Šta je osteoporoza i kakve izazove predstavlja za pojedinca i društvo  

Broj obolelih od osteoporoze raste sa godinama starosti kod oba pola. Žene češće obolevaju od muškaraca. Osteoporoza se češće javlja kod belaca nego crnaca, a kod Azijaca, posebno Kavkažana, češće u odnosu na ostale populacione grupe

Osteoporoza predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema širom sveta i dobija dimenzije epidemije, jer se više od 200 miliona ljudi bori sa osteoporozom, pretežno žene starije uzrasne dobi.

Prema podacima opterećenosti društva bolestima, osteoporoza je na trećem mestu, posle kardiovaskularnih i malignih bolesti, kao globalni zdravstveni problem. Istraživanja pokazuju da 50-godišnja žena ima sličan životni rizik od smrti usled preloma kuka kao i usled raka dojke. Prelomi kod starijih osoba su veoma česti tako da se procenjuje da će 50 odsto žena i do 25 odsto muškaraca starijih od 50 godina imati prelom usled osteoporoze. Prelomi kuka i kičme su dva najozbiljnija tipa preloma, povezana sa značajnim bolom i patnjom, invalidnošću, pa čak i smrću.

Kao rezultat toga, osteoporoza nameće značajan teret i pojedincu i porodici i društvu.

Očekuje se dalji porast broja osoba sa osteoporozom i prelomima usled osteoporoze zbog daljeg porasta broja stanovnika globalno, a posebno osoba uzrasta 65 i više godina i to za skoro 17 odsto u periodu od 2015. do 2050. godine (tj. sa 617 miliona na 1,6 milijardi).

Takođe, procenjuje se da će doći do produženja očekivane dužine trajanja života za skoro 8 godina, sa 68,6 godina u 2015. na 76,2 godine u 2050. Broj „najstarijih” stanovnika, stanovnika uzrasta 80 i više godina će se više nego utrostručiti između 2015. i 2050. godine (sa 126,5 miliona na 446,6 miliona).

Predviđa se da će se najstarija populacija u nekim azijskim i latinoameričkim zemljama učetvorostručiti do 2050. godine.

Troškovi lečenja osteoporoze su veliki. Svake godine Sjedinjene Američke Države potroše skoro 17 milijardi dolara na lečenje više od 2 miliona preloma usled osteoporoze. Kada se tome doda novac potrošen u SAD, Kanadi i Evropskoj uniji (EU), godišnje se potroši 48 milijardi dolara na lečenje preloma usled osteoporoze.

Troškovi lečenja osteoporoze su veliki

Ovi troškovi ne uzimaju u obzir indirektne troškove kao što su invalidnost i gubitak produktivnosti.

Osteoporoza u Evropi

U 2019. godini, u 27 zemalja EU zajedno sa Švajcarskom i Ujedinjenim Kraljevstvom (27 + 2) procenjeno je da 25,5 miliona žena i 6,5 miliona muškaraca ima osteoporozu. Broj fragilnih fraktura je 4,3 miliona, od kojih 827.000 preloma kuka, 663.000 preloma pršljenova, 637.000 preloma podlaktice i 2.150.000 drugih vrsta preloma. Ekonomski teret incidenata i ranijih preloma je u 2019. procenjen na 57 milijardi evra.

Ono što posebno zabrinjava je da je u EU 27 + 2 bilo 248.487 uzročno povezanih smrtnih slučajeva. Broj smrtnih slučajeva povezanih sa prelomima je sličan ili veći od nekih od najčešćih uzroka smrti kao što su rak pluća, dijabetes i hronične bolesti donjih respiratornih puteva. Predviđa se da će se stanovništvo starosti 50 i više godina povećati za 11,4 odsto između 2019. i 2034. godine, što će u EU 27 + 2 doprineti prosečnom godišnjem porastu broja preloma usled osteoporoze za 25 odsto. Većina pojedinaca koji su zadobili prelom povezan sa osteoporozom ili koji su pod visokim rizikom od preloma se ne leče, a udeo visokorizičnih pacijenata na lečenju opada.

Prosečna starost žena sa distalnim prelomima podlaktice je oko 65 godina, dok je za prelom kuka 80 godina

Incidencija fragilnih fraktura značajno raste sa godinama starosti. Vrsta preloma takođe varira sa godinama. Na primer, prelomi podlaktice češće se javljaju u mlađem uzrastu nego kod starijih. Suprotno tome, prelomi kuka su ređi kod osoba starijih od 50 godina, ali su dominantni kod starijih od 75 godina. Prosečna starost žena sa distalnim prelomima podlaktice je oko 65 godina, dok je za prelom kuka 80 godina.

Prelom kuka je najteži prelom usled osteoporoze. On je bolan i skoro uvek zahteva hospitalizaciju i hiruršku intervenciju. U prvoj godini nakon preloma kuka umre do 20 odsto osoba, uglavnom kao rezultat ozbiljnih zdravstvenih stanja, a manje od polovine preživelih povrati funkcije koje su imali pre preloma kuka. U Švajcarskoj, prelom kuka uzrokuje više smrtnih slučajeva nego saobraćajne nesreće i otprilike sličan broj smrtnih ishoda uzrokovanih rakom dojke.

U Švedskoj, prelomi usled osteoporoze uzrokuju više smrtnih slučajeva nego mnoge hronične nezarazne bolesti, uključujući cerebrovaskularne bolesti, rak pluća, hronične bolesti donjih respiratornih puteva i dijabetes.

Prevalencija osteoporoze kod žena i muškaraca

Meta-analiza koja je objedinila rezultate 70 studija (odnosno uključila 800.457 žena), objavljena oktobra 2021. godine u časopisu Journal of Orthopaedic Surgery and Research, pokazala je da je prevalencija osteoporoze kod žena u svetu 23,1 odsto (95 odsto interval poverenja (IP): 19,8–26,9). U istoj studiji, gde je meta-analizom obuhvaćeno 40 studija (odnosno 453.964 muškaraca), prevalencija osteoporoze kod muškaraca u svetu je iznosila 11,7 odsto (95 odsto IP: 9,6–14,1). Među muškarcima, najveća prevalencija osteoporoze je zabeležena u Aziji, a među ženama u Africi, ali je neophodno naglasiti da studije koje obuhvataju muškarce nisu sprovedene na afričkom kontinentu.

Broj obolelih od osteoporoze raste sa godinama starosti kod oba pola. Žene češće obolevaju od muškaraca

Karakteristike obolelih

Broj obolelih od osteoporoze raste sa godinama starosti kod oba pola. Žene češće obolevaju od muškaraca. Osteoporoza se češće javlja kod belaca nego crnaca, a kod Azijaca, posebno Kavkažana, češće u odnosu na ostale populacione grupe.

Do 50. godine života incidencija fraktura se povećava zbog trauma, manje-više nezavisno od MGK, pa je veća kod muškaraca nego žena. Posle 50. godine života ona takođe raste sa godinama starosti kod oba pola, ali je prevashodno zbog fragilnosti kostiju. Ukupni rizik od fraktura tokom života iznosi 30 odsto kod žena i 15 odsto kod muškaraca.

Šta je osteoporoza?

Osteoporoza je progresivno metaboličko oboljenje kostiju koje karakteriše niska površinska mineralna gustina kostiju – MGK (engl. Bone Mineral Density) i mikrostrukturalna abnormalnost (trabekularno stanjivanje, gubitak spojeva, smanjivanje korteksa i povećana intrakortikalna poroznost) koje dovode do fragilnosti kostiju i većoj sklonosti ka frakturama.

Osteoporoza se kvantitativno definiše na osnovu denzitometrije (DXA, tj. dvoenergetska apsorpciometrija X-zraka) i procene T-skora. T-skor predstavlja odstupanje izmerene vrednosti MGK od prosečne vrednosti MGK mladih osoba (20-25 godina), izraženo u standardnim devijacijama.

Prema klasifikaciji SZO (iz 1994. godine), normalna površina MGK je vrednost koja je do -1 SD manja u odnosu na odgovarajuću vrednost kod mladih zdravih osoba. Površina MGK u rasponu od -1SD do -2,5 SD označava se kao osteopenija (pretklinička osteoporoza – smanjenje koštane mase bez kliničkih simptoma). Osteoporoza se definiše kao površinska MGK niža od -2,5 SD. Teška ili „utvrđena” osteoporoza predstavlja površinu MGK koja je smanjena za više od -2,5 SD uz prisustvo fraktura.

Primarna i sekundarna osteoporoza

Primarna osteoporoza može da bude postmenopauzalna (tip I), koja se javlja između 51. i 75. godine života, kao posledica nedostatka estrogena (što doprinosi povećanju aktivnosti osteoklasta i prvenstveno zahvata spongioznu kost), i senilna (tip II), koja se javlja nakon 70. godine života, a nastaje tokom starenja, usled postepenog smanjenja broja i aktivnosti osteoblasta (zahvata kako spongioznu, tako i kompaktnu kost).

Sekundarna osteoporoza može da nastane usled dugog uzimanja nekih lekova (npr. antikoagulanasa, antiepileptika, hemoterapeutika, glukokortikoida), ali i kao posledica hroničnih bolesti koje doprinose gubitku koštane mase (hipertireoza, hiperparatireoidizam). Može da se javi kod depresije, zbog povećanih nivoa hormona kortizola, zapaljenskih reumatskih bolesti, hroničnog alkoholizma (nedovoljan unos kalcijuma i vitamina D) itd.

Klinička slika

Osoba obično nije svesna preloma koji se čak kod 2/3 slučajeva karakteriše bez simptoma i znakova. Zbog toga se osteoporoza često naziva „tihom epidemijom”. Poznato je da se bol povezana s padom, nakon kojeg je usledio prelom, ne pojavljuje odmah. Bol se javlja nekoliko nedelja kasnije.

Osim bola, mogu da se jave umor, promena posture u smislu razvoja hiperkifoze, smanjenje pokretljivosti kičme i povećana napetost paravertebralne muskulature.

Osteoporoza se ređe dijagnostikuje kod muškaraca i oni se ređe upućuju na lečenje. Kod njih se uglavnom radi o sekundarnoj osteoporozi. Kod muškaraca obično dolazi do porasta rizika od osteoporoze usled deficitarnog lučenja testosterona koji može da nastane zbog starosti, parotitisa, terapije raka prostate ili usled hipogonadizma.

Osoba obično nije svesna preloma koji se čak kod 2/3 slučajeva karakteriše bez simptoma i znakova. Zbog toga se osteoporoza često naziva „tihom epidemijom”

Dijagnoza i preporuka

Za dijagnostikovanje osteoporoze mogu da se koriste klinički pregled, merenje koštane gustine i laboratorijske pretrage. Zlatni standard u dijagnostici osteoporoze je denzitometrija (DXA), kod koje je doza zračenja prilikom izvođenja same pretrage minimalna. Ovom obliku denzitometrije trebalo bi da se podvrgnu sve žene starije od 65 godina života, zatim svi muškarci stariji od 70 godina, žene koje su rano ušle u menopauzu, odrasli iznad 50. godine života s prelomima, kao i odrasle osobe koje duži vremenski period uzimaju lekove koji dovode do osteoporoze (pre svega kortikosteroide). Cilj je da se bolest otkrije u ranoj fazi, da bi se pravovremeno primenile preventivne mere i lečenje.