Mobilni telefon i aplikacija Hinge

Da li su aplikacije za dejting prevaziđene?

    Sadržaj:
  • 1. Kada ni slavni više ne veruju aplikacijama
  • 2. Generacija koja bira stvarni susret
  • 3. Paradoks slave
  • 4. Psihologija svajp kulture
  • 5. Šta ghosting zapravo radi našem mozgu?

U eri beskonačnih poruka, svajpova levo i desno i dejting aplikacija koje obećavaju ljubav „na klik”, čini se da sve više i više ljudi, pa čak i poznatih, odustaje od digitalnog dejtinga.

Ono što je donedavno delovalo kao budućnost romantike, danas kod mnogih izaziva zamor, frustraciju i osećaj emotivne iscrpljenosti. Glumica Dru Barimor nedavno je priznala da ju je muškarac sa kojim je izašla na prvi dejt – jednostavno gostovao (ghosting). „Ako već započneš razgovor, zašto ne ispratiš priču do kraja”, zapitala se, izražavajući frustraciju koja je mnogima danas dobro poznata. Sličan stav zauzela je i glumica Teri Hačer, koja je odlučila da je „definitivno završila” sa aplikacijama, nakon što je bila uklonjena sa platforme Hinge. Umesto toga, kaže da je zadovoljna svojim životom, rutinom i – kako duhovito dodaje – društvom svoje mačke. Za nju, ali i mnoge druge, ljubavni život više nije nešto što mora da rešava algoritam i dejting aplikacije.

Kada ni slavni više ne veruju aplikacijama

Muzičar Zejn Malik takođe je priznao da je prestao da pokušava da upoznaje partnerke onlajn i da prvi put uživa u tome da bude sam.

Sličnu odluku donela je i pevačica i glumica Demi Lovato, koja je obrisala profil na ekskluzivnoj aplikaciji Raya iz poštovanja prema bivšem partneru, a kasnije zaključila da je možda u životnoj fazi u kojoj treba da bude sama.

Generacija koja bira stvarni susret

Rijaliti zvezda Arijana Madiks tvrdi da nikada nije ni koristila dejting aplikacije, jer joj ideja upoznavanja partnera preko ekrana nikada nije delovala prirodno. Skepticizam pokazuje i mlađa generacija – Olivija Rodrigo, kantautorka i glumica, kratko je isprobala aplikaciju Raya, ali ju je brzo obrisala, opisavši iskustvo kao „potpuno odbojno”, dok je pevačica Kamila Kabeljo napustila aplikaciju već nakon 24 sata jer joj je komunikacija delovala čudno i neiskreno.

Paradoks slave

Zanimljivo je da problem nije samo u zasićenju aplikacijama, već i u paradoksu slave. Mnoge poznate osobe zapravo su uklonjene sa platformi jer im korisnici nisu verovali.

Šeron Stoun je, na primer, blokirana na aplikaciji Bumble jer su drugi prijavljivali njen profil kao lažan. Sličnu sudbinu doživeo je pevač Luis Kapaldi, koji je izbačen sa platformi Tinder, Bumble i Hinge jer su ljudi mislili da je u pitanju prevara.

Glumica Ališa Silverston bila je čak dva puta banovana – jednom kada je koristila lažni profil radi privatnosti, a drugi put kada je pokušala da koristi pravi identitet.

Pevač Sem Smit uklonjen je sa platforme Hinge već prve večeri, zbog sumnje da to zapravo nije on, dok je košarkaška legenda Šakil OʼNil obrisao Tinder nakon što mu osoba sa kojom se dopisivao nije poverovala da je to zaista on.

Starinska vrata koja su poluotvorena, a unutra u otvoru se nazire tama.

Shutterstock.com

Psihologija svajp kulture

Psiholozi objašnjavaju da ovakve priče nisu slučajne. Dejting aplikacije funkcionišu po principu beskonačnog izbora, što kod ljudi stvara iluziju da uvek postoji neko bolji samo jedan svajp dalje. Taj stalni dopaminski ciklus uzbuđenja i razočaranja s vremenom dovodi do emocionalnog zamora, smanjene empatije i sve češćeg gostovanja.

Zašto se to dešava? Stručnjaci ističu da je danas dating fatigue – emocionalni umor od beskonačnih opcija i površnih interakcija – stvaran fenomen koji utiče na ponašanje ljudi. Algoritmi stvaraju osećaj da je „bolja osoba možda samo sledeći klik daleko”, pa se mnogi povlače kako bi izbegli emotivno ulaganje koje bi se moglo završiti razočaranjem.

Tužna žena leži na krevetu i gleda u mobilni telefon.

Shutterstock.com

Šta ghosting zapravo radi našem mozgu?

Šta se događa kada gostujemo nekoga ili kada nas gostuju? Psihološki gledano, nagli prekid kontakta bez objašnjenja direktno pogađa osećaj sigurnosti i predvidivosti, što može pojačati anksioznost, sumnju u sebe i strah od odbacivanja. U takvim trenucima, iznenadna tišina često boli više od otvorenog konflikta.

Problem modernih veza nije u tome što ljudi više ne žele ljubav – već u tome što su emotivno iscrpljeni od neprekidnih površnih kontakata, izbora bez dubljeg značenja i nedostatka jasne komunikacije. Za mnoge, umesto stalne potrage, zdraviji odgovor možda je upravo suprotan: osloniti se na sebe, prijatelje i stvarne susrete, umesto na neizvesnost digitalnih tišina.

Naslovna fotografija – Shutterstock.com