Kako da iskoristite hranu preostalu od praznika
Višak djakonija možemo da zamrznemo, ali šta da radimo sa namirnicama koje ne podnose niske temperature, sa okrajcima skupocenih sireva i načetim finim vinima
Kao i obično, za praznik nabavimo previše hrane i uprkos tome što preobilno jedemo, frižider bude krcat đakonijama koje ne mogu da traju neograničeno. Deo ukusnih obroka možemo da zamrznemo, ali šta da radimo sa namirnicama koje ne podnose niske temperature, sa okrajcima luksuznih sireva i načetim finim vinima? Pa, možda da ih recikliramo u skladu sa sve popularnijim idejama da u kuhinji skoro ništa ne mora da se baci.
Pivo, čak i kad „izvetri”, možemo da dodamo u testo za uštipke
Vino koje ostane u otvorenoj flaši ubrzo promeni ukus, ali to nije razlog da završi u sudoperi. Od ovog kvalitetnog pića možemo da napravimo čudesne sosove, marinade i specijalitete od mesa. Ne bi trebalo impulsivno da reagujemo ni kada je reč o pivu. Pivom zaostalim u flaši, čak i kad „izvetri”, možemo da zalivamo meso (dok se peče), ili da ga dodamo u neka testa, na primer, za uštipke.
Jestive korice
U opuštenoj prazničnoj atmosferi nekad ne vodimo računa o namirnicama koje zahtevaju naročitu pažnju. Ako nam se kvalitetni sir osuši, eto prilike da eksperimentišemo sa italijanskim jelima čiji je neizostavni sastojak parmezan.
Korice od sira i sir koji je izgubio svežinu mogu da se dodaju u čorbe, rižoto, testa, krokete ili u prezle za pohovanje mesa i povrća
Takozvani žuti sirevi, ali i jestive kore od ovih sireva, mogu da se iseku na tanke listiće i dodaju u supe, čorbe, rižoto… Korice od sira verovatno će dati intenzivniju aromu. Naravno, bitno je da se jelo ne soli mnogo pre dodavanja sira, jer osim aroma i masnoća, ova namirnica sadrži so. Narendane kore od sira ili sir koji je izgubio svežinu mogu da se dodaju u neka testa, krokete ili u prezle za pohovanje mesa i povrća.
Hleb ne doživljavamo kao luksuznu hranu, ali ovo gledište se pomalo menja ako se ubajate specijalne vrste hleba i peciva koje masno plaćamo. Hlebovima koji su često obogaćeni semenkama i raznim začinima možemo da udahnemo novi život kada ih zamrznemo, a zatim, uoči obroka, stavimo na nekoliko minuta u vrelu rernu. Zanimljivije je, međutim, da od takvog hleba napravimo aromatične prezle, tako da piletina ili mlade tikvice posle pohovanja mirišu na bosiljak i ruzmarin. Aromatične kriške raženog hleba možemo da nafilujemo režnjevima lososa i u tosteru za nekoliko minuta napravimo bogat sendvič.
Stablo brokolija ima veoma ima nežno meso koje može da se narenda preko salate
Karfiol umesto parmezana
Stablo brokolija ili karfiola ima veoma ima nežno meso i trebalo bi da završi na našoj trpezi kao zdrava hrana. Sirovi delovi tog povrća mogu da se narendaju preko salate ili testenine, umesto parmezana, a komadi mogu da se dodaju u variva pri kraju kuvanja.
Organski gajeno voće možemo da svrstamo u luksuznu hranu, imajući u vidu cenu. Kore od limuna i narandže jestive su u slučaju da je voće gajeno na taj način. Najjednostavnije je da ih narendamo, zamrznemo, a zatim dodajemo u čajeve i druge napitke, u prezle i testa, odnosno kolače. Još bolji ukus imaće ako ih naseckamo, prokuvamo u nekoliko voda, a zatim kandiramo.
Avokado skoro ceo možemo da iskoristimo, bez obzira na to da li je gajen organski ili ne. Kad odbacimo koru, a plod pojedemo, košticu možemo da sačuvamo i od nje dobijemo ukrasnu biljku. Za to nam ne treba mnogo vremena, dovoljno je da je operemo hladnom vodom, stavimo u vlažan papirni ubrus, a zatim stavimo u malu plastičnu kesu koju zavežemo. „Paketić” povremeno otvaramo i ako je ubrus suv isprskamo ga vodom. Otprilike za mesec dana (u zavisnosti od temperature) iz koštice bi trebalo da nikne nova biljka. Tada možemo da je posadimo (do polovine koštice u zemlju) i posmatramo kako bukvalno raste svakog dana – od Uskrsa do Božića imaće verovatno više od pola metra i velike atraktivne listove.