Nadurena devojčica, Uroša Predića, koju nazivaju vojvođanska Mona Liza.

Vojvođanska Mona Liza u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu

Tradicija i moderno ne samo da mogu zajedno već samo zajedno stvaraju vrhunski umetnički doživljaj, potvrđuje nam nova stalna postavka Galerije Matice srpske u Novom Sadu. 

Biseri iz bogate kolekcije od oko 7.000 slika ove Galerije i do sada su privlačili pažnju ljubitelja umetnosti i posetilaca Novog Sada. Moderni način na koji je organizovana nova stalna postavka omogućava da se poznata dela vide na novi način, da sinu slike koje su dugo ostajale u depoima, ali i da se bolje razumeju ključne teme koje su zaokupljale umetnike kroz vekove.

Dečja soba – od Uroša Predića do Milene Barili

Svaki odeljak postavke priča neku priču, tako da poseta Galeriji neće biti zamorna ni deci. U Dečjoj sobi izloženi su portreti dece od vremena kad su oni ušli u modu u srpskim građanskim kućama početkom 19. veka, pa do modernih slikara. Tu će posetioci moći da vide devojčice u haljinama s korsetima i dečake u odelima i knjigom u ruci.

Posebno je dirljivo manje poznato delo Uroša Predića Stariji brat uči mlađeg da dubi u uglu iz 1878, a izložena je i do sada retko izlagana slika Milene Pavlović Barili Devojčica Jelena Lola Kolesnikov iz 1932.

Portret devojčice Lole Kolešnjikov, Milene Pavlović Barili.
Devojčica Jelena Lola Kolesnikov, Milena Pavlović Barili iz 1932. Deo kolekcije Galerije Matice srpske.

Portret Save Tekelije, velikog dobrotvora

U odeljku Identitet kolekcije izložene su one slike koje, kako kažu u Galeriji, predstavljaju puls kolekcije. Tu se može videti portret mladog Save Tekelije, rad Georgija Teneckog iz 1875–76. Sava Tekelija, bogati i obrazovani peštanski Srbin, bio je prvi doživotni predsednik Matice srpske. On je taj položaj zaslužio tako što je svoje ogromno bogatstvo zaveštao između ostalog i Matici srpskoj.

Zaslužan je i za osnivanje Galerije Matice srpske 1847. u Pešti, jer je sve slike u svom posedu poklonio za galeriju, i uz to pozvao sve imućne Srbe iz Pešte i drugih krajeva da svoje slike, naročito portrete članova svojih porodica, poklone ili daju na čuvanje Galeriji Matice srpske, što su oni i činili.

U tom odeljku izložen je i portret Bogdana Dunđerskog iz 1907. Tu su i slike Ustanak Crnogoraca Đure Jakšića i Ranjeni Crnogorac Paje Jovanovića, ali i daleko modernija dela somborskog slikara Milana Konjovića. Dugo ćete stajati i kraj Žene kraj prozora Save Šumanovića.

Doterana Roksanda Jagodić, na portretu Konstantina Danila.
Roksanda Jagodić iz Krnjače, Konstantin Danil iz 1825. Deo kolekcije Galerije Matice srpske.

Kako je izgledala Roksanda Jagodić iz Krnjače 1825.

U odeljku Hronologija srpske umetnosti putovaćete od ikone Blagovesti nepoznatog ikonopisca iz 16 veka, preko Cara Dušana, Đure Jakšića, Mrtve prirode sa češljugarom Katarine Ivanović, prve Srpkinje akademske slikarke, do Autoportreta sa belom maramom Ljubice Cuce Sokić. Sigurno ćete se začuditi kad vidite kako se za portretisanje udesila Roksanda Jagodić iz Krnjače, koju je 1825. naslikao Konstantin Danil.

U sali određenoj za temu Utočište: Čovek i okruženje, izloženi su umetnikovim okom viđeni prizori i rituali iz porodičnog života, kakva je slika Krsna slava Bete Vukanović, ili dramatični prirodni fenomeni, kao što je Vezuv u plamenu Dimitrija Petrovića.

Mrtva priroda, grožđe, breskve, šljive, ptica.

Mrtva prirode sa češljugarom, Katarina Ivanović. Deo kolekcije Galerije Matice srpske.

U segmentu Tabu: Telo i um posmatrač će se suočiti sa slikama koje pokazuju kako su se različite epohe odnosile prema ljudskim emocijama, dok u odeljku Užitak: Rituali i navike, krećemo od neizbežne Borbe petlova Paje Jovanovića, pratimo promenu mode na portretima i žanr-scenama, a možemo videti čak i ženske cipele iz 1920.

Borba petlova, Paje Jovanovića.
Borba petlova, Paja Jovanović. Deo kolekcije Galerije Matice srpske.

Nadurena devojčica i drugi biseri

Autori nove stalne postavke izdvojili su i deset remek-dela iz svoje kolekcije koja nikako ne smete propustiti. Svaki muzej ima svoju Mona Lizu!, kažu oni. Među takvim remek- delima su jedna ikona Svetog Đorđa, jedinstvena na ovom kulturnom prostoru, zatim slika koja predstavlja Majsku skupštinu, najznačajniji politički događaj u istoriji Srba u Vojvodini, ali i Mornar na molu Save Šumanovića, kao isklesan u mermeru.

Tu su i dva jedinstvena psihološka portreta. Jedno je čuveni Autoportret Stevana Aleksića, na kome umetnik sedi za kafanskim stolom dok mu violinu na uvo svira smrt. Drugi je Nadurena devojčica Uroša Predića, slikara poznatijeg po prikazivanju istorijskih drama i religijskih kompozicija. Izraz lica i pogled nadurene devojčice pratiće vas još dugo nakon što napustite Galeriju.

Mornar na molu, Save Šumanovića.

Mornar na molu, Sava Šumanović. Deo kolekcije Galerije Matice srpske.

Kako i kada do Galerije Matice srpske

Galerija Matice srpske danas se nalazi u zgradi bivše produktne berze iz 1926. godine, na adresi Trg galerija 1 u Novom Sadu. Osim što je otvorena svim radnim danima sem ponedeljka, Galerija radi i subotom i nedeljom od 11 do 18 sati. Vikendom se organizuju i stručna vođenja koja će obogatiti vizuelni doživljaj.

Kada Matica srpska sledeće godine bude slavila 200 godina postojanja, nova postavka Galerije biće biser te proslave.

Matica srpska osnovana je kao književna, kulturna i naučna institucija, u Pešti, februara meseca 1826. Ona je tako ne samo najstarija kulturna i naučna institucija srpskog naroda već i najstarija matica na svetu.

Naslovna fotografija – Nadurena devojčica, Uroš Predić. Deo kolekcije Galerije Matice srpske.