Šta utiče na dužinu životnog veka kod oba pola?

Žene su tokom celog života aktivnije nego muškarci, što znatno doprinosi njihovom aerobnom kapacitetu, nižoj srčanoj frekvenciji i boljoj kondiciji

Da ne bih na ovo pitanje odgovorio lakonski, kao moj prijatelj – „Zato što nisu u braku sa ženama” (mada je to stara fora iz stend up komedija), pogledao sam literaturu i, iznenadio se. Naučio nešto što nisam znao. Generalno, žene u svim državama žive duže nego muškarci!

Prema podacima UN (2017), očekivana dužina života muškarca u Srbiji bila je 73 godine, a žene 79 godina

Na primer, prema podacima UN (2017), očekivana dužina života muškarca u Srbiji bila je 73 godine, a žene 79 godina, dok je najduža očekivana dužina života bila u Japanu – 80 godima za muškarce, a 87 godina za žene. U proseku, žene žive pet godina duže. Čini se da je tako oduvek, odnosno od kada ljudi beleže podatke. Prema nekim najranijim podacima, početkom 18. veka u Švedskoj žene su živele 33 godine, a muškarci 31 godinu.

GraOčekivano trajanje života žena u odnosu na očekivani životni vek muškaraca. U zemljama iznad sive linije životni vek žena duži je nego kod muškaraca.
Izvor: UN population divison 2017.

Generalno, dokazi se mogu podeliti na biološke i socijalne. Ključne biološke razlike u vezi su sa hromozomima i hormonima. O hormonima se dosta piše, i verujem da je većem broju ljudi poznato da ženski hormon estrogen ne samo da je odgovoran za primarne i sekundarne seksualne odlike žena već je i moćni antioksidans, čuvar DNK i jedan od razloga dužeg života žena.

Y hromozom je ključan

Ono što sam naučio spremajući ovaj tekst, u vezi je sa hromozomima. Poznato je da žene imaju 46xx, a muškarci 46xy. I upravo taj Y hromozom predstavlja ključnu razliku, pogotovo što se kod jednog broja muškaraca starenjem izgubi. Tako bi stanje opisano kao LOY (loss of Y hromozom) moglo da bude objašnjenje zašto muškarci žive kraće, i ne samo to, već i češće oboljevaju od kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, neourodegenerativnih i autoimunih bolesti.

Dokazi se mogu podeliti na biološke i socijalne

S druge strane, neki bitni biološki faktori, kao zarazne bolesti koje su neproporcionalno uticale na dužinu i kvalitet života žena, danas više ne postoje, pa se samim tim i život žena produžio. Direktno smanjenje smrtnosti zbog zaraznih bolesti jeste važan, ali svakako nije glavni faktor kojim se može objasniti porast razlika u očekivanom trajanju života između muškaraca i žena.

U većini zemalja smrtnost novorođenčadi je veća među dečacima nego među devojčicama. U siromašnim zemljama u kojima je smrtnost dece visoka, ove razlike u smrtnosti su važan faktor razlika u očekivanom trajanju života. Ali u bogatim zemljama, u kojima umire manje dece i u kojima su razlike u polnoj smrtnosti novorođenčadi vrlo male, ne mogu se lako objasniti razlike u očekivanom trajanju života. Slično tome, smrtnost trudnica u siromašnim zemljama nekada je bila veoma visoka, a dramatično se smanjila tokom 20. veka. Promene u smrtnosti dece i majki uticale su na razlike u očekivanom trajanju života između muškaraca i žena, ali ne mogu u potpunosti objasniti porast jaza u dugovečnosti.

Očekivano trajanje života po rođenju u SAD.
Izvor: Human mortality database 2018.

Sve širi jaz

Danas se zna da će u svim zemljama novorođena devojčica živeti duže od novorođenog dečaka. Posmatrano na primeru SAD, u periodu od 1790. do 2014, žene žive neuporedivo duže nego pre jednog veka, što je u skladu sa istorijskim povećanjem životnog veka širom sveta. Ali, postoji i sve širi jaz između žena i muškaraca.

Ključne biološke razlike u vezi su sa hromozomima i hormonima

Ipak, te razlike nisu svuda iste, pa tako u Rusiji žene žive 11 godina duže nego muškarci, dok je u Butanu razlika manja od pola godine.

Rusija je posebno interesantna jer 25 odsto Rusa umire pre 55 godine, prvenstveno zbog prekomernog pušenja i konzumiranja alkohola, što je opštepoznato. Naravno, nije samo direktan uticaj alkohola kriv, nego i veći broj saobraćajnih udesa, ubistava i samoubistava, ali to nije karakteristika samo Rusa.

Hormon estrogen – moćni antioksidans, čuvar DNK i jedan od razloga dužeg života žena

U većini zemalja stopa smrtnosti za većinu bolesti veća je za muškarce. Podaci pokazuju da postoji trend rasta u svim starosnim dobima. Ali, paradoksalno, iako žene imaju niži stepen smrtnosti, one imaju više dana invaliditeta, više poseta lekaru i boravka u bolnicama nego muškarci.

I konačno, pošto se prvenstveno bavim sportskom medicinom, nešto iz teorije fizičke aktivnosti. Žene su tokom celog života aktivnije nego muškarci, što znatno doprinosi njihovom aerobnom kapacitetu, nižoj srčanoj frekvenciji i boljoj kondiciji. Sve to zajedno predstavlja zdraviji životni stil.