, mladić je bio sin ribara, a devojka iz aristokratske porodice.
Ipak, porodica ju je primorala da se uda za vojvodu. Momak je razočaran i očajan napustio svoje ribarsko selo i otišao u planinu da čuva šumu, kako bi pobegao i zaboravio svoju veliku ljubav. Kada je zakoračio u šumu, odjednom je izbio veliki požar koji mu je odneo život.

Kada je čula tužnu vest, devojka je pobegla od svog muža u planinu gde je zatekla telo mladog momka. Ona umire pored voljenog, a na mestu gde je uvenuo mladi ljubavni par, raste divno žuto cveće, mimoza. Upravo zbog toga, mimoza do današnjeg dana predstavlja simbol ljubavi i besmrtnosti.
„Ako si kamen, budi kamen. Ako si čovek, budi ljubav. Ako si cvet, budi mimoza.” Viktor Igo
Poreklo mimoze
U svetu postoji više od 300 vrsta mimoze koje vode poreklo iz Australije, dok se na našim prostorima uzgaja tek dvadesetak. Njeni drvoredi se mogu videti duž Bokokotorske rivijere i Herceg Novog, gde su ga doneli čuveni bokeljski pomorci sa svojih dalekih putovanja. Zbog pogodne klime, mediteranskog vazduha i oko 200 sunčanih dana godišnje, ovaj cvet je ubrzo postao široko rasprostranjen i trajno nastanjen u Herceg Novom.
Na temperaturi ispod -5 biljka će izmrznuti, njene žute bobice će se pretvoriti u tamne i uvenuti. Izuzetno je nežno cveće i kada primeti i najmanju smetnju, zatvara svoje listiće i otvara ih tek nakon 15-20 minuta. Njene grane se ne seku, već lome.
Kako održati svežinu cveta
Mimoza je nežan cvet kojem je potrebno dovoljno svetlosti. Udaljite je od izvora toplote (peći, šporeta, radijatora) i odstranite joj uvele grančice.

Kako biste što duže održali svežinu cveta, nakapajte nekoliko kapi limunovog soka u vodu. Uz to, menjajte vodu u vazi svaka 3-4 dana.
Praznik mimoze – jedinstven festival u regionu
Zahvaljujući čarobnom žutom cvetu, Herceg Novi već u februaru izgleda kao da je stiglo proleće. Praznik mimoze, koji se održava još od 1969. godine, okuplja sve generacije iz mnogih gradova regiona i Evrope, slaveći kraj zime i dolazak proleća.
U okviru festivala odvija se veliki broj raznolikih manifestacija, među kojima su najatraktivnije karnevalske povorke, maskenbali za decu i odrasle, Fešta od mimoze, ribe i vina, Međunarodna izložba cveća, promenadni koncerti duvačkih orkestara i nastupi mažoretkinja.
Nastup mažoretkinja, koje su ujedno i zaštitni znak Praznika mimoze, jedinstven je oblik izvođačke umetnosti, koji kombinuje elemente plesa i gimnastike sa marširanjem. Mažoretkinje, koje izvode složene i smele pokrete u ritmu muzike, prave su zvezde Praznika mimoze. Svojim šarenim kostimima, blistavim palicama i zadivljujućim pokretima, dugi niz godina zadivljuju publiku.

Scharfsinn © / Shutterstock.com
Bile su deo otvaranja Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu, a karneval mažoretkinja, praćenih trombonjerima i duvačkim instrumentima, obišao je preko 50 gradova širom Evrope.