Umetnost održavanja dobrih međuljudskih odnosa

Mnogi od nas ulažu vreme i novac u pokušaju da žive u lepim stanovima i kućama, da voze dobre automobile, posebno da imaju lep i mladalački izgled.

Ali, koliko ulažemo u ono neopipljivo, kao što su dobri međuljudski odnosi, prijateljstva?

Ako imamo dovoljno sreće da smo okruženi porodicom i prijateljima koji nas vole zbog onoga ko smo i iskreno se raduju našem blagostanju, osećamo se sigurno i emotivno stabilno čak i kada smo suočeni sa raznim nedaćama.

I sami, dok prolazimo kroz životne nevolje, sazrevamo i stičemo razumevanje.

Ako je sreća ono što pokušavamo da ostvarimo u životu, zar ne bi trebalo da uložimo više napora i u negovanje dobrih međuljudskih odnosa i naših prijateljstava sa ljudima koji nas okružuju?

Kako da održimo dobre, prijateljske međusobne odnose

„AKO ŽELITE DA SKUPLJATE MED, NE LUPAJTE PO KOŠNICI.”

Svi odrastamo u drugačijim okruženjima. Naša iskustva su drugačija, kao i naše ličnosti, navike, vrednosti i misli.

Nije lako različitim osobama da se druže i pokušavaju da ostvare nekakve odnose. Ako želite da uspostavite što bolji odnos sa drugima, bolje je da opišete ono što osećate, umesto da počnete da ih napadate.

Na primer, kažete: „Veoma mi je žao što to čujem”, a ne: „Zašto me uvek činiš tužnim?”

Tako će vas ljudi bolje čuti, jer ih ne napadate i ne moraju da se brane.

Nema čoveka koji će osuditi samog sebe, ma koliko da greši. U ime toga: „Ne sudi, da i tebi ne sude!”

Zato, pre nego što počnete da kritikujete, ukažite na vlastite greške. I umesto da osuđujemo ljude, prijatelje, kolege, potrudimo se da ih razumemo, da dokučimo uzroke njihovog ponašanja. To je mnogo korisnije od kritikovanja, jer je kritika opasna iskra koja u spremištu ljudskog samoljublja neminovno uzrokuje eksploziju. Dok razumevanje ljudi oko nas rađa saosećanje, toleranciju i dobrotu.

NE KRITIKUJTE I NE OSUĐUJTE DRUGE

Šta zapravo čovek želi?

Gotovo svaki odrastao čovek želi zdravlje, hranu, dovoljno sna i novca, lep seksualni život, dobrobit svojoj deci i osećanje da nešto znači. Čežnja za priznanjem i osećanje važnosti je jedna od glavnih osobina po kojoj se čovek razlikuje od životinje.

U tom osećaju je sadržana sva naša ličnost kao čoveka, jer svako ljudsko biće ima potrebu za izražavanjem vlastite ličnosti. Zato je od posebne važnosti da našim prijateljima i ljudima koji nas okružuju PRUŽIMO ISKRENO PRIZNANJE. Ne da laskamo, već da odamo priznanje, ono je iskreno i ide iz našeg srca, a laskanje klizi sa jezika!

Mišljenja sam da dobro razumevanje ljudske prirode i iskreno zanimanje za njih može značajno pomoći da zadobijete naklonost ljudi. Da biste imali prijatelje među ljudima, treba za njih nešto da učinite: da im posvetite vreme, energiju, nesebičnu ljubav i pažnju.

A pri susretu sa njima budite srdačni i veseli.

POKAZUJTE ISKRENO ZANIMANJE ZA LJUDE OKO SEBE!

Da bi vas ljudi prihvatili, da biste bili deo njihovog života, važno je i da se često OSMEHUJETE!

Vedar osmeh biće od koristi svakom ljudskom biću:

Osmeh obogaćuje one koji ga primaju, a ne osiromašuje one koji ga daju.

• Osmeh je lozinka prijateljstva, kratak je, ali zauvek ostaje u sećanju.

• Osmeh je odmor umornima, a sunce žalosnima.

• Nemoguće ga je kupiti, isprositi, pozajmiti, jer izvire iz srca.

Zato…

• OSMEHUJTE SE!

Pamćenje IMENA LJUDI je značajno u svakodnevnim odnosima. Važno je da u komunikaciji sa ljudima ponovite više puta ime vašeg sagovornika, pogotovo ako ga na neki način dovedete u vezu sa njegovim spoljnim izgledom.

Upamtite da je čoveku NJEGOVO IME najdraža i najvažnija reč na svetu.

• BUDITE DOBAR SLUŠALAC i navodite druge da vam govore o sebi.

Većini ljudi nedostaje sposobnost da pokažu zainteresovanost za čoveka, kao i želju da u razgovoru pažljivo slušaju svog sagovornika.

Potrudite se da govorite češće i o onome što vašeg sagovornika zanima, naravno, pritom izložite i svoje mišljenje. Ukoliko primetite da vam se mišljenja ne slažu, i da želite iz prepirke da izađete kao pobednik, NASTOJTE DA JE IZBEGNETE.

Jer, kada smo zaslepljeni gnevom, donosimo odluke zbog kojih se kasnije kajemo. Izlazak iz prostorije pre nego što se spale mostovi jeste znak ZRELOSTI!

Poštujte mišljenje drugih i nikada ne recite čoveku da nije u pravu. Ukoliko vi niste u pravu, priznajte to glasno i jasno, bez oklevanja.

• PRISTUPAJTE LJUDIMA KAO ISKREN PRIJATELJ.

Jer, put do razumevanja vodi preko srca, uz uslov da raspolažete strpljenjem i iskrenošću.

Postoji razlog zašto se određeni ljudi povezuju međusobno. Oni su prijatni, brižni i širokogrudi. Oni su velikodušni sa svojim vremenom, novcem i pohvalama. Saosećaju sa željama i mišljenjima drugih.

Mentalno su blizu!

„Papir obavijen oko tamjana miriše na tamjan.”

A struna kojom se vezuje riba, smrdi na ribu!

Prirodno je da smo pod uticajem okoline, da utičemo jedni na druge.

Kako da kažemo ljudima ono što nam se ne sviđa, a da im se ne zamerimo

Da bismo održali dobre međuljudske odnose potrebno je da na lep način promenimo ponašanje nama dragih ljudi koje nam se ne dopada.

Zato nastojte da prigovor uputite zaobilaznim putem i umesto neposrednih zahteva radije se služite SAVETIMA.

Pritom je važno da, u ophođenju sa ljudima, omogućite čoveku da sačuva vlastiti PONOS. Pokušajte da pokažete ljudima da verujete u njihove sposobnosti, onda će se i oni potruditi da opravdaju vaše poverenje.

Pre nego što počnete da prigovarate, pozovite se na vlastite greške.

Pohvalite sve ono dobro kod vašeg prijatelja, jer pohvala je vrednija od prekora.

Hrabrite ljude. Uverite ih da će moći da isprave svoje greške.

● Psihološki savet

Dobri međuljudski odnosi podrazumevaju davanje. Ako hoćemo nekome da pomognemo, ne očekujmo ništa zauzvrat, jer na taj način ne dajemo već pozajmljujemo.

Iskreno davanje događa se kada se ništa ne očekuje zauzvrat.

To, takođe, znači da se odričemo kontrole nad onim što smo dali!

Kako kaže mudri konfučijanski mislilac Jung Jak Jong:

„Najbolji način da sakrijete svoje bogatstvo jeste da ga podelite. Ako ste darežljivi sa svojim bogatstvom, novac koji će pre ili kasnije nestati postaće neprolazni dragulj, duboko utisnut u srce primaoca.”

Svakim našim udisajem i izdisajem, gledajući kako se vazduh kreće, shvatamo da smo svi povezani jedni sa drugima, ne samo figurativno, već i bukvalno, zato i jeste umetnost održati dobre međuljudske odnose.