U srcu luksuznih parfema nađu se kokice, kaktusi i mlada soja

Za mirisnu čaroliju nekada se koriste neočekivani proizvodi, poput slanine ili ambergrisa, u čijoj proizvodnji učestvuju sipe, kitovi, pronalazači skupocenog mirisnog kamena na plažama i parfimeri

Svakodnevno koristimo parfeme, sapune, losione, kreme u čijem su sastavu, između ostalog, mirisi prirodnog ili veštačkog porekla. Uzbuđenje koje izazivaju mirisi bilo je poznato i našim veoma dalekim precima koji su mešali vodu sa aromatičnim cvećem ili drvećem. Danas se mirisi prave od prirodnih sastojaka, ekstraktovanjem (izvlačenjem) ulja iz različitih delova biljaka, od izlučevina nekih životinja, kao i od sintetičkih supstanci koje oponašaju prirodne mirise.

Proces pravljenja parfema počinje kada se izdvoje eterična ulja koja se zatim mešaju, a nekada su potrebne godine i stotine različitih sastojaka da bi se dobila idealna formula. Veoma kvalitetni parfemi ponekad mesecima, pa čak i godinama moraju da „odleže” da bi se dobio željeni miris.

Veoma kvalitetni parfemi ponekad moraju da „odleže” mesecima, pa čak i godinama, da bi se dobio željeni miris

Aroma ljubavi

Ružine latice, jasmin, sandalovina, hrast, mahovina, vanila i limun su prirodni sastojci koji se često koriste u parfemima, a od veštačkih to su najčešće hedion (čiji miris podseća na jasmin) ili indol (miriše na cveće). Sintetički indol dodaje se u veoma malim količinama, jer koncentrovani ne miriše prijatno (u prirodi indol imaju cvetovi pomorandže i jasmina).

Dimetil-sulfid ima miris sumpora i luka, a u prirodi ga poseduju luk, asparagus (špargle) i voće durijan. Inače se koristi da pojača miris ruža ili da oponaša miris vazduha na plažama.

Fenole proizvode biljke da se odbrane od insekata, a parfimeri ih koriste za kreiranje cvetnih mirisa, i to najčešće krezole koji se dobijaju iz pepela uglja. Merkaptani podsećaju na miris trulog kupusa, ali u malim količinama različiti merkaptani daju različite note, poput mirisa kupine ili kafe. Skatol miriše neprijatno dok se ne pomeša sa drugim komponentama, kada dobija cvetnu aromu.

Agar ulje ili oud najskuplje je i najpopularnije u industriji parfema. Kažu da ovo „tečno zlato” košta 1,5 puta više od pravog

Agar ulje ili oud najskuplje je i najpopularnije u industriji parfema. Kažu da ovo „tečno zlato” košta 1,5 puta više od pravog. Ima senzualan, elegantan, slatkasto-drveni miris. Opisuju ga kao rajski miris ili miris ambrozije. Ulje ili destilat dobija se od drveta i smole suptropskog zimzelenog drveta agar, koje raste u Aziji. Smola za dobijanje ulja nastaje u unutrašnjem delu debla oštećenog drveta, koju ono stvara da bi se odbranilo od širenja gljivične infekcije. Koristi se kao bazna nota u proizvodnji parfema. Danima može da održi mirise koji se mešaju sa njim.

Kaktus se, takođe, koristi u proizvodnji parfema. Ulja se izdvajaju iz latica ove bodljikave sukulentne biljke i imaju travnato-cvetni miris.

Biljka ilang-ilang raste u tropskim predelima Indonezije. Smatra se aromom osećajnosti i ljubavi. Vetiver je indijska trava iz čijeg korena se dobija tamno esencijalno ulje koje na svakome drugačije miriše.

Edamame su mlade mahune soje koje se često konzumiraju kao predjelo, ali mnogi parfemi sadrže ekstarkt ove biljke u gornjim notama i oštrog su zelenog mirisa.

Neki proizvođači sintetičkim supstancama imitiraju mirise karakteristične za ljudsko telo, kao što su feromoni koji utiču na ponašanje osoba oko nas

Zanimljivu aromu nekim puterastim parfemima daje molekul koji se izoluje iz vrućih kokica.

Kavijar pojačava mirise

Kada je reč o sastojcima životinjskog porekla, najpoznatiji su mošus i ambergris.

Mošus, sekret polnih žlezda određene vrste jelena kojim privlače košute, daje senzualnu cvetnu notu. Inače, danas se koristi sintetička zamena, ketonski mošus, zbog zaštite životinja.

Ambergris nastaje kada sipina kost dospe u utrobu kita, koji potom luči supstancu kako bi obložio oštrice tog stranog tela. Na kraju, kit izbacuje iz tela smesu koja prvobitno ima neprijatan miris, ali posle fermentacije u moru ambergris dobija lep i privlačan, okeansko-slatkasti miris. Najsitnija kap može dodati cvetnu notu i omogućiti da miris na koži traje danima. To je jedan od najskupljih sastojaka parfema, jer se većina ambergrisa pronalazi slučajno na plažama.

U parfimerijskoj industriji koristi se i kastoreum, koji izlučuju dabrovi da bi obeležili teritoriju, a koji ima miris kože i vanile. Izlučevina cibetke (civet cat engl.), sisara sličnih mačkama, ima cvetni miris kada se pomeša sa alkoholom.

Zahvaljujući jednom eksperimentu ustanovljeno je da ruža iz svemira ima cvetno-drveni miris, za razliku od slatkog mirisa ruže koja nije putovala u kosmos

Inače, sastojci dobijeni iz životinjskih izlučevina koriste se kao fiksativ koji omogućava da parfem sporo isparava, odnosno duže emituje miris. Drugi fiksativi uključuju katran, mahovinu ili sintetičke hemikalije.

Iznenađujuće, i slanina je našla put do parfema, a ima slankasto-dimni miris, dok luksuzni delikates kavijar nema karakterističan miris, već služi da pojača ostale.

Neki proizvođači sintetičkim supstancama imitiraju mirise karakteristične za ljudsko telo, kao što su feromoni koji utiču na ponašanje osoba oko nas.

Mirisne note

Kako će parfem da miriše zavisi od mešavine eteričnih ulja. Poznato je da se ona u osnovi parfema najduže zadržavaju na koži. Srednje note brže isparavaju, a eterična ulja koja se svrstavaju u gornje note najbrže iščezavaju. Mirisne note koje predstavljaju most imaju srednju isparljivost i služe da povežu arome.

Osnovne note daju kedar, cimet, pačuli, sandalovina, mahovina, mošus, a srednje karanfilić, geranijum, morsko orašče, ilang-ilang. U gornjim notama su jasmin, lavanda, limun, orhideja i ruža, a note koje spajaju daju vanila i lavanda.

Parfemima se, takođe, dodaju morska so (miris okeana), crni biber (miris začina), kamfor, vetiver. Mešavina pačulija i vetivera, na primer, daje zemljanu notu. Za cvetne mirise dodaju se geranijum, jasmin, ruža, ljubičica, a za voćne grejpfrut, limun, mandarina, pomorandža. Travnate mirise imaju bosiljak, kamilica, žalfija, lavanda, nana i ruzmarin. Miris začina daju crni biber, cimet, karanfilić, a drvenasti miris – kedar, bor, sandalovina, kleka, bor i jela.

Neobičan eksperiment napravljen je devedesetih godina prošlog veka kada su naučnici poslali u kosmos ružine latice da bi ustanovili kako zemljina teža utiče na njihov miris. Iznenađujuće, ruža iz svemira imala je cvetno-drveni miris, za razliku od slatkog mirisa ruže koja nije podvrgnuta ovom svemirskom tretmanu.