
Postporođajna depresija – simptomi, zašto se javlja, kako je prepoznati i izlečiti
Postpartalna (postporođajna) depresija javlja se nakon porođaja, kao odgovor na nove uloge i zahteve koji se pojavljuju kao posledica novonastale životne promene koju donosi rađanje deteta.
Trudnoća i puerperijum su veoma emotivan period života. Iako su uzbuđenje i radost uvek prisutni, depresija, a ponekad i anksioznost, mogu da se pojačaju ili da se ponovo jave. Trudnoća može da donese mnoge stresne situacije za roditelje i njihove porodice, koje mogu ostaviti trag u postpartalnom periodu (period posle trudnoće).
Iako tačan uzrok postporođajne depresije nije poznat, poznati su pridruženi faktori. Normalne hormonske oscilacije koje se javljaju tokom porođaja mogu da izazovu depresiju kod nekih žena. Uticaj hormona i dojenje svakako igraju važnu ulogu, ali nisu jedini odgovorni faktori.
Perinatalna depresija (depresija koja se javlja u trudnoći) pogađa jednu od sedam žena i jedna je od najčešćih medicinskih komplikacija u perinatalnom periodu, zato je veoma važno tokom trudnoće voditi računa o svim faktorima rizika i redovno se kontrolisati kako bi postporođajni period prošao bez negativnih emocionalnih promena.
Ako se i jave simptomi postporođajne depresije, prvo što treba da znate je da to nije vaša krivica.
Šta je postporođajna depresija?
Postporođajna depresija je mentalni poremećaj koji se javlja posle porođaja i izaziva emotivne probleme koji se manifestuju kroz osećaj beznadežnosti, intenzivni osećaj tuge, socijalnu izolaciju, akutni umor, nesanicu, gubitak postojećeg životnog stila…
Značajno je naglašavanje i emocionalnih činilaca, jer intenzivne emocije i stresni životni događaji mogu zntano uticati na nastanak postporođajne depresije.
Postoji širok spektar ispoljavanja postporođajne (postpartalne) depresije, od blage postporođajne tuge do ozbiljne postporođajne depresije. Oko 70–80 odsto žena u postporođajnom periodu oseća tugu, anksioznost, ljutnju i to počinje postepeno, od drugog do četvrtog dana posle porođaja.
Žene sa postporođajnom depresijom osećaju očajanje koje ih koči u životnim aktivnostima i nezi deteta. Ovi simptomi se pojačavaju tokom nedelja.
Razlika između postporođajne depresije i postporođajne tuge (baby blues)
Postporođajna depresija se razlikuje od postporođajne tuge po ozbiljnosti i trajanju simptoma. Žene sa postporođajnom depresijom osećaju tugu, anksioznost i očajanje koji ih sprečavaju u životnim aktivnostima i nezi deteta. Postporođajna depresija traje duže od postporođajne tuge, smptomi su intenzivniji i ovim ženama potrebna je stručna pomoć. Kod postporođajne depresije javaljaju se: poremećaj spavanja u sve tri faze, intenzivna tuga, promena raspoloženja i osećaj krivice kao nezdrava emocionalna reakcija.
Baby blues (postporođajna tuga) nosi zabrinutost i iscrpljenost, osećaj gubitka kontrole nad emocijama i preplavljenost obavezama. Oko 80 odsto majki ima postporođajnu tugu. To je blago i prolazno emotivno stanje koje traje od nekoliko dana do dve nedelje. Simptomi postporođajne tuge spontano prolaze kada se majka adaptira na novonastalu životnu situaciju.
Postporođajna tuga ne zahteva tretman, osim PODRŠKE, dok postporođajna depresija zahteva SAVETOVANJE I LEČENJE, primenu lekova, ali i kognitivno-bihevioralnu terapiju, kao i individualnu terapiju.

Postporođajna psihoza
Postporođajna psihoza je najozbiljnija forma mentalnog rastrojstva i najčešće se javlja kod žena sa preegzistencijalnim poremećajima, kao što je bipolarna bolest ili shizofrenija.
Incidenca postporođajne psihoze je 0,1–0,2 odsto, vreme pojavljivanja 2-3 dana od porođaja, a prosečno trajanje je različito.
Simptomi su slični kao i kod organskog moždanog sindroma (konfuzija, deficit pažnje, oslabljen senzibilitet).
U prve četiri nedelje nakon porođaja, ukoliko se ispolji postpartalna psihoza, obično se manifestuje u sklopu poremećaja raspoloženja, obično bipolarnog afektivnog poremećaja, a moguć je i ponavljajući depresivni poremećaj; često se u njenoj osnovi nalaze i hormonalne promene.
Porodilje mogu imati osećaj kako ne žele svoje dete ili da ga ne vole.
Ponekad se kao simptom javlja i želja za samopovređivanjem ili povređivanjem deteta.
Postporođajna depresija – faktori rizika
Zdravlje je stanje potpune telesne, psihičke i društvene sposobnosti. Svaka telesna promena, uz objektivne organske teškoće (hormonalni poremećaj), može uzrokovati i promene psihičkog stanja.
Nelečeni poremećaji raspoloženja tokom trudnoće mogu imati poražavajuće efekte na ženu, decu i porodice. Veoma je važan skrining i prepoznavanje ovih poremećaja.
Negativne posledice neprepoznate i netretirane perinatalne depresije (nedostatak tretmana ili neadekvatan tretman), kao i drugih poremećaja raspoloženja ili psihijatrijskih bolesti, mogu se kao intenzivirane javiti u periodu posle porođaja.
Faktori rizika za postporođajnu depresiju su:
- nelečena depresija tokom trudnoće
- stresni životni događaj tokom trudnoće ili postpartalno
- traumatičan i težak porođaj
- stanje novorođenčeta koje zahteva posebnu negu ili intenzivnu terapiju
- nedostatak porodične ili socijalne pomoći
- problemi sa dojenjem.
Postporođajna depresija – simptomi
Prvi simptomi se vide u neobičnom ponašanju majke. Obično su to: razdražljivost, nestabilno raspoloženje, teško uspavljivanje, fobije, anksioznost, a simptomi se pogoršavaju u večernjim časovima.
Mnogi se javljaju još za vreme trudnoće, iako u samoj trudnoći nema povećanog rizika za mentalne poremećaje, ali posle porođaja mogu eskalirati i zahtevaju savetovanje i medikamentozno lečenje.
Postporođajna depresija predstavlja kombinaciju hormonskih, emocionalnih i psiholoških faktora. Incidenca postporođajne depresije je bar 10 odsto, a vreme pojavljivanja od 2 nedelje do 12 meseci od porođaja.
Zašto se javlja postporođajna depresija?
Iako tačan uzrok postporođajne depresije nije poznat, poznati su pridruženi faktori.
- Normalne hormonske oscilacije koje se javljaju tokom porođaja mogu da izazovu depresiju kod nekih žena, jer svaka telesna bolest, uz objektivne organske teškoće (hormonalne promene), može da uzrokuje i promene psihičkog stanja.
- Osim ranije navedenih faktora, pominju se i takozvani težak temperament deteta ili teža bolest deteta, starost porodilje (postpartalna depresija češća je kod mlađih porodilja), zatim uticaj toksina, kao i razne dijete…
- Najjači prediktor je postojanje depresije tokom trudnoće, koja se nije medicinski i terapeutski tretirala. Takve pacijentkinje obično imaju komplikacije posle porođaja.
Koliko traje postporođajna depresija?
Postpartalna depresija obično počinje u prva tri meseca nakon porođaja. Ukoliko ta „praznina”, ravnodušnost i tuga traju duže od dve nedelje, potrebno je obratiti se lekaru.
Ako se simptomi leče, postporođajna depresija može trajati i do godinu dana. Ako se ne leči, simptomi traju više meseci pa i godina. Postporođajna depresija prosečno traje između 3 meseca i 14 meseci.
Postporođajna depresija – lečenje
Lečenje postporođajne depresije podrazumeva savetovanje i, u pravom trenutku, uključivanje medikamenata.
Pristup je multidisciplinaran i uključuje akušera, psihijatra, psihologa, pedijatra. Svrha lečenja je da se pomogne majci, radi produžetka što kvalitetnijeg života.
Dragoceno je i uključivanje partnera i porodice u lečenje putem psihoterapije, kao i angažovanje prijatelja sa strane. Pored lekova, preporučuje se i kognitivno-bihevioralna terapija, kao i individualna terapija.
Postporođajna depresija može se uspešno izlečiti. Što se ranije prepozna i što se ranije započne sa tretmanom, to su bolje prognoze i za majku i za dete.
Ako se ne leči, može se desiti da traje godinama i da majka možda neće uspeti da se poveže sa svojom bebom (izostaje taktilna stimulacija, nežni dodiri, vokalna stimulacija, zagrljaji, tepanja), što može ostaviti snažan uticaj na mentalno zdravlje deteta kao i na njegovo ponašanje.

Postoji li postporođajna depresija kod muškaraca?
I muškarci (očevi) doživljavaju emocionalne promene nakon rođenja deteta, suočavajući se sa novom ulogom u životu, koja predstavlja intenzivan stres za njih.
Ova depresija se može javiti još za vreme trudnoće njihove partnerke (čak i u prvom tromesečju trudnoće) zbog loše interpersonalne relacije sa partnerkom, jer im se dešava puno različitih promena. Jedna od tih promena odnosi se i na izmenjene seksualne odnose, kako u trudnoći tako i posle nje.
Dolaskom deteta menjaju se prioriteti, redefinišu se uloge, a povezanost između slobode i obaveza znatno se menja. Očevi se žale na neispavanost, iscrpljenost, nemogućnost adekvatnog bavljenja svojim poslom, manjkom slobodnog vremena (ne stižu da odu na rekreaciju, nema tih slobodnih trenutaka na koje su navikli).
Iskustva u radu govore da jedan broj muškaraca ima problem da erotizuje majku svog deteta i da gubi libido, što ih ponekad uvodi u depresivno stanje.
Tom prilikom se smanjuju komunikacija, uzajamni dodiri, intima i njihova privatnost, što ukazuje na to da prelazak sa bračnog na roditeljski identitet ostavlja snažan uticaj na njihovu partnersku relaciju.