devojka

Suva koža nije sezonska pojava, traži redovnu pažnju i negu

Odgovor na pitanje šta je to što dovodi do sušenja i preosetljivosti kože tokom hladnijih klimatskih perioda, veoma je kompleksan, multifaktorijalan i često individualan i genetski predodređen

Suva, a najčešće istovremeno i osetljiva koža, jedan je od najčešćih zdravstvenih i estetskih problema koji se pojavljuju početkom jeseni, a inteziviraju se tokom zimskih meseci. Odgovor na pitanje šta je to što dovodi do sušenja i preosetljivosti kože tokom hladnijih klimatskih perioda, veoma je kompleksan, multifaktorijalan i često individualan i genetski predodređen.

Dva glavna patofiziološka mehanizma koji dovode do pojave suve kože su: poremećaj/gubitak zaštitne barijere i gubitak vode kroz oštećeni epiderm. Ukoliko uz to postoji i zapaljenje u dubljim strukturama – dermu, suva koža postaje i (pre)osetljiva, odnosno upaljena.

Najčešća oboljenja

Ihtioza je jedan od najčešćih poremećaja keratinizacije; to je nasledno oboljenje, a kod obolelih postoji deficit filagrina, koji je glavni protein korneocita (najpovršnijih, orožalih ćelija epiderma).

Dva glavna patofiziološka mehanizma koji dovode do pojave suve kože su: poremećaj/gubitak zaštitne barijere i gubitak vode kroz oštećeni epiderm

Ova bolest je česta, javlja se najmanje kod jedne od 200 zdravih osoba i manifestuje se suvom kožom (osim na licu i velikim pregibima), tzv. guščijom kožom (Keratosis pilaris) i veoma često je udružena sa atopijskim bolestima. Atopijski dermatitis najčešće je atopijsko oboljenje, posebno u zemljama Evrope i Severne Amerike gde se atopijske bolesti javljaju čak kod 20–30 odsto novorođene dece.

Ovo oboljenje najčešće počinje do pete godine života, a može biti prisutno i kasnije, u starijem životnom dobu. Jedna od glavnih kliničkih karakteristika oboljenja je suva, često i upaljena koža, recidivantan tok bolesti, a u 80 odsto slučajeva pogoršava se tokom zimskih meseci.

Svrab, koji je gotovo uvek prisutan, značajno narušava kvalitet života, kako obolele dece, tako i njihovih roditelja.

Terapija retinoidima

Pre tridesetak godina u terapiju pojedinih dermatoloških oboljenja na velika vrata su ušli lekovi iz tzv. grupe retinoida, koji su po hemijskom sastavu derivati vitamina A.

Vremenom su razvijene i topikalne formulacije retinoida koje su našle primenu kako u kliničkoj dermatologiji, tako možda još više u estetskoj medicini i kozmetici. Danas ove lekove sistemski koristimo za lečenje psorijaze i srednje teških i teških formi akni. Retinoidi su izuzetno jaki fotosenzibilizatori (u kombinaciji sa UV zračenjem dovode do intenzivne inflamacije kože), sa druge strane suše kožu, a istovremeno i smanjuju ili obustavljaju lučenje lojnih žlezda.

Atopijski dermatitis najčešće je atopijsko oboljenje, posebno u zemljama Evrope i Severne Amerike, gde se atopijske bolesti javljaju čak kod 20–30 odsto novorođene dece

S obzirom na izraženo fotosenzitivno dejstvo, terapiju retinoidima najčešće započinjemo nakon letnjeg perioda, kada je intenzitet UV zračenja manji.

Tokom starenja menjaju se kvalitet i hemijska struktura kože, pa fiziološki dolazi do smanjenog stvaranja različitih proteina i lipida, kako u površinskim, tako i u dubljim strukturama kože.

Ukoliko uz to postoje i negativni uticaji, prvenstveno fizičkih faktora sredine (hladnoća, vetar, suv vazduh zbog grejanja…), simptomi suve i preosetljive kože postaju još intenzivniji.

Adekvatna sredstva za higijenu

Danas, u pandemiji kovida-19, dolazi do promene mnogih životnih i radnih navika. Svakodnevna upotreba zaštitnih maski najčešće prvo dovodi do pojave svraba, bola, crvenila na mestima kontakta sa elastičnim trakama (mesta ispred i iza ušnih školjki) – radi se o tzv. intertrigu, zapaljenju kože koje nastaje zbog mehaničke sile frikcije (trenja).

S druge strane, pranje ruku, najčešće neadekvatnim sredstvima za higijenu, dovodi do tzv. kontaktnog iritativnog dermatitisa. Radi se o zapaljenju kože koje nastaje usled štetnog lokalnog dejstva nekog hemijskog iritansa. Kod osoba sa atopijskim dermatitisom, upotreba vune i sintetičkih materijala tokom zimskih meseci dovodi do značajnog pogoršanja bolesti.

Tokom starenja menjaju se kvalitet i hemijska struktura kože, pa fiziološki dolazi do smanjenog stvaranja različitih proteina i lipida, kako u površinskim, tako i u dubljim strukturama kože

Poznato je da osobe sa atopijom ne tolerišu vunu, sintetiku, a nekada čak ni prirodnu svilu. Naglasio bih da se često, zbog upotrebe neadekvatnih preparata za higijenu tokom zime, suva koža, perutanje, svrab pojačavaju ili javljaju ponovo.

Često nam pacijenti objašnjavaju da su neko sredstvo za higijenu koristili tokom leta, a tokom hladnijih meseci primećuju da im isti preparat smeta, pa je osećaj svraba najintenzivniji posle kupanja ili pranja ruku.

Emolijensi hidriraju i oporavljaju kožu

Suština, kako prevencije, tako i lečenja i nege kože, je upotreba adekvatnih preparata za higijenu i negu. Sredstva za umivanje, pranje kože lica i tela, moraju da imaju optimalnu pH vrednost (nikako ne smeju biti alkalni), a ne bi trebalo da sadrže parabene, štetne boje, mirise, konzervanse, stabilizatore… koji ujedno mogu postati i kontaktni senzibilizatori ili iritansi i pogoršati simptome suve i preosetljive kože.

Danas na tržištu postoji ogroman broj tzv. emolijentnih sredstava, koja imaju zadatak da isušenu kožu oporave i hidriraju. Glavna farmakološka karakteristika svih ovih preparata je da oporavljaju oštećenu epidermalnu barijeru, što za rezultat ima smanjenje daljeg gubitka vode preko epiderma, a i da nadoknađuju već izgubljene lipide. U nekim formulacijama, u emolijense su dodate i druge aktivne supstance koje imaju dejstvo protiv zapaljenja i/ili svraba.

Danas na tržištu postoji ogroman broj tzv. emolijentnih sredstava, koja imaju zadatak da isušenu kožu oporave i hidriraju

Upotreba emolijentnih sredstava za higijenu i negu kože preporučuje se svim osobama, posebno u sezoni jesen/zima, dok osobe kod kojih je suva koža posledica nekog oboljenja ili terapijske procedure, moraju kontinuirano da upotrebljavaju emolijentne preparate za higijenu i negu, nezavisno od toga što su se simptomi svraba, crvenila i perutanja potpuno povukli.

Danas su emolijentna sredstva dostupna u različitim farmaceutskim formulacijama (uljane kupke, balsami, losioni, kreme…) i različitim pakovanjima, sa različitim aktivnim supstancama, ali svima je zajedničko da pripadaju tzv. medicinskoj kozmetici i prodaju se isključivo u apotekama.

Apoteke zapošljavaju stručne osobe koje su edukovane da vam daju adekvatan savet prilikom izbora preparata medicinske kozmetike.