Opsesivne misli – šta su i kako ih se osloboditi
Čovek je biće koje misli. Naučnici su ustanovili da kroz svest prosečne osobe dnevno prođe između 12.000 i 60.000 misli. Obično su to različite misli, tj. ideje, slike ili impulsi koji se ne ponavljaju. Međutim, mnogi ljudi su barem jednom u životu doživeli da im se, kraće ili duže vreme, u glavi ponavljaju iste misli, ponekad neki isti stihovi, a ponekad tonovi ili reči neke melodije.
Da li se u svakom od tih slučajeva radi o opsesivnim mislima? Na to pitanje moći ćete i sami da odgovorite kada pročitate ovaj tekst. U nastavku ćete saznati šta su opsesivne misli, zbog čega nastaju, kako ih se možemo osloboditi i kada je potrebno potražiti pomoć stručnjaka zbog opsesivnih misli.
Šta su opsesivne misli?
Opsesivne misli su neželjene i uznemirujuće negativne ideje, slike i impulsi koji nam se nameću, nekontrolisano se ponavljaju i koje ne uspevamo voljno da uklonimo iz naše svesti. Uobičajeno, opsesivne misli doživljavaju se kao da su nam strane, zastrašujuće i zbunjujuće. Ove misli kao da se „zalepe” za nas, mogu da nas duboko zastraše i uznemire, a naša uznemirenost kao da predstavlja dodatni podsticaj za njihovo ponavljanje, tako da nikako nismo u stanju da ih se oslobodimo, mada bismo to želeli. I što se više trudimo da ih izbacimo iz glave, one se sve upornije vraćaju i ponavljaju.
Opsesivne misli javljaju se ponekad i kod mentalno zdravih osoba i tada obično kratko traju i ne javljaju se učestalo. Prema pojedinim istraživanjima, kod 93 odsto ljudi opsesivne misli jave se barem jednom u tromesečnom periodu. Najčešće se opsesivne misli javljaju u okviru tzv. opsesivno-kompulzivnog poremećaja, depresije, različitih anksioznih poremećaja ili posttraumatskog stresnog poremećaja. Međutim, samo javljanje opsesivnih misli ne znači da imate neki od ovih poremećaja. Dijagnozu nekog od pomenutih poremećaja može postaviti samo stručnjak za oblast mentalnog zdravlja prema odgovarajućim dijagnostičkim kriterijumima.
Opsesivne misli mogu uzeti bilo kakav oblik, ali najčešće su povezane sa brigama koje imamo o sebi ili o osobama do kojih nam je stalo. Kako ćemo među hiljadama misli koje se svakodnevno „vrzmaju” po našoj glavi prepoznati opsesivne misli?
Postoji nekoliko znakova koji mogu biti od pomoći u prepoznavanju opsesivnih misli:
1. One su uobičajeno negativne, iritiraju vas i izazivaju kod vas strepnju, nelagodu, zabrinutost ili stid.
2. Upadljivo se razlikuju od vaših uobičajenih misli. Ovakve misli su u neskladu sa onim što mislite o sebi, sa vašim ponašanjem, verovanjima ili vrednostima.
3. Teško ih je (ili nemoguće) kontrolisati. Ove misli se uporno ponavljaju i što se više trudite da ih se oslobodite, to se one upornije vraćaju.
Shutterstock
Primeri opsesivnih misli su: misli o guranju nekoga pod voz ili automobil ili o sopstvenom bacanju pod voz ili automobil, misli o povređivanju bliskih osoba (sopstvenog deteta, supružnika, roditelja, prijatelja…), dovođenje u sumnju veze u kojoj ste, misli o tome da se javno izgovaraju nepristojne reči, dovođenje u sumnju sopstvene seksualnosti, misli o udaranju u zid autom koji vozite, misli o samoubistvu i slično.
Psiholozi često dele opsesivne misli u pet kategorija:
1. Misli o nasilju (misli o povređivanju druge osobe ili o nanošenju štete drugoj osobi)
2. Seksualne misli (mada je prirodno često misliti o seksu, misli o učešću u neželjenim ili neadekvatnim seksualnim aktivnostima, koje su neprijatne i šokiraju osobu, spadaju u opsesivne misli)
3. Bogohulne misli (misli o tome da se postupi protiv religioznih ili moralnih uverenja)
4. Misli o šteti (misli o razbolevanju ili o dospevanju u opasne situacije)
5. Misli o sumnji u sebe (misli o tome da osoba nije dovoljno dobra ili da greši)
Zašto se javljaju opsesivne misli?
Uzroci javljanja opsesivnih misli mogu biti vrlo raznorodni. Kao što smo već pomenuli, ponekad se opsesivne misli javljaju u sklopu različitih psihičkih/psihijatrijskih poremećaja (opsesivno-kompulzivni poremećaj, depresija, posttraumatski stresni poremećaj, anksiozni poremećaji…).
Jedan od razloga za javljanje opsesivnih misli može biti i u tome što je naš mozak, iz evolucionih razloga i u svrhe opstanka, podešen tako da znatno lakše proizvodi negativne nego pozitivne misli.
Pored toga, stres i anksioznost mogu biti okidači opsesivnih misli. Stresori koji predstavljaju pretnju životu mogu takođe izazvati opsesivne misli. Opsesivne misli, bez obzira na to što povratno dovode do anksioznosti, predstavljaju zapravo način na koji naš mozak pokušava da nas oslobodi od napetosti i stresa. Na kraju, pojedine fiziološke fluktuacije u organizmu (na primer, nagle promene hormonskog statusa kod žena posle porođaja, disbalans biohemije mozga, neurološki poremećaji) mogu dovesti do najezde opsesivnih misli.
Depresija i opsesivne misli
Odnos između depresije i opsesivnih misli je dvosmeran. Opsesivne misli često se javljaju kao posledica težih oblika depresije. Kod osoba koje boluju od depresije najčešće su opsesivne misli o bezizlaznosti, bespomoćnosti, sopstvenoj bezvrednosti, sopstvenoj krivici za prošle događaje i o samoubistvu.
S druge strane, opsesivne misli mogu, psihičkim iscrpljivanjem osobe, preko samoizolacije, usamljenosti i povlačenja od drugih, dovesti do kliničke depresije.
Kako se osloboditi opsesivnih misli?
Kada vam se jave opsesivne misli, nemojte paničiti niti mnogo razmišljati o njima: što više mislite o svojim opsesivnim mislima, bićete samo sve nervozniji i uplašeniji. Strah od opsesivnih misli i borba protiv njih samo će povećati šanse za njihovo učestalije javljanje.
U oslobađanju od opsesivnih misli korisno je primeniti sledeće strategije:
1. Prepoznajte i identifikujte svoje opsesivne misli kao opsesivne. Recite sebi: to su samo opsesivne misli, to nije onako kako ja mislim, u šta verujem i ono što ja želim da uradim. Nemojte u opsesivnim mislima tražiti smisao i naširoko razmišljati o tome zašto vam se javljaju.
2. Nemojte se boriti protiv svojih opsesivnih misli i nemojte se truditi da ih zaustavite: prihvatite ih i ne trudite se da ih oterate. Ostavite ih „na miru” i pustite da prođu. Eventualno probajte da lagano usmerite svoju pažnju na nešto drugo. Opsesivne misli najčešće nisu opasne. To što imate opsesivne misli o povređivanju drugih ljudi ne znači automatski da ćete zaista i preduzeti takvu akciju.
Shutterstock
3. Ne osuđujte sebe zbog opsesivnih misli: javljanje neobičnih ili ometajućih misli ne znači odmah da nešto ozbiljno s vama nije u redu.
4. Nastavite da radite ono što ste radili pre nego što su se javile opsesivne misli i pritom dozvolite strepnji koju one izazivaju da bude prisutna.
Ukoliko vam ove strategije ne pomognu i opsesivne misli izazivaju u vama jaku uznemirenost ili vam ugrožavaju normalan svakodnevni život, ukoliko bitno utiču na vašu sposobnost da radite i kvare vam uživanje u stvarima koje volite, najbolje je da se obratite za pomoć nekom od stručnjaka za profesionalnu psihološku pomoć (psihologu ili psihijatru). Stručnjacima se možete obratiti za savet čak i ako opsesivne misli bitno ne remete vaš život i radnu sposobnost, ukoliko osećate potrebu da sa nekim razgovarate o svojim opsesivnim mislima.
Jedna od uspešnih strategija u oslobađanju od opsesivnih misli jeste rešavanje problema koji je doveo do njihovog javljanja (anksioznosti, stresa, depresivnosti…), u čemu će vam biti neophodna pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje. Ukoliko pak stručnjak za mentalno zdravlje proceni da se vaše opsesivne misli javljaju kao simptom opsesivno-kompulzivnog poremećaja ili depresije, u lečenje će uključiti i lekove iz grupe antidepresiva. Kognitivna bihevioralna terapija pokazala se takođe uspešnom strategijom. Ova terapija pomoći će vam da promenite neke od vaših opštih misaonih obrazaca i da na taj način uspešnije upravljate opsesivnim mislima, kao i da smanjite učestalost takvih misli.
Jedan veliki duhovnik poučava: Kakve su vam misli, takav vam je život. Stoga, kada opsesivne misli počnu da vam ozbiljno zagorčavaju život i ne uspevate da ih se sami oslobodite, ne oklevajte – zatražite pomoć stručnjaka.
Naslovna fotografija: Shutterstock