Na stolu su rizomi kurkume, kao i prah u lepoj bakarnoj posudi.

Kurkuma – kraljica začina skida suvišne kilograme

    Sadržaj:
  • 1. Da li neke kulinarske biljke utiču na proces mršavljenja?
  • 2. Kako pobediti gojaznost?
  • 3. Kurkuma utiče na proces mršavljenja
  • 4. Ko ne bi smeo da koristi kurkumu
  • 5. Kurkuma u prahu kao začin
  • 6. U paru s biberom

Rizomi kurkume mogu se koristiti sveži. Ipak, češće se suše i melju u zlatni, narandžasto-žuti prah, koji se koristi za bojenje, ali i kao začin u mnogim jelima azijske kuhinje. Od davnina, kurkuma se koristi kao lek u ajurvedskoj medicini, a savremena istraživanja sve više i naučno dokazuju njena blagotvorna svojstva, prevashodno antiupalno (artritis, artroza, zdravlje zglobova, kostiju, mišića) i antioksidativno.

Kurkuma (Curcuma longa) pripada familiji Zingiberaceae, koju neki nazivaju i familija đumbira (kojoj đumbir i pripada).

U ovom tekstu donosimo i podatke o uspešnom delovanju kurkume na ubrzavanje metabolizma i sagorevanje masnoća, utičući tako i na suvišne kilograme.

Da li neke kulinarske biljke utiču na proces mršavljenja?

Razne biljke koje se koriste u kulinarstvu imaju već mnogo poznatih prednosti. U poslednje vreme, posebno se radi na pronalaženju biljaka koje se obično koriste kao začini, i na utvrđivanju koje među njima utiču na smanjenje telesne težine. Pregledom literature, uočavamo da se kurkuma izdvojila među biljakama s kojima su rađeni eksperimenti da bi se utvrdio uticaj na telesnu težinu (4 od 4 objavljene studije pokazale su značajne rezultate). Kasnije će biti reči i o sprovedenim eksperimentima.

U pregledu literature australijskih istraživača može se videti da su pomoću raznih savremenih alata izdvojeni radovi koji imaju rezultate s najmanjom statističkom greškom. Izdvojeni su oni radovi koji iznose ispitivanja u kojima su korišćeni delovi biljaka u prirodnoj formi. Svi eksperimenti rađeni su metodom koja je koristila samo humane modele.Time ove studije imaju još veću vrednost, jer nisu korišćeni životinjski modeli, te tako daju preciznije podake za primenu u ljudskoj populaciji.

Kako pobediti gojaznost?

Pisali smo o problemu gojaznosti u razvijenim i nerazvijenim zemljama i kako taj problem savremnog društva poprima razmere globalne epidemije. Prema SZO (Svetska zdravstvena organizacija), osobe koje imaju BMI 25,00–29,99 imaju rizik od komorbiditeta kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, kancer i drugo, 35,00–39,99 – visok rizik, i oni čiji je BMI veći od 40,00 – veoma veliki rizik. Da podsetimo, BMI (body mass index) izračunava se tako što se težina osobe u kilogramima podeli s visinom u santimetrima na kvadrat.

Veoma detaljno i sistematično istraživači su sagledali ovaj problem savremenog sveta iz raznih uglova, i naglasili da u borbi sa suvišnim kilogramima najviše može pomoći modifikacija životnog stila, način ishrane, o čemu je takođe bilo reči i, naravno, uključivanje fizičke aktivnosti. Međutim, smatraju da bi dodatne mere bile od koristi u menadžmentu ovog problema.

Žena meri obim butine.

Shutterstock.com

Kurkuma utiče na proces mršavljenja

Studije su pokazale statistički značajan pomak ili poboljšanje glavnih indikatora smanjena težine koji su opservirani. I to – BMI, telesna težina, procenat masnoća, obim struka i obim kukova. Period korišćenja dela biljke kao suplementa i posmatranja varirao je između 8 i 12 nedelja, a količina praha kurkume koja je korišćena bila je 1,5–3 g, i to u 3 doze uz obroke i bar pola čaše vode.

Interesantno je da prosečni Indijac kroz hranu konzumira dnevno oko 2–2,5 g praha kurkume, začina vrlo zastupljenog u njihovoj ishrani. Kurkuma u prahu sadrži između 4 i 8 odsto kurkumina, što bi predstavjalo 100–200 mg kurkumina. Suplementi na tržištu obično sadrže oko 50 mg i više kurkumina. Jedan od njih sadrži tečni ekstrakt praha 1,440 mg ~ 1,5 g, i 6 odsto kurkumina ~ 100 mg.

Prah kurkume u drvenoj kašici, pored su kapsule sa kurkuma prahom.

Shutterstock.com

Ima istraživanja u kojima je korišćeno i 8–12 g kurkume i koja u kraćim periodima nisu pokazala toksična svojstva. Inbače, najčešće nuspojave kod konzumiranja kurkume su alergije, dijareja, bolovi u stomaku, konstipacija, bolovi u stomaku, muka, povraćanje.

SZO je odredila da se može koristiti 0–3 mg po kilogramu. To znači da osoba koja, na primer, ima 70 kg, može da koristi do 200 mg kurkumina dnevno.

Potrebno je više obimnijih ili sveobuhvatnijih istraživanja, koja definitivno imaju veliki potencijal, da bi se utvrdila optimalna doza i trajanje tretmana i kolika bi trebalo da bude pauza, ukoliko se planira dugoročnije korišćenje.

Ko ne bi smeo da koristi kurkumu

Trudnice i dojilje trebalo bi da budu obazrive s kurkumom, i preporuka je da je ne koriste, jer nema podataka kakav je uticaj kurkume u tom periodu.

Zatim, osobe koje imaju probleme sa žuči, takođe ne bi trebalo da koriste kurkumu, jer može izazvati kontrakcije žuči. Ne preporučuje se ni osobama koje imaju oslabljenu funkciju jetre, kao ni osobama sklonim stvaranju kamena u bubregu, jer sadrži oksalate.

Zatim, pacijenti na antikoagulansnoj terapiji, kao i osobe koje pate od anemije, s obzirom da ima podataka da kurkuma može ometati apsorpciju gvožđa.

Žena drži čašu sa kurkuma napitkom, pored je i prah kurkume u činijici.

Shutterstock.com

Kurkuma u prahu kao začin

Kurkuma začin dobija se sušenjem i mlevenjem rizoma biljke. Ova biljka potiče iz Indije i jugoistočne Azije. Za uspešan rast zahteva temperature između 20 i 30 stepeni Celzijusa i dovoljno vlage.

Od biljaka se jednom godišnje sakupljaju rizomi, deo se ostavlja za sadnju, a ostalo koristi.

Kurkuma u prahu ima topao, gorkast ukus i aromu senfa. Kao začin, najzastupljenija je u mnogim jelima azijske kuhinje, od kojih je na Zapadu najpoznatiji kari (pikantno indijsko jelo, ali i istoimena mešavina začina čiji je kurkuma sastavni deo). Link na indijsku kuhinju

Kari jela su postala popularna i kod nas, te se kurkuma u prahu može naći u svim većim supermarketima i prodavnicama zdrave hrane. Dodatak je jelima koja se prave s mlevenim mesom, a i sastojak koji se može dodavati marinadama i dipovima.

Poznato je i piće zlatno mleko, čiji je kurkuma bitni sastojak. Ovaj neobični egzotični napitak neki poznaju i kao kurkuma latte. Možemo se upitati da li toplota utiče na degradaciju korisnih aktivnih supstanci. Odgovor je – ne, ukoliko se radi o temperaturama od 80 do 100 stepeni Celzijusa.

Ipak, bilo bi teško da se lekovita doza unese samo konzumiranjem hrane koja sadrži kurkumu. Da bi se postiglo puno dejstvo, potrebno je uzimati suplemente na bazi kurkumina (ekstrakt kurkume), obavezno uz savet stručnjaka, lekara ili farmaceuta. Ako se koristi prah, preporuka je da bude iz ekološke, organik proizvodnje.

U paru s biberom

Kurkumin je glavni aktivni sastojak kurkume. Nažalost, kurkumin se slabo usvaja iz krvotoka, tako da se preporučuje istovremeno uzimanje sa crnim biberom, čiji sastojak piperin pomaže u apsorpciji kurkumina. Pošto je kurkumin rastvorljiv u mastima, predlaže se korišćenje uz hranu koja sadrži masnoće.

Ima suplemenata kurkume koji sadrže i dodatak piperina obično ~ 5 mg piperina na 50 mg kurkumina. Zanimljivo je da je utvrđeno da male količine bibera dobro utiču na apsorpciju kurkumina, dok biber samostalno ima termogeni efekat; međutim, istraživanja nisu pokazala da samostalno utiče na težinu.

Naslovna fotografija – Shutterstock.com