Glumac Mel Gibson.

Šta je Mel Gibson rekao u podkastu Džoa Rogana?

Ne znam koliko slušate (tačnije kod nas – gledate) podkaste, ali svakako bi trebalo da pogledate podkaste Džoa Rogana koji imaju milionske preglede i u kojima on podjednako uspešno razgovara sa političarima, glumcima, sportistima, raznim javnim i kontroverznim ličnostima, često dugo i duboko, što ga bitno razlikuje od ostalih mejnstrim medija. Nešto slično kod nas radi Galeb Nikačević.

Mel Gibson, čovek koji se trudi da razume vreme

Razlog da možda baš sada počnete da slušate/gledate podkast Džoa Rogana je epizoda u kojoj razgovara sa Melom Gibsonom. Ovo je, verovatno, jedan od boljih Roganovih razgovora u poslednje vreme, jer možete da čujete šta Gibson misli, ne kao filmski stvaralac već kao običan čovek. Ako pođete od toga da je Mel snimio preko 100 filmova, više od 70 kao glumac, preko 20 kao producent i 10 kao režiser, a da je za svoj rad dobio dva Oskara za film Hrabro srce (za režiju i najbolji film) i kada na to dodamo Mad Max sagu, pa Smrtonosno oružje, Patriotu, Otkup itd., onda može da bude važno da razumete šta takav čovek misli o nekim stvarima koje nas sve interesuju.

Slušajući ga, saznajemo da je u sve projekte ulazio promišljeno, da je mnogo istraživao, uz uspone i padove i lično odricanje. Mel Gibson ostavlja utisak čoveka koji se trudi da razume vreme, kulturu i nauku i da su mu polazište činjenice.

Suvereno priča o nestanku civilizacija, o kolapsu kultura, o ljudskoj žrtvi, povezujući nestanak Maja sa mogućim nestankom nekih današnjih kultura. Pominje i katoličku crkvu. Kaže za sebe da je katolik i da je tako vaspitan, da veruje u Hristovo vaskrsenje, ali da crkvi pre svega zamera na zlostavljanju dece, pominjući papu i kardinale. Dokaz da Mel dosta promišlja o Hristu je i njegova priča o plaštanici koju je Hrist imao na sebi kada su ga razapeli, a koja se danas čuva u katedrali u Torinu (Torinski pokrov). Meni cela ta priča potpuno leži iz usta čoveka koji je snimio Stradanje Hristovo.

Razgovor o aktuelnim temama

Svoj kritički ton nastavlja kritikujući guvernera Kalifornije koji nije ništa učinio da spreči požare, nebrigom za šume, pražnjenjem kapaciteta za vodosnabdevanje i smanjivanjem broja vatrogasaca. Sve to radi dosta mirno, s obzirom da je i njegova kuća izgorela. Pomenuo je i svoju kuću u Kostariki, a onda su se, prirodno, javili ljudi iz Latinske Amerike govoreći o Melovim dobročinstvima u Gvatemali, Meksiku itd.

Zajedno s Roganom je analizirao varijacije temperature na zemlji, koje su objavljene u Vašington postu, gde se jasno vidi variranje temperature kroz vekove, čime se opovrgava teza da je emisija ugljen-dioksida odgovorna za porast temperature, i potencira tezu da temperatura varira od kada zemlja postoji.

Neminovno je bilo i pominjanje apokalipse San Franciska, grada koji je gotovo zaposednut beskućnicima.

U sličnom tonu su razgovarali i o dr Entoniju Faučiju, direktoru Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti (NIAID) i glavnog medicinskog savetnika predsednika SAD koji je, po mnogima, odigrao negativnu ulogu tokom pandemije kovida-19. Mel ima sopstveno iskustvo sa remdesivirom, lekom kojeg je primao zbog kovida i nakon toga imao tri meseca probleme sa bubrezima.

Kontroverzne izjave Mela Gibsona

Međutim, kako je tekao razgovor sa Roganom, otkrivao nam je neka svoja razmišljanja koja prosto ne odgovaraju onome što smo navikli da čujemo od njega.

Ako idemo redom, prva kontroverzna izjava bila je vezana za ivermektin koji je, navodno, izlečio četiri njegova prijatelja u poodmaklom stadijumu karcinoma. Meni je uvek nelogično da ljudi tek tako, bez dokaza, pričaju o nekim ozbiljnim stvarima, pogotovo Mel koji je samo za film Apokalipto rekonstruisao čitav jedan period pre dolaska Kolumba na američki kontinent.

Slična je i Melova reakcija na Darvinovu teoriju evolucije. Nazivajući je podvalom, doveo nas je u sumnju, da razmišljamo šta će biti sledeće. Srećom, nije pomenuo zemlju kao ravnu ploču.

Ako želite da znate kako Mel Gibson razmišlja…

Iako se najviše slušalaca raspitivalo o terapiji koju je Mel pomenuo za lečenje karcionoma, sveukupni utisak je pozitivan. U suprotnom, emisija verovatno ne bi za samo tri dana dobila 209 hiljada lajkova. Mnogi su tražili nastavak jer je Mel pričao onako kako ljudi razgovaraju u opuštenoj atmosferi. Naravno, izneo je neke pretpostavke, ali u većini stvari je rekao činjenice i to je ono što nedostaje, jer nam je intenzivna komunikacija preko društvenih mreža to sakrila.

Zbog svega je ovakva forma razgovora važna, jer možemo ljude koje volimo da vidimo na normalan način, da čujemo šta misle o stvarima o kojima svi pričamo, pogotovo kad vodimo važne razgovore. Tako da, ako želite da znate kako Mel Gibson razmišlja – gledajte podkast Džoa Rogana, ako želite da naučite nešto o hrišćanstvu – gledajte Stradanje Hristovo, o vremenu pre Kolumba – Apokalipto, o američkoj revoluciji – Patriot, a o borbi Škotske za nezavisnost – gledajte Hrabro srce.

Možda je najbolje da završim čuvenom rečenicom iz filma Hrabro srce koja važi i danas, kada Vilijam Volas poziva sunarodnike da se odupru nadmoćnim Englezima: „Borite se, i možda ćete umreti. Bežite, i živećete bar neko vreme. I posle mnogo godina, umirući u svojim krevetima, bićete voljni da menjate sve dane za ovaj, za jednu priliku – samo jednu priliku – da se vratite ovamo i kažete našim neprijateljima da nam mogu oduzeti živote, ali da nam nikada neće uzeti slobodu!”

Naslovna fotografija: Mel Gibson © Featureflash Photo Agency / Shutterstock