Sindrom iritabilnog kolona – simptomi, tipovi, lečenje, ishrana
Pripremila Senka Milinković, dipl. farm.
Uloga, ali i važnost probavnog sistema prepoznata je pre više od 2.000 godina, kada je Hipokrat rekao da sve bolesti počinju od creva.
U crevima čoveka nastanjena je vrlo kompleksna zajednica mikroorganizama, a svako u sebi nosi drugačiji profil istih, koji se smatra „ličnim otiskom”.
Šta je iritabilni kolon?
Sindrom iritabilnog kolona (sindrom nervoznih creva), skraćeno IBS (od engleskog irritable bowel syndrome), jedan je od najčešćih gastrointestinalnih poremećaja, koji se manifestuje bolovima u abdomenu i promenjenim ritmom pražnjenja creva u trajanju od najmanje tri meseca.
Od ovog sindroma boluje oko 15 odsto svetske populacije, a najčešće se javlja u kasnoj adolescenciji, te u četrdesetim godinama života. Glavni cilj lečenja osoba koje pate od IBS-a je poboljšanje gastrointestinalne funkcije i smanjenje nelagode i bola, čime se poboljšava kvalitet života.
IBS se danas smatra biopsihosocijalnim poremećajem u čiju patogenezu su uključeni i genetski faktori, netolerancija na određenu hranu, promene u mikrobioti. Svakako, na IBS utiču i stres i ishrana.
Simptomi iritabilnog kolona
Simptomi koji prate ovu bolest su individualni i mogu biti zaista blagi, dok kod nekih osoba postaju intenzivniji.
Neki od tipičnih simptoma su:
• bol u stomaku;
• nadutost i gasovi;
• grčevi;
• zatvor;
• dijareja.
Neprijatnosti kao što su nadutost i gasovi obično prestaju nakon pražnjenja debelog creva, dok se zatvor i dijareja ne isključuju međusobno, što znači da osobe koje boluju od IBS-a mogu imati oba simptoma.
U mnogim slučajevima neprijatnosti mogu biti izuzetno bolne. Jak bol u stomaku, koji potiče iz creva, često je praćen i:
• ritmom pražnjenja creva;
• osećajem olakšanja nakon pražnjenja;
• promenama u izgledu stolice.
U intenzivnije simptome spadaju:
• dijareja tokom noći;
• gubitak težine;
• rektalno krvarenje;
• nagon za povraćanjem;
• poteškoće pri gutanju;
• anemija.
Tipovi iritabilnog kolona
Postoje tri vrste sindroma iritabilnog kolona.
1. IBS sa konstipacijom – postoji bar jedno abnormalno pražnjenje, a većina stolica je tvrda.
2. IBS sa dijarejom – postoji bar jedno abnormalno pražnjenje, ali je većina stolica meka i vodenasta.
3. Mešoviti IBS – postoje mešovite navike creva, odnosno postoji jedno abnormalno pražnjenje, ali su ostale stolice u toku dana i tvrde i vodenaste.
Lečenje iritabilnog kolona
Kada se jednom postavi dijagnoza, svakako je najvažnije što pre krenuti sa lečenjem.
Nakon kompletne obrade, osnovne laboratorijske analize potrebno je kontrolisati jednom godišnje. Ukoliko dođe do promene u rezultatima, ili osoba oseća pogoršanje stanja, svakako je potrebno javiti se lekaru radi dalje opservacije.
U zavisnosti od simptoma, pretraga može obuhvatati gastroskopiju, kolonoskopiju ili ultrazvučni pregled.
Jedan od problema kojem treba ozbiljno pristupiti jeste psihičko stanje pacijenata, s obzirom na to da su često napeti i zabrinuti zbog straha od malignih bolesti.
Važno je naglasiti da, za sada, nijedan lek ne može dovesti do potpunog i trajnog povlačenja simptoma. Upravo zbog toga je terapija usmerena isključivo na olakšavanje simptoma bolesti. Pri tome je vrlo važno preporučene mere sprovoditi uporno, ali i trajno.
Pacijentima se preporučuje promena stila života, a to znači: regulisati ishranu, uključiti fizičku aktivnost, trajno isključiti konzumiranje cigareta i alkoholnih pića.
Farmakološka terapija
Kao što smo već pomenuli, postoje različiti tipovi IBS-a, pa samim tim lečenje ne može biti univerzalno, niti isto za sve tipove.
U slučaju opstipacije, preporučuje se upotreba laksativa sa ciljem olakšavanja pražnjenja (npr. laktuloza, psilijum).
Ukoliko se radi o prisutnosti dijareje, svakako je preporuka uzimati antidijaroike, koji produžavaju vreme prolaska sadržaja kroz debelo crevo i smanjuju učestalost stolica.
Protiv bolova, preporuka je da se uzimaju spazmolitici, koji smiruju bolne grčeve bez jačeg ometanja peristaltike, i simetikon koji smanjuje nadutost.
Shutterstock.com
Upotreba probiotika kod sindroma iritabilnog kolona
Poznato nam je da probiotici pomažu u obnavljanju zdrave mikroflore i sluzokože creva, neophodnih za efikasno varenje hrane i redovno pražnjenje.
Jedan od znakova IBS-a je disbioza. Disbioza je stanje neuravnotežene mikrobiote creva – kada ima više „loših”, a manje „dobrih” bakterija. Do disbioze dolazi ukoliko se konzumira hrana koja je bogata ugljenim hidratima, šećerima, prerađena hrana, hrana sa niskim procentom lako rastvorljivih vlakana. Takođe, na disbiozu utiče i česta primena antibiotika i nesteroidnih antiinflamatornih lekova (NSAIL), korišćenje pilula za kontracepciju, prisustvo hroničnog stresa, infekcija…
Dokazano je da probiotici, lepljenjem na crevne ćelije, inhibiraju rast patogenih bakterija i na taj način sprečavaju njihovo širenje i rast.
Još jedna karakteristika IBS-a su česte upale u crevima. Probiotici mogu smanjiti upalu i regulisati odgovore imunosistema.
Postoje dve glavne grupe probiotika koje se preporučuju za IBS. To su lactobacili i bifidobakterije, koje pomažu da se uspostavi ravnoteža u crevima.
S obzirom da postoje različite vrste IBS-a, u terapiji se koriste i različite vrste probiotskih sojeva.
Kod tipa IBS-D, kao primarni simptom javlja se dijareja. Saccharomyces boulardii je jedan od najboljih probiotika za IBS kada je u pitanju smanjenje dijareje, bolova u stomaku i grčeva. Saccharomyces boulardii je gljivica pa samim tim ima različita svojstva od bakterija. Smatra se da je „prolazni” probiotik, jer se ne kolonizuje dugo u crevima i uvek je preporuka koristiti bulardi u kombinaciji sa probiotikom koji ima dobre bakterije jer deluju sinergistički.
Bulardi se može kombinovati sa probiotskom kulturom LGG (Lactobacillus rhamnosus GG). Dokazano je da LGG u vrlo kratkom periodu može umanjiti bolove kod pacijenata.
Ponavljajući problemi sa zatvorom karakteristika su IBS-C tipa. U ovom slučaju, odnosno kada je potrebno podstaći pražnjenje creva, najefikasnije su bifodbakterije.
Osobe koje pate od IBS-M tipa, doživljavaju naizmenične simptome nadutosti, bola, zatvora, ali i dijareje. U ovim slučajevima teško je odlučiti na koji simptom se treba fokusirati. Jedan od predloga je da se pokuša sa više različitih sojeva iz porodice Lactobacillus i Bifidobacterium. Ovi sojevi ne samo da regulišu rad creva, već i ublažavaju nadutost, grčeve i nadimanje.
Ishrana kod osoba sa sindromom iritabilnog kolona
Promene u ishrani u velikoj meri mogu pomoći u ublažavanju simptoma nervoznih creva. Pre svega, trebalo bi konzumirati hranu više puta u toku dana i izbegavati namirnice koje izazivaju nelagodu.
Brojne studije su pokazale da do poboljšanja zdravstvenog stanja dolazi kod pacijenata koji izbegavaju FODMAP režim ishrane. FODMAP je akronim od fermentabilni, oligosaharidi, disaharidi, monosaharidi i polioli – reč je o kratkolančanim ugljenim hidratima koji, zbog lošeg varenja, fermentišu u donjem delu debelog creva. To izaziva nadutost, gasove, nadimanje, zbog kombinacije vode, ugljen-dioksida i metana.
Shutterstock.com
Hrana koju treba izbegavati kod IBS-a
FODMAP režim ishrane treba izbegavati, odnosno treba isključiti iz ishrane pomenute kratkolančane ugljene hidrate.
Ovo se naziva i eliminaciona dijeta, a vođenje dnevnika ishrane tokom pridržavanja ovog režima zaista može značajno da olakša ceo proces utvrđivanja namirnica koje izazivaju nelagodu.
Hrana koja može smetati osobama sa sindromom iritabilnog kolona i koju svakako treba ograničiti:
• Mleko i mlečni proizvodi
• Proizvodi na bazi pšenice
• Mahunarke (pasulj, sočivo, leblebija)
• Beli i crni luk, pečurke, brokoli, prokelj, artičoka
• Jabuke, trešnje, kruške, lubenica, breskve i šljive
Namirnice sa smanjenim sadržajem FODMAP:
• Jaja i meso
• Mlečni proizvodi bez laktoze i biljna mleka
• Žitarice, poput pirinča, kinoe, ovsa
• Krompir, tikvice, krastavac, patlidžan i paradajz
• Banane, grožđe, ananas, borovnice, jagode
Zanimljivo je da banane spadaju i u grupu sa visokim i u grupu sa niskim sadržajem FODMAP. Pitate se kako je to moguće? Zelene banane, tj. manje zrele, spadaju u namirnice sa smanjenim sadržajem FODMAP, a kako sazrevaju, sadražaj oligosaharida raste, i samim tim banane prelaze u grupu namirnica koje svakako treba izbegavati.
Mali podsetnik
Sindrom iritabilnog kolona je oboljenje koje može značajno uticati na kvalitet svakodnevnog života pa je zbog toga vrlo bitno obratiti se lekaru čim se pojave prvi simptomi.
Ovo oboljenje se češće javlja kod osoba ženskog pola, dok su istraživanja pokazala da su muškarci skloniji ignorisanju simptoma. Ignorisanje simptoma zaista ne bi trebalo da bude praksa, jer čak i blagi simptomi, ukoliko se ne leče adekvatno, mogu izazvati oštećenje creva.
Praktikovanje zdravih životnih navika i redovna ishrana mogu znatno ublažiti simpotme ove neprijatne bolesti i poboljšati kvalitet života.
Naslovna fotografija – Shutterstock.com