Kelj: zdravi kovrdžavi kupus

Na trpezama je najčešće kelj sa zelenim lišćem, ali je hranljiv i onaj sa dekorativnim crvenim, žutim i ljubičastim listovima, naročito kada mraz oplemeni njegov ukus

Kelj je superhrana koja potiče iz istočnih delova Mediterana i Male Azije, a gajio se još 2000 godina p.n.e. Ovaj bliski srodnik kupusa, koji pripada familiji Brassicaeae, uglavnom ima tamnozeleno, veoma kovrdžavo lišće.

Kelj koji ima crveno, žuto ili ljubičasto lišće najčešće se gaji kao ukrasna biljka, u baštama ili saksijama, međutim zanimljivo je da su svi ovi varijeteti jestivi i vrlo hranljivi. Pošto je kelj jesenja biljka, najbolje uspeva u hladnijim klimatima, a mraz čak oplemenjuje njegov ukus i čini ga slađim.

Jesenja bomba

Ova biljka se s punim pravom naziva „zdrava bomba”. Sadrži puno bioflavonoida i antioksidanasa, odličan je izvor vitamina C i beta karotena koji naš organizam pretvara u vitamin A.

Jedna šolja kuvanog kelja sadrži dnevnu dozu vitamina A koji je bitan za sva tkiva, a na kojem bi nam naročito bile zahvalne koža i kosa. Ima još više vitamina C koji učestvuje u izgradnji kolagena, važnog za strukturu kostiju, kože i kose. Tu je i vitamin K koji smanjuje rizik od srčanih oboljenja, zatim folna kiselina, kalcijum, gvožđe, kalijum, kao i vlakna bitna za probavni sistem. Bogat sadržaj vlakana utiče i na prevenciju dijabetesa, a kod dijabetičara može da snizi nivo glukoze u krvi. Istraživanja su pokazala da antioksidansi, kao što su vitamin C i alfa lipoinska kiselina, mogu smanjiti komplikacije dijabetesa. Osim toga, kelj sadrži manje količine vitamina B6, mangana, magnezijuma i fosfora. Kalcijum i fosfor su posebno bitni za zdrave kosti, dok lutein i zeaksantin pogoduju zdravlju očiju.

Kao niskokaloričan, kelj je pogodan za dijabetičare i sve koji žele bez muke da smanje kilažu, jer je zasitan.

Da bi se sve ove hranljive materije zadržale, ovo povrće treba da se kuva kratko i u malo vode. Takođe, može da se kuva na pari ili iseckan na štapiće u voku. Dok se kelj kuva, deo hranljivih sastojaka se gubi, međutim, vitamini A, C, K i mangan i dalje ostaju u bitnim količinama. Ako se kuva na pari ili prži u voku, većina sastojaka se zadržava.

Hrana koja greje

Kelj može da se jede svež, skuvan na pari, sotiran, u supama, salatama, sendvičima. Od njega se pripremaju i vrlo zdravi sokovi i smutiji kojima ne menja ukus. Veoma je prijatnog ukusa, ako se obari na pari i začini soja sosom i pastom od susama, odnosno tahinijem.

Nekome kelj može da gorči, a da bi se to izbeglo preporučuje se mariniranje u maslinovom ulju sa dodatkom belog luka i soli, oko 24 sata. Ovim postupkom se postiže da kelj bude mekši i manje gorak.

U Italiji i Nemačkoj kelj je često na trpezi i jede se sa pireom od krompira, slaninom i ljutkastim kobasicama. U Italiji od ovog povrća pravi se poznata toskanska supa cavolo nero. Čuvena je i portugalska supa caldo verde; sastojci ove supe su krompir, sitno isečen kelj, maslinovo ulje, so, supa od kocke, kao i kuvana ljuta kobasica. U Škotskoj je kelj postao praktično osnovna hrana; na nekim škotskim dijalektima, na primer, kelj je sinonim za hranu.

Kod nas se od kelja uglavnom priprema lagano kuvano jelo, slično kao sladak kupus. Kao i kod kupusa, zapremina kelja prilično se smanji kada se skuva, skoro za tri četvrtine, tako da četiri činije svežeg rezultiraju jednom činijom kuvanog. Kelj je odlična zimska hrana, naročito kada je dan hladan i želimo da pojedemo nešto toplo što će da nas zagreje.

PROBAJTE RECEPT

Čips od kelja

Dijetalna grickalica, a jednostavna za pripremanje.

Ukupno vreme za pripremu                                                  Količina

45 minuta                                                                                   4

Sastojci:

listovi kelja

maslinovo ulje u spreju

kari

čili

aleva paprika

so

beli luk u prahu (ili maslinovo ulje u kojem su držani čenovi belog luka), susam, parmezan, po želji

Priprema:

Dobro oprati listove kelja i odstraniti žile. Iscepkati na delove, veličina je po želji. Poređati u pleh obložen papirom za pečenje. Poprskati maslinovim uljem i začiniti navedenim sastojcima po želji. Peći u rerni zagrejanoj na 200 stepeni Celzijusa. Čips je gotov kada ivice listića postanu braonkaste. Potom se rerna isključi i ostavi otvorena da bi se dodatno prosušili i postali hrskavi.

Salata od kelja

Ova vrlo hranljiva i raznobojna salata daće nam energiju, a pritom nas oraspoložiti i ukusom i izgledom.

Ukupno vreme za pripremu                                                  Količina

1 sat                                                                                            4

Sastojci:

Preliv:

1/2 šolje isečene pečene šargarepe

1/2 šolje vode

1/4 šolje maslinovog ulja

2 kašike sirćeta

2 kašičice samlevenog svežeg đumbira ili izrendanog na trenici za sitno rendanje

1/4 kašičice soli

Salata:

1 glavica kelja

1 kašičica soka od limuna

1/2 kašičice maslinovog ulja

1 izrendana šargarepa

1 izrendana cvekla, može biti sveža ili pečena

1 avokado iseckan na kockice

2 kašike sušenih brusnica

1/4 šolje prepečenih semenki bundeve

1 kašičica prepečenog susama

so i biber po želji

1 šolja kuvane kinoe ili prosa, a može i malo izdrobljenog feta sira, po želji

Priprema:

Očistiti kelj od stabljike, odvojiti i oprati listove. Poprskati listove mešavinom maslinovog ulja, soka od limuna i soli i izmasirati rukama. Tako će listovi postati mekši, smanjiće se njihov volumen, a biće i manje gorki. Potom iscepkati listove na manje komade.

Pripremiti šargarepu za preliv – ispeći u rerni zagrejanoj na 200 stepeni Celzijusa. Peče se 25 minuta. Ispečenu šargarepu staviti u blender, dodati vodu i ostale sastojke za preliv i izblendirati. Preliv držati u frižideru do prelivanja salate.

U veliku činiju za salatu staviti polovinu sastojaka koji idu u salatu, odozgo poređati polovinu kockica avokada i preliti polovinom preliva. Posoliti, pobiberiti i promešati. Ponoviti postupak sa preostalom polovinom sastojaka i preliva i blago izmešati.

Salata se može održati u frižideru dva, tri dana.