Gvin Šotvel – predsednica i izvršna direktorka kompanije Spejs iks

    Sadržaj:
  • 1. Spoj fizike i biznisa
  • 2. Put oko sveta za pola sata

Možda niste znali da je na čelu kompanije Ilona Maska koja se bavi proizvodnjom raketa za komercijalne letove i u saradnji sa Nasom sprema se za prvu ljudsku ekspediciju na Mars – žena

Oduvek je radila ono što devojčice ne rade – u petnaestoj godini odlučila je da studira mašinstvo i da se zaposli u fabrici automobila, jer joj se svideo radni kombinezon. Ako uzmemo u obzir ubrzanje kojim se svet menjao od njenog rođenja 1963. do danas, možemo reći da joj se želja ispunila. Ona je Gvin Šotvel, predsednik i izvršni direktor kompanije Spejs iks, prve privatne kompanije koja je 30. maja ove godine lansirala raketu sa ljudskom posadom u svemir.

Kompanija vredna 28 milijardi dolara vlasništvo je Ilona Maska, koji je takođe i vlasnik kompnije Tesla za proizvodnju električnih automobila, a nezamislivo bogatstvo stekao je kao izumitelj i osnivač kompanije Pejpal. Vizija Ilona Maska je da napravi letelicu sa ljudskom posadom koja će otići na Mars, a izjavio je da želi da bude prvi čovek koji će biti sahranjen na Marsu.

Vizija Ilona Maska je da napravi letelicu sa ljudskom posadom koja će otići na Mars, a izjavio je da želi da bude prvi čovek koji će biti sahranjen na Marsu

Čovek sa takvim idejama, uz izrazit talenat za biznis, sigurno nije lak šef, pogotovo za jednu ženu. A Gvin Šotvel od osnivanja je u kompaniji. Zapravo, 2002. bila je sedmi zaposleni, a sada zauzima prvu poziciju posle vlasnika. Za nju, takvo okruženje bilo je ambijent da razvije sve svoje potencijale. Po Forbsovoj listi, danas je 55. najmoćnija žena u tehnici.

Spoj fizike i biznisa

Pre nego što je došla u Spejs iks, Gvin je doktorirala mašinstvo i primenjenu matematiku, potom je radila u nekoliko kompanija na istraživanjima konstrukcija svemirskih letelica i na termalnoj analizi.

Po Forbsovoj listi, danas je 55. najmoćnija žena u tehnici

Posebno se bavila slanjem malih letelica u kosmos i njihovim povratkom. U kompaniji Mikrokosmos, koja se bavila građenjem raketa, nadgledala je poslovni razvoj. Tako je stekla iskustvo i u pravljenju raketa i u pravljenju para. Na oba ta jezika odlično se sporazumeva sa Ilonom Maskom već 18 godina.

Ima iskustvo i u pravljenju raketa i u pravljenju para

Ilon Mask © Kathy Hutchins / Shutterstock. com

Kad govori o prvim fazama rada u kompaniji Spejs iks, Gvin kaže da su počeli od belog papira i dozvolili da fizika dizajnira sistem. Imali su probleme 2016, kada je jedna raketa eksplodirala pri poletanju, ali već 2018. ponovo su postali profitabilni. „Ilon je taj koji postavlja lude ciljeve”, kaže Gvin i objašnjava da ona, pre nego što kaže da je nešto nemoguće, ipak razmisli kako bi to moglo da se ostvari.

Sa Ilonom, Gvin deli viziju svemirskih letova kao redovnog oblika transporta

Na jednom predavanju, Gvin je iznela podatak da stanovnici Kalifornije godišnje troše oko dvanaest milijardi dolara na pivo, a otprilike jedanaest miljardi da učimo našu decu naučne predmete, tehniku i matematiku. „A to su ključne oblasti koje pokreću našu ekonomiju”, kaže Gvin Šotvel.

Put oko sveta za pola sata

Jedna od stvari koje su ranije bile nezamislive jeste i sporazum Američke svemirske agencije (NASA) sa Spejs iks kompanijom, vredan više milijardi dolara, koji se odnosi na projekat slanja ljudi na Mars. Gvin kaže da Spejs iks razmenjuje tehnologiju sa Teslom, drugom kompanijom istog vlasnika, te da će verovatno Teslina tehnologija električnih motora biti korišćena za prevoz ljudi na Mars.

Pre nego što kaže da je nešto nemoguće, ipak razmisli kako bi to moglo da se ostvari

O Ilonu, kao šefu, Gvin kaže da je „neverovatno fer, čak i na svoju štetu”. On je inspirativan lider koji i sam mnogo radi. Sa Ilonom, Gvin deli viziju svemirskih letova kao redovnog oblika transporta. Na pitanje kada će se to dogoditi, Gvin odgovara: „Kad tržište to bude reklo.” Iako njihova kompanija obavlja oko 60 odsto svetskih lansiranja, tačan broj je prethodnih godina varirao između 30 i 60. Kompanija je sposobna da proizvede dovoljan broj raketa koje bi omogućile transport robe do sada nezamislivom brzinom.

Takva raketa obiđe oko Zemlje za pola sata.