Majka sa ćerkom na biciklu.

Nedeljne preporuke za kulturne događaje od 10. do 17. juna

    Sadržaj:
  • 1. Film
  • 2. Pozorišta
  • 3. Koncerti
  • 4. Izložbe

Dva filmska festivala, kao i novi filmovi Spilberga, Pecolda i Serebrenikova, očekuju nas ovih dana u bisokopima. Narodno pozorište završava sezonu sa dve premijere, jednom baletskom (Grk Zorba) i jednom dramskom (Božji ljudi). Botanička bašta Jevremovac otvara vrata za letnju sezonu koncerata: u periodu od 10. do 17. juna najavljena su čak tri događaja, a tu je i, po svemu poseban, Betoven projekat. Predlažemo vam i da posetite dve izložbe, jednu u Muzeju savremene umetnosti i jednu u Silosima.

Film

Balkanski festival filmske režije

Od 10. do 14. juna, u bioskopima Open Air Cinema Rajićeva i Tuckwood, održava se Balkanski festival filmske režije, koji u fokus stavlja najuspešnije i najoriginalnije filmove Balkana. Festival 10. juna u 19.30 u Open Air Cinema Rajićeva otvara domaći film Izlet (prikazuje se van konkurencije) Nenada Pavlovića.

U svom drugom izdanju, Balkanski festival filmske režije predstavlja tri programa. Glavni takmičarski program Buđenje Balkana prikazaće najbolje balkanske filmove koji predstavljaju hrabre i snažne glasove i vizije autora s ovih prostora, po izboru selektora Darka Bajića. U ovoj selekciji publika će imati prilike da vidi premijerne filmove i one nagrađivane na svetskim festivalima. Biće prikazano osam filmova iz šest zemalja. Tu su još i Misterije filma, međunarodni takmičarski program (selektor Uroš Tomić) inspirisan stvaralaštvom slavnog reditelja Dušana Makavejeva, kao i Povratak žanru, balkanski takmičarski program (selektor Vinko Brešan), koji će predstaviti filmove koji osvežavaju žanrovske obrasce.

Na ovom festivalu, počasnu nagradu Živojin Žika Pavlović dobiće jugoslovenski sineasta Lordan Zafranović, za promociju kinematografije Balkana u svetu. Inače, on je 15. dobitnik ove nagrade.

Program Balkanskog festivala filmske režije

Festival ruskog filma

Festival ruskog filma Srbija 2026. koji organizuje Roskino uz podršku Ministarstva kulture Rusije, održava se od 9. do 30. juna širom Srbije. Publika u Beogradu, Nišu, Subotici, Pirotu, Aleksandrovcu, Varvarinu, Kruševcu, Sokobanji, Aleksincu i Jagodini moći će da vidi popularne ruske filmove za decu i odrasle. Projekcije su besplatne. U Beogradu se filmovi prikazuju u Ruskom domu, gde se i preuzimaju besplane karte.

Filmovi su podeljeni u tematske blokove: dramski filmovi, porodični filmovi, animirani filmovi Sojuzmultfilm slavi 90 godina.

Porgam

A od 12. do 14. juna u Ruskom domu u Beogradu, kao i 13. juna u Novom Sadu (NIS poslovni centar) Ruski fond kulture, uz podršku Ministarstva kulture RF, organizuje besplatno prikazivanje filmova u okviru Otvorene evroazijske filmske nagrade Dijamantski leptir. Planirano je prikazivanje šest filmova iz različitih zemalja sveta, ali i kreativni susreti sa autorima filmova.

Više o programu

Dan razotkrivanja (Disclosure Day)

Pred publiku stiže novi film Stivena Spilberga! I već to je dovoljna preporuka za film.

Inače, reč je o naučnofantastičnoj drami, a producenti ne otkrivaju mnogo, samo kažu: Ako biste saznali da nismo sami, ako bi vam neko to pokazao, dokazao, da li bi vas to uplašilo?

Zasnovan na priči Stivena Spilberga, scenario je napisao Dejvid Kep, njegov stari saradnik. Glavne uloge tumače sve sami glumci sa A-liste: Emili Blant, Kolin Firt, Džoš O’Konor, Kolman Domingo, Iv Hjuson i drugi.

Film traje 2 sata i 25 minuta, dostupan je u verzijama 2D i IMAX 2D, a u bisokope stiže 11. juna.

Nestanak Jozefa Mengelea (The Disappearance of Josef Mengele)

Film Kirila Serebrenikova, adaptacija istoimenog bestselera Olivijea Geza, prati priču o ozloglašenom nacističkom lekaru Jozefu Mengeleu tokom njegovih godina bekstva, od Paragvaja do brazilske džungle. Kroz oči svoga sina, Mengele se suočava sa prošlošću koju više ne može da ignoriše. Od Buenos Ajresa, preko Brazila, do Paragvaja, čovek koji je postao poznat kao „Anđeo smrti” organizuje svoj nestanak kako bi izbegao bilo kakav oblik suđenja.

U ovoj istorijskoj drami igraju August Dil (kao Jozef Mengele), Burghart Klausner (u ulozi Jozefovog oca Karla Mengelea), Maksimilijan Majer Bretšnajder (kao Mengeleov sin Ralf) i drugi.

Film traje 2 sata i 15 minuta, na IMDb-u ima ocenu 7, a u bioskope stiže 11. juna.

Plakat za film Nestanak Jozefa Mengelea. Crno bela fotografija, čovek u mantilu sa šeširom na glavi, ima naočare za sunce.

© CINEPLEXX

Ogledala br. 3 (Miroirs No.3)

Ogledala br. 3 je četvrta saradnja proslavljenog nemačkog reditelja Kristijana Pecolda i hvaljene nemačke glumice Paule Ber. Ona tumači Lauru koja, tokom putovanja na selo, pukom srećom preživi automobilsku nesreću. Fizički nepovređenu, ali duboko potresenu, uzima je Beti, žena iz okoline koja je nesreći svedočila i počinje da brine o njoj sa majčinskom privrženošću. Kada i Betin muž i odrasli sin konačno prihvate Lauru, njih četvoro počinju da grade neku vrstu porodične rutine. Međutim, uskoro shvataju da više ne mogu da ignorišu prošlost.

Film traje 86 minuta, na IMDb-u ima ocenu 6,6, a u bisokope stiže 11. juna.

Devojka sedi na terasi i zagledana je u daljinu.

© CINEPLEXX

Pozorišta

Narodno pozorište

Na kraju sezone, Narodno pozorište najavljuje dve premijere!

Prvo će, 11. juna u 19 časova na Velikoj sceni biti premijerno izveden balet Grk Zorba na nezaboravnu muziku Mikisa Teodorakisa i u koreografiji Konstantina Kostjukova (koji je, inače, svojevremeno naslovnu ulogu odigrao oko stotinu puta). Ova baletska poslastica u kojoj učestvuje oko 150 izvođača, donosi uzbudljivu i emotivnu priču po motivima istoimenog romana Nikosa Kazancakisa. Teodorakisova muzika delu daje prepoznatljiv grčki i mediteranski kolorit, uključujući i čuvenu temu Zorba’s Dance, koja je postala simbol sirtakija. Nakon premijere, balet je na Velikoj sceni Narodnog pozorišta i 12, 15 i 16. juna.

U predstavi, pod dirigentskom upravom Aleksandra Kojića, uz soliste i ansambl Baleta, učestvovaće Hor i Orkestar Narodnog pozorišta, kao i učenici Baletske škole Lujo Davičo. Scenografiju kreira Saša Senković, a kostime Olga Mrđenović. Na premijeri i prvoj reprizi, u naslovnoj ulozi nastupa Lev Semenev, dok će na sledeća dva izvođenja Grk Zorba biti Toma Križnar.

A 14. juna u 20.30 na Sceni Raša Plaović očekuje nas premijera dela Božji ljudi, po motivima proze Bore Stankovića. Predstavu režira Jug Đorđević, igraju Vanja Ejdus, Iva Milanović, Jelena Blagojević, Aleksandar Vučković, Nedim Nezirović i Novak Radulović.

Umetnički direktor Drame Zoran Stefanović istakao je da Narodno pozorište sprema ovu predstavu povodom dva značajna jubileja koja su u vezi sa Borisavom Stankovićem, jednim od najznačajnijih romansijera i pripovedača u srpskoj književnosti. „Ove godine navršava se 150 godina od njegovog rođenja, a sledeće sto godina od smrti, tako da Božje ljude pripremamo u okviru šireg državnog obeležavanja tih značajnih jubileja.”

A reditelj Jug Đorđević ističe: „Kod Božjih ljudi me je privuklo nešto što ni sam ne mogu sasvim racionalno da objasnim – nešto što je više instinktivno, nešto što osećate u želucu. To je za mene bila snažna pozorišna priča. Upravo zbog toga ovde nema klasične dramatizacije, već će pristup biti donekle nekonvencionalan. Moj zadatak u ovom procesu je da više slušam taj unutrašnji instinkt nego racionalnu analizu.” Kako je naveo, u radu na predstavi, uz Borin tekst, oslanjao se i na knjigu Ranjav i željan Roberta Hodela, posvećenu životu i delu Borisava Stankovića. „Takođe, važan deo predstave je i odnos glumaca prema temama koje otvaramo. Već sam naslov Božji ljudi sugeriše jednu od ključnih tema, a to je religija – odnos čoveka i Boga. Tu su i teme smrti, jer se radnja odvija na groblju, što samo po sebi nosi snažan paradoks: ljudi koji zapravo žive na mestu smrti. Zatim tema ljubavi; prema drugim ljudima, prema domovini, prema prostoru iz kog potičemo, ali i prema Bogu. Sve su to univerzalne teme koje na prvi pogled mogu delovati kao opšta mesta, ali suštinski obeležavaju čitavo Borino delo. Ideja je da kroz svaku pripovetku pokušamo da otkrijemo na koji način ona sama želi da bude ispričana na sceni. Zbog toga predstava neće imati jedinstven stil, svaka priča će pronaći svoj scenski izraz”, rekao je reditelj Đorđević.

Dramaturgiju potpisuje Đorđe Kosić, a u umetničkom timu su i Andrea Rondović (scenografija), Velimirka Damjanović (kostimografija), Nevena Glušica (kompozitor), Milica Cerović (scenski pokret) i dr Ljiljana Mrkić Popović (scenski govor).

Nakon premijere, predstava je na repertoaru i 15. i 21. juna.

Koncerti

Botanička bašta

U petak 12. juna u 19.30, Botanička bašta će biti domaćin jednom posebnom festivalu horova. Pre svega, tu je Viva Vox, hor koji beogradska publika uveliko poznaje sa velikih koncerata u Areni i Sava centru. Res Miranda je ženski vokalni sastav iz Novog Sada koji više od jedne decenije, u zemlji i inostranstvu, na jedinstven način izvodi umetničke kompozicije različitih epoha. Horkestar postoji već četvrt veka i izvodi radničke i revolucionarne pesme, dela domaćih pesnika i filozofa, pank i rokenrol klasike, dečje i autorske pesme članova hora. Podmladak Viva Vox hora, JukeVox, predstavlja jedinstveni a cappella hor dece i mladih od 10 do 18 godina. Njihova misija je da inspirišu mlade da pronađu radost u muzici, razvijaju svoje talente i stvaraju dublje veze sa svojim vršnjacima uživo, kroz zajedničko pevanje i učešće u različitim muzičkim i kulturnim aktivnostima u zajednici.

Sledi, 13. juna od 20 časova, koncert benda (ne)normalni, na kome će izvoditi najlepše pesme Haustora, Idola, EKV-a, i još nekih izvođača. Reč je o popularnom autorskom i tribjut sastavu iz Beograda, koji je već nekoliko puta svirao pred rasprodatom Botaničkom baštom.

I na kraju ove mini-serije koncerata, 14. juna od 20 časova, posle 200 koncerata održanih u poslednje tri godine širom Evrope i Azije, u Jevremovcu nastupa Ring – ABBA tribute bend. Na njihovom repertoaru naći će se hitovi kao što su: Waterloo, Mamma Mia, Dancing Queen, Money Money, i mnoge druge pesme koje su ostavile dubok trag u istoriji pop muzike 20. veka.

Betoven projekat

Muzikon orkestar će 16. juna u 20.30 časova u klubu Zappa Barka nastupiti sa prijateljima i gostima koji su odlučili da podrže Betoven projekat. Sa Muzikonom nastupaju Vlado Georgiev, Aleksandar Sedlar, Vasil Hadžimanov, Schime, kao i još nekoliko specijalnih gostiju. Publika će imati priliku da čuje neke od njihovih najpoznatijih pesama i kompozicija u posebnim aranžmanima za orkestar i bend.

Inače, Betoven projekat 2023–2027. predstavlja višegodišnju edukativno-umetničku strategiju Muzikon orkestra: ideja je da tokom četiri godine jedna generacija mladih muzičara odsvira sve Betovenove gudačke kvartete. Realizacija projekta bi bila podvig bez presedana na tlu Evrope.

Sredstva od prodaje ulaznica Muzikon će iskoristiti da u 2026 i 2027. godini realizuje sve aktivnosti Betoven projekta. Karte po ceni od 1800 dinara možete kupiti na tickets.rs

Izložbe

Muzej savremene umetnosti

Od 12. juna do 20. septembra u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu možete pogledati izložbu Lične priče / političke realnosti. Ovo je veliki međunarodni projekat, koji je realizovan u saradnji sa Muzejom savremene umetnosti u Lionu (macLYON) i premijerno prikazan u lionskom muzeju tokom jeseni prošle godine. Reč je o dijalogu između dve muzejske kolekcije, oblikovane različitim istorijskim iskustvima, kulturnim kontekstima i institucionalnim razvojem.

U MSUB-u će biti izloženo više od 70 dela umetnika iz Srbije, regiona bivše Jugoslavije i međunarodne savremene umetničke scene. Kroz četiri tematske celine: Telo, Kolektivni prostor, Odnosi i Politika, izložba istražuje složene veze između ličnog iskustva i političkih realnosti, otvarajući pitanja identiteta, sećanja, pripadnosti i društvenih promena.

Izložba se otvara 12. juna (od 18.30 do 21 čas), a tada će biti izveden i reperformans Ivane Ivković Linije, redovi, kolone (Spavaonica), koji kroz promenljivu kompoziciju muških tela istražuje odnos između kolektivnog poretka i intimnosti.

U kustoskom timu izložbe su direktorke dva muzeja, Izabel Bertoloti i Maja Kolarić, kao i Miroslav Karić, kustos MSUB-a i Matju Lelievr, rukovodilac zbirki u macLYON-u.

Silosi

Povodom pet godina rada Silosa, svojevrsnog kulturnog centra na obali Dunava, ovaj prostor će ugostiti jedan od naših najvećih i međunarodno najpriznatijih muzeja, Centar Terra iz Kikinde, koji ove godine obeležava 45 godina svog Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti. Izložba Biseri od blata, jedinstvena postavka koja Beograd pretvara u jedno od važnih mesta susreta savremene skulpture i umetnosti terakote, traje od 12. do 28. juna.

Tri vikenda tokom trajanja izložbe biće organizovane vođene ture, kao i radionice, market vojvođanskih proizvođača, muzički program i brojni prateći sadržaji.

Naslovna fotografija © CINEPLEX