
Da li treba da uzimate aspirin da biste sprečili rak debelog creva?
Priprema za treću kolonoskopiju zbog porodičnog opterećenja na karcionom debelog creva (imali su moja baka, ujak i mama), prolazi uz razmišljanje o toj opakoj bolesti o kojoj se kod nas ne govori dovoljno, iako je prema statistici na drugom mestu kod muškog pola i trećem kod žena. Slično je i u razvijenim zemljama, pa je kolorektalni karcinom treći vodeći uzrok smrti od raka u Sjedinjenim Državama.
Najbolji način da se smanji rizik je redovni skrining raka debelog creva. Pored njega, treba raditi preventivni hemokult test za otkrivanje krvarenja u debelom crevu, što je u mnogim zemljama i zakonska obaveza.
Pokazalo se da bi preventivno uzimanje malih doza aspirina (75‒100 mg) moglo da pomogne u smanjenju incidence raka debelog creva.
Američka radna grupa za preventivne usluge (USPSTF – The United States Preventive Services Task Force) otkriva da niske doze aspirina mogu smanjiti rizik od kolorektalnog raka za 40 odsto kod ljudi koji ispunjavaju određene kriterijume.
Korist i rizici od uzimanja aspirina
Ono što nas interesuje kod svake medicinske ili hirurške terapije jeste da se odmere koristi i rizici. Naime, nepridržavanje smernica USPSTF (engl. engl. The United States Preventive Services Task Force) može dovesti do velikog rizika od gastrointestinalnog (GI) krvarenja, što je generalno najveća opasnost povezana sa upotrebom aspirina. Zbog toga se rutinsko uzimanje asprina ne preporučuje opštoj populaciji-1.
Kako aspirin može smanjiti rizik od raka debelog creva?
To je verovatno najkomplikovanije pitanje, ali da ne bi ulazili u složena fiziološka i farmakološka objašnjenja, treba se podsetiti da se asprin uzima kod upalnih stanja, što je u praksi slučaj i kod većine karcinoma, jer se na hroničnom upalnom tkivu vremenom razvije karcinom. Kaže se da aspirin inhibira nekoliko puteva povezanih s rakom debelog creva i inhibira upalu, koja vremenom dovodi do raka. Novija istraživanja pokazuju da aspirin, takođe, igra ulogu u mikrobiomu creva, jer podstiče rast dobrih bakterija u crevima, koje pomažu u sprečavanju progresije i razvoja kolorektalnog karcinoma.

Smernice za upotrebu niskih doza aspirina
I USPSTF i Američki koledž za gastroenterologiju (ACG) slažu se da za odabranu grupu ljudi, prednosti svakodnevne upotrebe niskih doza aspirina nadmašuju rizike.
USPSTF preporučuje samo niske doze aspirina za ljude koji imaju 10 odsto ili veći rizik od kardiovaskularnih bolesti (KVB) tokom 10 godina. Studije pokazuju da su prednosti aspirina veće od rizika za ovu populaciju. Pacijenti koji imaju povećan rizik od KVB često imaju druge probleme povezane s povećanom upalom, kao što su dijabetes, gojaznost ili hipertenzija. Ta druga pitanja povećavaju rizik od kolorektalnog karcinoma, što je druga preporuka za uzimanje malih doza aspirina.
Generalno se preporuka je da se aspirin uzima 10 godina. I USPSTF i ACG naglašavaju da aspirin treba da se uzima najmanje jednu deceniju. Zbog toga što se pun efekat aspirina na prevenciju kolorektalnog raka vidi tek nakon 10 godina upotrebe.
Uzimanja aspirina i godina života
Većina kolorektalnih karcinoma javlja se kod ljudi starijih od 50 godina. Ali, smernice USPSTF preporučuju upotrebu aspirina samo za odrasle od 50 do 59 godina. Ako imate od 60 do 69 godina, odluka o korišćenju niske doze aspirina je individualna i o njoj treba da porazgovarate sa svojim lekarom. Za odrasle, mlađe od 50 godina ili 70 godina i starije, trenutno nema dovoljno dokaza koji podržavaju upotrebu niskih doza aspirina. I, kao i uvek kada ne razumemo u potpunosti dozu, učestalost ili efikasnost leka, onda i ograničavamo njegovu upotrebu.
Rizik od gastrointestinalnog (GI) krvarenja
Jedan od najvećih problema sa aspirinom je rizik od GI krvarenja koji uključuje i moždani udar i obilno krvarenje.
Prema USPSTF, faktori rizika za GI krvarenje uz upotrebu aspirina uključuju:
- Muški pol
- Istovremenu upotrebu NSAIL ili antikoagulansa (lekova za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka)
- GI bol
- GI ulkusi
- Stariji uzrast
- Nekontrolisanu hipertenziju (visok krvni pritisak)
Bilo kako bilo, prethodne dve kolonoskopije su bile negativne, a koliko je tome doprinelo višegodišnje uzimanje niskih doza aspirina, nije jednostavno zaključiti. Bitno je da nije bilo neželjenih efekata.
Međutim, poruka je da svoje rizike uvek treba proceniti i onda izabrati ono za šta postoje dokazi, što danas nije jednostavno, jer su ljudi prestali da veruju stručnim preporukama. Zbog toga bi trebalo da zdravstveni sistem bude dovoljno moćan da se izbori i da prenese prave poruke javnosti, ali i da insistira na zakonskom regulisanju pregleda kada postoji veliki rizik za opšte zdravlje, kao u slučaju karcionoma kolona.

Kako su rekli neki dobri doktori, karcinom kolona možemo da pobedimo samo regularnim skrininzima i ranom dijagnostikom, jer jednom kada karcinom kolona postane simptomatski ‒ u devet od deset slučaja isuviše je kasno.
Izvori