
I kvazimeso cvrči kad se peče
Sve više kompanija ulaže u razvoj i istraživanja, ne bi li došli do savršene imitacije mesa, a tržište je u porastu
Od davnina, meso se koristi kao hrana. I danas se rado okupljamo oko roštilja i meso nam je svakodnevno uključeno u ishranu. Da bi meso, mleko i jaja došli na našu trpezu, domaće životinje moraju se uzgajati, a zatim i ubiti. Pored toga, sa razvojem civilizacije, upotreba mesa jako se povećala, a u zapadnom svetu počela loše da utiče na zdravlje. Prekomerno konzumiranje mesa dovodi do gojaznosti, utiče na pojavu dijabetesa 2, kardiovaskularnih problema, kao i raznih vrsta kancera dojke, jetre, debelog creva.
Za stočarstvo se koristi 70 odsto poljoprivrednog zemljišta, što za rezultat ima uništavanje šuma i uopšte promenu eko-sistema. Možda nam je teško da poverujemo, ali ova grana poljoprivrede proizvodi 14,5 odsto gasova koji dovode do globalnog zagrevanja (Organizacija ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu).
Vremenom, upotreba mesa jako se povećala, a u zapadnom svetu počela loše da utiče na zdravlje

Gasovi kao ugljen-dioksid i metan oslobađaju se u atmosferu i onemogućavaju toplotnom zračenju da bude emitovano u svemir, već biva apsorbovano i vraćeno nazad, što dovodi do globalnog zagrevanja, odnosno efekta staklene bašte. Dok biljke, suprotno, u procesu foto-sinteze koriste ugljen-dioksid i oslobađaju kiseonik.
Zbog svih ovih razloga, u porastu je trend proizvodnje mesa, mesnih proizvoda, mleka i sireva od biljaka. Već duže vreme i kod nas mogu da se kupe biljno mleko i sirevi, a sada je dostupno i pseudomeso.
Pokušaji pravljenja kvazimesa
U razvijenom svetu konzumiranje mesa danas se postepeno smanjuje, a korišćenje kvazimesa povećava
Sve je više kompanija koje ulažu u razvoj i istraživanja, ne bi li došli do savršene imitacije mesa. Mleko se već duže vremena pravi od raznih biljnih vrsta kao što su pirinač, ovas, badem, soja. U zapadnom svetu konzumiranje mesa postepeno se smanjuje, a korišćenje kvazimesa povećava, dok u zemljama u razvoju potrošnja mesa raste, jer je postalo pristupačnije za širu populaciju.

U zemljama u razvoju potrošnja mesa raste, jer je postalo pristupačnije za širu populaciju
Nove firme čak i po ukusu pokušavaju da preteknu svoje kolege iz mesne industrije, štimujući recepte i maksimalno ulažući u razvoj i istraživanje. Tržište za mesnu supstituciju poraslo je za 37 odsto u Americi i za 30 odsto u zapadnoj Evropi, kako piše Ekonomist.
Nije lako postići ukus mesa – kombinaciju proteina, masnoća i šećera koji međusobno reaguju tokom kuvanja. U tom procesu meso dobija braon boju i ispušta molekule koji daju specifičan miris i utiču na ukus. Bitno je postići da zagrižaj i tekstura budu isti, da se mast topi u ustima, kao i da cvrči dok se peče.
Pseudomeso sadrži manje proteina, ali zato ima više vitamina i vlakana. Neki proizvođači smatraju da je zdravije od pravog mesa, naročito od suhomesnatih proizvoda, jer smanjuje rizik od raka debelog creva, kako izveštava Svetska zdravstvena organizacija.
Hem molekul daje onaj ukus mesa za kojim žudimo, kao i crvenu boju
Sve bliže pravom mesu
Kompanija Imposibl fuds veoma se približila identičnom ukusu mesa. Proteini potiču iz soje i krompira i oni služe da simuliraju mesni zagrižaj. Zatim hem molekul daje onaj ukus mesa za kojim žudimo, kao i crvenu boju. To je molekul koji sadrži gvožđe, esencijalan je i nalazi se u biljkama i kod svih životinja, a ima ulogu da prenosi kiseonik. Zatim, sadrži ulja iz kokosa i suncokreta koji daju masnoće i poznati zvuk pri pečenju. U sastav ulaze metil-celuloza i skrob, koji povezuju i omogućavaju da se od tog mesa prave kobasice ili pljeskavice. Takođe, sadrži i vitamin E, cink, vitamine B1, C, B6, B2 i B12.

Pseudomeso sadrži manje proteina, ali zato ima više vitamina i vlakana, a neki proizvođači smatraju da je zdravije od pravog mesa
Druga kompanija Bijond mit meso pravi od proteina iz graška, pirinča i pasulja, povezanih cveklom koja daje crvenkastu boju kad se kuva i konzumira. Takođe, sadrži ulje kokosa i puter iz kakaoa, te je meso beličaste boje kada se kuva, kao na primer mast kod pljeskavica.
Prema podacima iz Ekonomista, imitacije mesa i dalje su skuplje od originala. Sa porastom broja potrošača i konkurencije, te cene bi trebalo da padnu. Ova nova grana poljoprivrede je bitna, jer nam donosi nove proizvode koji su poželjni za naše zdravlje, naročito od kada je meso počelo da se konzumira u velikim količinama. Dobra strana mu je i to što posredno utiče na smanjenje emisije gasova koji dovode do efekta staklene bašte.