Laponija

U gostima kod Deda Mraza: mistična Laponija

Do Sela Deda Mraza stiže se sasvim lako ‒ gradskim autobusom, taksijem, automobilom, peške ili avionom, u zavisnosti od toga s koje tačke zemljine kugle se kreće u ovu čudesnu avanturu

Jednom godišnje Deda Mraz putuje širom planete da bi doneo ljubav, radost i poklone. Međutim, nestrpljivi fanovi mogu da uživaju u njegovom društvu i češće ako se upute u mističnu Laponiju.

Iako mnoge zemlje snega i leda svojataju Deda Mraza, izgleda da je najprihvaćenija ideja da je njegova postojbina u blizini finskog grada Rovaniemi u kulturnoj regiji Laponija, kojom od davnina krstari narod Sami.

Do Sela Deda Mraza i njegovih pomoćnika stiže se, kažu, sasvim lako ‒ gradskim autobusom, taksijem, automobilom, peškeili avionom, u zavisnosti od toga s koje tačke zemljine kugle se kreće u ovu čudesnu avanturu. Uživanje u novogodišnjem duhu samo je deo iskustva koje turisti mogu da dožive u Laponiji, zoni belih noći i aurore borealis.

Mnoge zemlje snega i leda svojataju Deda Mraza, izgleda da je najprihvaćenija ideja da je njegova postojbina u blizini finskog grada Rovaniemi

Roman Babakin © / Shutterstock.com

Prema legendi, tajni dom i radionice igračaka Deda Mraza su na čarobnom uzvišenju Korvatunturi, odnosno Ušatoj planini i upravo zahvaljujući tome on može da čuje želje svakog deteta. Međutim, već godinama oni koji to žele mogu da mu napišu pismo ili da ga lično posete u njegovoj kancelariji, šapnu mu svoje želje u uho i, možda, naprave selfi. Na ovom čarobnom mestu, koje okružuje arktička divljina, nezaobilazan je odlazak u poštu Deda Mraza kojom upravlja finska nacionalna poštanska služba, tako da svako pismo koje se pošalje odatle ima jedinstveni žig.

Nakon susreta sa Deda Mrazom, njegovim letećim irvasima i vilenjacima, sasvim drugačiju vrstu uzbuđenja donose ćaskanja sa Laponcima, kupovina suvenira, prelazak arktičkog kruga, obilazak muzeja i naučnog centra Artikum, čarobnih šuma, jezera, pomalo egzotični obroci u šarmantnim restoranima, kao i druženje sa haskijima i irvasima u njihovom prirodnom okruženju.

Safari motornim sankama danas je možda popularniji od vožnje saonicama u koje su upregnuti irvasi ili haskiji.

Daniele Aloisi © / Shutterstock.com

Postojbina Deda Mraza poznata je po prirodnim fenomenima, dan tamo traje skoro celog leta, dok zimi turisti dolaze kako bi posmatrali čudesnu igru svetlosti na nebu – auroru borealis. Lov na auroru nekada se ne posreći, ali je zato u svako doba moguć prelazak arktičkog kruga za koji se navodno izdaje sertifikat kojim se potvrđuje „podvig” prelaska s kraja sveta na njegov početak.

Safari motornim sankama danas je možda popularniji od vožnje saonicama u koje su upregnuti irvasi ili haskiji. No, bez obzira na vrstu prevoza, svako će sigurno uživati u idiličnim prizorima i legendama koje meštani rado pričaju.

Gosti bi svakako trebalo da probaju takozvani škripavi sir, odnosno meki pečeni sir sa jagodama i pecivo kampanisu čiji oblik podseća na češalj

Roman Babakin © / Shutterstock.com

Laponska kuhinja ponekad se opisuje kao jednostavna i robusna, poput pejzaža iz kojih potiču namirnice na tanjiru. U tom delu sveta poštovanje prirodne ravnoteže vekovima je značilo život, a tako je čini se i danas, pa nije neobično da se na meniju, između ostalog, nađe meso irvasa. Najčuveniji riblji specijalitet je supa od lososa, najčešći prilog krompir, a bobice ubrane u okolini koriste se i za glavna jela i za deserte.

Gosti bi svakako trebalo da probaju takozvani škripavi sir, odnosno meki pečeni sir sa jagodama i pecivo kampanisu čiji oblik podseća na češalj. Međutim, oni koji žele da provedu dan kao meštani, mogu da odu na izlet, ispeku kobasice i nakon toga srede utiske u sauni.