
Neobične vrste drveća koje možete da posadite ove jeseni
- Sadržaj:
- 1. Važno pre sadnje
- 2. Japanski javor (Acer palmatum)
- 3. Amurski javor (Acer ginnala)
- 4. Judino drvo (Cercidiphyllum japonicum)
- 5. Ginko (Ginkgo biloba)
- 6. Ukrasna trešnja (Prunus serrulata)
- 7. Plavi kedar (Cedrus atlantica Glauca)
- 8. Hamamelis Jelena (Hamamelis intermedia Jelena)
- 9. Ukrasna jabuka (Malus floribunda)
- 10. Zlatni brest (Ulmus hollandica ’Wredei’)
- 11. Persijsko gvozdeno drvo (Parrotia persica)
Jedna od karakternih crta dobrih baštovana je znatiželja. Zatim, tu je i istraživanje šta se novo i neobično može posaditi. Izbirljivi baštovani vole inovacije i uvek pomeraju granice, pogotovo u jesen kada je idealno vreme za sadnju.
Izbor drveća za baštu je poseban baštovanski izazov. Treba pažljivo proučiti uslove u bašti, a zatim i vrste, i njihove potrebe, kako bi izrasle u lepe i zdrave biljke.
Jesen je pravo vreme za sadnju drveća, jer hladan period koji sledi do proleća i mirovanje vegetacije pomažu biljkama da se dobro ukorene da bi na proleće počele sa intenzivnim rastom. Pritom, u jesen i zimu zemlja je puna vlage, pa nije potrebno dodatno zalivanje nakon sadnje (što nikako nije slučaj ako drveće sadite na proleće ili u letnjim mesecima). Dok nakon ovog teksta budete birali drvo, ako se odlučite za sadnju, počnite da razmišljate i o izboru jesenjih lukovica.
Šta biste mogli ove jeseni da poklonite sebi i vašoj bašti, što je neobično i dekorativno, a ne viđa se tako često u domaćim vrtovima?
Sledi predlog nekoliko vrsta drveća koje možete da nabavite u domaćim rasadnicima, a koje će vam doneti posebnu radost cele godine.

Shutterstock.com
Važno pre sadnje
Pre odabira vrste i sorte drveća za sadnju, uzmite u obzir vašu baštu, osunčanost, zemlju, teren, veličinu, vaše baštovanske navike. Sve to morate uzeti u obzir, jer ako vam se dopadne albicija, na primer, njoj će trebati prostor za rast. Neki varijeteti mogu da narastu i do devet metara u visinu. Ili, ako vam se dopada katalpa zbog srcolikih listova, treba da znate da starije biljke imaju široku krošnju i samim tim traže dovoljno prostora. Što se osunčanosti tiče, ako u bašti nemate polusenku i mesto koje je zaštićeno od vrućeg letnjeg vetra, treba da odustanete od sadnje japanskog javora.
Šta od neobičnih i izuzetno dekorativnih drvenastih vrsta možete da sadite ove jeseni?
Japanski javor (Acer palmatum)
Japanski javor (Acer palmatum) je pravo remek-delo prirode. Njegovo nežno, duboko usečeno lišće menja boje tokom godine i to je prizor koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Lišće menja boju od sveže zelene u proleće, preko bogate crvene u jesen, sve do bronzanih tonova pred zimu. Ovo, naravno, zavisi od varijeteta.
U visinu može dostići od dva do šest metara. Krošnja je uglavnom široka i elegantna, pa je javore lako uklopiti i u manje vrtove ili gajiti kao soliterno drvo.

Shutterstock.com
Najviše voli polusenku i humusno, dobro drenirano zemljište. U letnjim mesecima prija mu zaštita od jakog sunca, jer osetljivi listovi mogu da pregore, ili da im se suše ivice.
Japanski javor traži malo pažnje, ali se trud višestruko vraća – svaka promena godišnjeg doba donosi novi izgled bašte. Idealno je drvo za vas koji želite sofisticiran i luksuzan pejzaž, a da pritom ne morate da ulažete previše u redovno održavanje. Njegova elegancija čini ga favoritom izbirljivih baštovana, posebno dama koje vole romantičan, japanski šarm u dvorištu.
Prednost je što neke sorte možete da gajite i u saksijama. Od najpopularnijih varijeteta koje možete kupiti u domaćim rasadnicima su japanski javor crveni, javor širasvana, drumondi, crveni flamingo.
Amurski javor (Acer ginnala)
Amurski javor je manje poznata, ali neverovatno zahvalna vrsta koja donosi radost raskošnih boja. Poraste pet do šest metara u visinu i formira široku, zaobljenu krošnju, što ga čini idealnim za dvorišta srednje veličine.
Najlepši je u jesen kada lišće postaje vatrenocrveno, vatrenije i od popularnih vrsta crvenog javora (Acer palmatum atropurpureum). Nije posebno zahtevan, uspeva u različitim tipovima zemljišta i dobro podnosi gradske uslove.

Shutterstock.com
Voli sunce, ali može lepo da napreduje i u polusenci.
Zalivanje je potrebno u prvim godinama dok se dobro ne ukoreni, posle čega je otporan na sušu.
Ova vrsta je savršen izbor za baštovane koji žele upečatljiv akcenat u vrtu, ali ne i zahtevnu biljku za negu. Njegova otpornost i dugovečnost čine ga simbolom stabilnosti i pouzdanosti. Uz to, amurski javor unosi osećaj topline i živosti u svaki prostor, a jesen u njegovom društvu jedinstven je doživljaj.
Judino drvo (Cercidiphyllum japonicum)
Judino drvo dolazi iz Japana i Kine. Jedno je od najromantičnijih vrsta koje možete zasaditi. Može da naraste 10 do12 metara visine, sa širokom, elegantnom krošnjom koja pruža gustu hladovinu.
Ono što ga izdvaja je miris – u jesen njegovo lišće širi slatkast miris karamele ili marmelade, što ga čini pravim užitkom za sva čula. Lišće menja boje od prolećno ružičaste, preko letnje zelene, do jesenjih narandžastih i purpurnih nijansi.

Judino drvo (Cercidiphyllum japonicum) – “pendulum” – Shutterstock.com
Voli plodno, vlažno i dobro drenirano zemljište, a najbolje uspeva na sunčanom ili polusenovitom mestu. Traži redovno zalivanje u sušnim periodima, ali nije naročito zahtevno za negu.
Judino drvo je savršen izbor za baštovane koji žele vrt koji miriše i izgleda bajkovito, a koji uživaju i u sitnim luksuzima prirode. Kombinacija boje, mirisa i oblika krošnje pretvara dvorište u romantičnu pozornicu.
Ginko (Ginkgo biloba)
Ginko baštovani zovu i živi fosil. Vrsta je koja je stara oko 200 miliona godina, kako tvrde botaničari. Naraste 20 do 30 metara u visinu, ali postoje i manji kultivari koji su odlični za privatne bašte ili čak saksije.
Ginko ima izuzetno dekorativno lepezasto lišće koje u jesen prelazi u neverovatne zlatnožute tonove, i to je prizor koji se pamti.

Shutterstock.com
Izuzetno je otporna vrsta i podnosi i gradske uslove, zagađenje, pa čak i loša zemljišta. Najbolje uspeva na osunčanim položajima, ali se prilagođava i polusenci. Zahteva minimalnu negu: dovoljno je da se redovno zaliva u prvim godinama dok se ne ukoreni. Zbog svoje dugovečnosti i otpornosti, ginko simbolizuje snagu, mudrost i istrajnost. Za izbirljive baštovane ovo drvo je pravi dragulj – ko je gajio ginko kaže da je to drvo spoj estetike, istorije i simbolike.
Ukrasna trešnja (Prunus serrulata)
Ako pitate baštovane za baštovanski prizor koji ih bez konkurencije ostavlja bez daha, reći će vam da je to cvetanje ukrasne trešnje. Možete da birate između sorti kanzan, kiku šidare ili amonogava. Svaka je čudesne lepote i simbol elegancije i prolazne lepote, a ujedno jedno od najlepših stabala za dvorište.
Naraste do 10 metara visine i formira krošnju koja u proleće izgleda kao ružičasti oblak. Cvetovi privlače poglede, a nakon cvetanja ostaje dekorativno lišće koje menja boje do jeseni.

Shutterstock.com
Najviše voli sunčane položaje i plodno, dobro drenirano zemljište. Potrebno joj je redovno zalivanje u prvim godinama, ali kasnije postaje otpornija. Nije zahtevna za rezidbu – dovoljno je oblikovati krošnju po potrebi.
Za baštovane koji žele romantičan, filmski prizor u svom vrtu, ukrasna trešnja je savršen izbor. Osim što donosi cvetnu raskoš, ona simbolizuje obnavljanje i novi početak, pa je često i inspiracija umetnicima. Uz nju, dvorište u aprilu postaje prava japanska bašta.
Plavi kedar (Cedrus atlantica Glauca)
Ovo je aristokrata među četinarima. Njegove srebrnoplave iglice stvaraju upečatljiv kontrast u svakom vrtu i ostaju dekorativne tokom cele godine.

Shutterstock.com
Može da naraste čak i do 15-20 metara visine, pa je idealan za veće vrtove ili kao centralno soliterno drvo. Krošnja mu je široka i impozantna, pa vremenom postaje dominantna tačka pejzaža.
Voli sunčane položaje i dobro drenirano zemljište. Potrebno je redovno zalivanje dok je mlad, ali kasnije postaje izuzetno otporan i zahteva malo nege. Ovo je pravilo koje važi za sve četinare i izuzetno je važno za ukorenjavanje.

Shutterstock.com
Za izbirljive baštovane plavi kedar je odličan izbor, jer donosi trajnu eleganciju i neobičan izgled koji retko koja biljka može da pruži. Deluje istinski dominantno i aristokratski, pa bašta dobije utisak malog parka, a zahvaljujući zimzelenim iglicama, pruža osećaj živosti i tokom najsivljih zimskih dana.
Hamamelis Jelena (Hamamelis intermedia Jelena)
Ako želite da vaš vrt zablista baš onda kada većina biljaka miruje, Hamamelis Jelena, poznat u narodu i kao čarobni lešnik, pravo je rešenje. Ovaj elegantni žbun, ili malo drvo, dostiže visinu tri do četiri metra i istu toliku širinu, pa u dvorištu zauzima prostor kao impozantni ukrasni detalj. Njegova posebnost je u tome što cveta usred zime – od januara do marta. Pojavljuju se žuti, narandžasti i crvenkasti cvetovi nalik na trakice, koji šire nežan miris i unose toplinu u hladne dane.

Shutterstock.com
Hamamelis voli polusenovite ili osunčane položaje, a najbolje uspeva u humusnom, blago kiselom i dobro dreniranom zemljištu. Ne podnosi teška, previše vlažna tla. Kada se jednom ukoreni, prilično je otporan i ne zahteva posebnu negu, osim povremenog zalivanja tokom sušnih perioda. Rezidba nije obavezna, osim uklanjanja suvih grana.
Za izbirljive baštovane Hamamelis Jelena je savršen izbor. Raduje cvetnom raskoši kada se najmanje očekuje, ima atraktivno lišće koje leti pruža svežinu, a u jesen prelazi u tople narandžaste i bakarne tonove. Ovaj grm je spoj egzotike, elegancije i praktičnosti.

Shutterstock.com
Ukrasna jabuka (Malus floribunda)
Ukrasna jabuka je malo drvo koje u baštu unosi poseban šarm. Ako planirate sadnju, treba da znate da raste i do pet-šest metara visine i formira pravilnu krošnju pogodnu za manje dvorište.
U proleće je krošnja potpuno prekrivena cvetovima, najčešće ružičastim ili belim, koji mirišu i privlače pčele i leptire. Tokom leta lišće pruža gustu zelenu pozadinu, a u jesen i zimu ostaju sitni crveni plodovi, koji su prava dekoracija kada opadne lišće.

Shutterstock.com
Voli osunčane položaje i hranljivo, dobro drenirano zemljište. Nije zahtevna vrsta za negu, osim redovnog zalivanja dok se ne ukoreni. Plodovi nisu za jelo, ali doprinose vizuelnom efektu.
Ukrasna jabuka je savršen izbor za sve vas koji u bašti želite veselu, romantičnu notu kroz celu godinu. Ona kombinuje miris, boju i oblik u jednoj biljci i pravi je simbol toplog, porodičnog vrta.
Zlatni brest (Ulmus hollandica ’Wredei’)
Zlatni brest je jedno od najlepših dekorativnih stabala. Bojom i formom unosi luksuz i toplinu u svaki vrt. Inače se retko viđa u domaćim baštama, što može biti poseban izazov.
Ovaj uspravni kultivar dostiže visinu od 8 do 12 metara, dok je skromne širine, svega tri do pet metara. Tako je prava preporuka za manje prostore, ili kao elegantni detalj u većem dvorištu. Zlatni brest je omiljen zbog atraktivnih listova koje je u proleće zlatnožuto, a tokom leta postaje svetlozeleno. U jesen listovi ponovo blistaju u toplim, žutim tonovima.

Shutterstock.com
Zlatni brest najbolje uspeva na sunčanim položajima, jer tada razvija najintenzivniju boju lišća. Prija mu plodno, dobro drenirano zemljište, a zahteva umereno zalivanje, posebno dok je mlad i dok ne razvije jak korenov sistem. Otporan je na gradske uslove i može da podnese zagađenje, što ga čini odličnim izborom i za urbane bašte. Rezidba se preporučuje u proleće da bi se održala uredna forma.
Uspravan habitus zlatnog bresta dodaje bašti eleganciju i strukturu, dok zlatno lišće stvara osećaj luksuza i topline tokom većeg dela godine. Ovo je drvo koje privlači poglede i daje vrtu sofisticiran pečat.
Persijsko gvozdeno drvo (Parrotia persica)
Parrotia persica, poznata pod domaćim nazivom persijsko gvozdeno drvo, prava je baštenska egzotika. Može da naraste do 10 metara visine, sa širokom, nepravilnom krošnjom. Ali, ako planirate sadnju, treba da znate da u domaćim baštama naraste do tri metra visine, pa se tretira kao drvo srednje visine.
Ono što ga čini posebnim jesu jesenje boje lišća koje prelaze iz žute i narandžaste u crvenu i ljubičastu – često sve na jednom stablu istovremeno. Kora mu se ljušti u šarenim nijansama sive i smeđe, pa ostaje dekorativno čak i tokom zime.

Shutterstock.com
Ovo drvo voli osunčane položaje i dobro drenirana zemljišta, a prilično je otporno i na sušu, i na mraz. Zahteva minimalnu negu – tek povremeno zalivanje i oblikovanje krošnje.
Za baštovane koji vole originalnost i ne žele uobičajene vrste u vrtu, persijsko gvozdeno drvo je pun pogodak. Spoj je elegancije i kolorita, jer svaka sezona donosi novu predstavu boja i oblika. Baštovani kažu da je ovo drvo s karakterom.
Naslovna fotografija – Shutterstock.com