Zašto neke žene izgledaju mlađe za svoje godine

Kao dečak, saznao sam da se Katrin Denev nikada ne izlaže suncu, jer čini kožu starijom. Zato sam danas verovatno jedini ronilac koji se ne sunča

Mnogim mojim prijateljima izgleda zabavna činjenica da ja neke javne ličnosti, glumice, manekenke i sportistkinje doživljavam kao neku vrstu gurua, ne zbog njihovog celokupnog rada, već zbog nekih ličnih stavova. Na primer, ja sam verovatno redak ronilac koji ne voli da se sunča i zato mnogima moram da objašnjavam zašto. Zato sam kao gurua izabrao Katrin Denev koja je uvek govorila da je sunčanje štetno, i tako sam uvek imao spreman odgovor.

© Denis Makarenko / Shutterstock.com

Postepeno je vremenom dokazano da je preterano sunčanje zaista štetno, da dovodi do mnogo promena, čak i do malignoma, a definitvno čini kožu starijom. Kao i uvek, stvar je u poznavanju literature, a ne u prihvatanju laičkog mišljenja.

Prerane bore

Zanimljiva britanska studija pokazala je da su na sedenje kose, zaliske i debljinu usana uglavnom uticali genetski faktori

Literatura kaže da koža izložena suncu postepeno gubi vlagu i esencijalne masti, zbog čega izgleda suva, stara i prerano naborana, čak i kod mlađih ljudi. Najčešće promene vezane su za crvenilo zbog izlaganja kože UV zračenju. Blage opekotine od sunca izazivaju samo bolno crvenilo kože, ali teži slučajevi mogu stvoriti vezikule ili veće plikove. Aktinična keratoza predstavlja nabore poput brusnog papira, ružičaste, crvene ili braonkaste nijanse. Obično ne nestaje spontano i mora da se leči. Istovremeno može da bude rizik za rak kože, jer se oko 10 do 15 odsto aktiničnih keratoza na kraju preobrazi u karcinom pločastih ćelija.

Za starenje su važne dugoročne promene kolagena u koži, tačnije fotostarenje (prerano starenje kože zbog izlaganja suncu) i aktinična purpura (krvarenje iz krhkih krvnih sudova ispod površine kože). Tokom fotostarenja koža razvija bore i tanke linije zbog promene kolagena dubokog sloja kože zvanog dermis. U aktiničnoj purpuri, UV zračenje oštećuje strukturni kolagen koji podržava zidove sitnih krvnih sudova kože.

Međutim, šta tačno utiče na starenje – genetski ili faktori životne sredine – uglavnom nije dovoljno poznato.

Interesantna je britanska studija u kojoj je proučavan izgled lica 102 para žena blizanaca u Danskoj, u dobi od 59 do 81 godine, kao i 162 Britanke, starosti od 45 do 75 godina. Zaključak je da naboranost, seda kosa i debljina usana određuju kako žene izgledaju za svoje godine.

Spoljašnja sredina bitno utiče na starenje

Kao lekar, imam i obavezu da istaknem da ovaj tekst nije zastupanje ideje da ljudi treba da se klone sunčevih zraka u potpunosti

Suštinski, na sve navedeno utiče izloženost suncu i ostali faktori spoljašnje sredine. Bore, stara koža, tanka kosa su pojave koje se javljaju češće kod onih koji ne obraćaju pažnju na faktore spoljašnje sredine, ili čak vole da provode dosta vremena na suncu, često ne vodeći računa da budu pravilno zaštićeni.

S druge strane, britanska studija je pokazala da je struktura potkožnog tkiva delimično odgovorna za izgled, što je genetska karakteristika. Upravo je analiza naslednih karakteristika otkrila da na starost, bore na koži, pigmentne starosne mrlje, i pojavu raznih oštećenja manje-više podjednako utiču genetski i faktori sredine. Tačnije, zaključili su da su na sedenje kose, zaliske i debljinu usana uglavnom uticali genetski faktori, dok su faktori okoline više uticali na bore i stanjivanje kose.

Stari smo koliko izgledamo

Uočena starost bolji je biomarker starenja od hronološkog uzrasta, što znači da je svako star onoliko kako izgleda

Ovi nalazi ukazuju na to da žene koje izgledaju mlađe imaju deblje usne, izbegavaju izlaganje suncu i poseduju genetske faktore koji ih štite od razvoja sede kose i bora na koži. Nalazi takođe pokazuju da je uočena starost bolji biomarker starenja od hronološkog uzrasta, što u prevodu znači da je čovek star onoliko kako izgleda, a ne onoliko koliko bi trebalo prema hronološkim godinama.

Kao lekar, imam i obavezu da istaknem da ovaj tekst nije zastupanje ideje da ljudi treba da se klone sunčevih zraka u potpunosti. Naprotiv, barem 15 minuta dnevno izloženosti suncu neophodno je za sintezu vitamina D koji je jedan od najvitalnijih mikroelemenata u organizmu.

Što znači da se opet vraćamo na umerenost, pa čak i na ovom nivou izlaganja suncu.

Pošto na genetiku ne možemo da utičemo, očigledno da je Katrin Denev bila u pravu dajući savet ženama da se ne sunčaju, jer utiče na starenje kože. Sa mojim ostalim guruima ću vas upoznati ako bude bilo prilike.

Jer, sasvim sam siguran da razumete da svako za svoj mladoliki izgled može da uradi mnogo više nego samo da se ne sunča.