
Ruže, kraljice cveta – sada je vreme za sadnju
Sada je pravo vreme za sadnju ruža, kraljica cveta. Iako vegetacija miruje i biljke su spremne za zimski period, kraće dane, minuse i sneg, idealno je vreme da sadite ruže, žbunaste vrste, drveće, ali i lukovice lala, zumbula ili narcisa.
U danima do proleća u zemlji ima dovoljno vlage, biljke su u stanju mirovanja i pravo je vreme da sadnice golog korena posadite kako bi se do buđenja vegetacije dobro ukorenile i nastavile rast. Zato, ne propustite jesenje dane za dobru sadnju.
O ružama treba da znate…
Ruže, kraljice svake bašte, ipak s pravom zaslužuju punu pažnju. Nema vrste na čijoj su selekciji stručnjaci više radili kako bi dobili nove forme, boje i veličine.
Iako je danas svet ruža izuzetno bogat različitim sortama, oblicima cveta, veličinom i mirisom, ostala je podela ruža koju svi baštovani prihvataju:
- Ruže čajevke
- Floribunde ili žbunaste
- Ruže penjačice
- Ruže stablašice
Sve su popularnije ruže pokrivači tla koje se lako gaje i orezuju kosačicom. Stara ruža (Rosa Canina), koja danas uglavnom služi kao podloga za stvaranje novih plemenitih sorti ruža, može se videti samo u napuštenim dvorištima u kojima ruže nisu redovno orezivane.
Većina ruža cveta od maja, pa do kasne jeseni. Razlika između ranijeg i kasnog cvetanja može biti dve do tri sedmice. A, da bi cvetale punu sezonu, sada je pravo vreme da ruže sadite.
Ruže čajevke
Čajevke su najbrojnije i veoma cenjene, zbog krupnog cveta koji se pojavljuje na dugim i čvrstim cvetnim drškama, pa su pogodne za rezan cvet. Najčešće su mirisne. Snažnog su porasta i ako su pravilno orezivane, dostižu visinu do jednog metra.

Shutterstock
Rastojanje prilikom sadnje je 45‒60 cm. Neki baštovani sade i na razmaku od metar. To je pitanje organizacije dela bašte gde ste namenili sadnju ruža. Ukoliko u bašti želite da formirate rozarijum, onda čajevkama namenite centralno mesto u rondelama (okruglim cvetnim lejama), a u spoljni deo kruga možete posaditi mnogocvetne ruže (floribunde). Odlično se uklapaju sa poleglim četinarima ili robusnim trajnicama.
Mnogocvetne ruže (floribunde)
Mnogocvetne ruže su kompaktnog rasta i visine od 40 do 80 cm, u zavisnosti od sorte. Karakteristične su po tome što jedna grana nosi više cvetova i tako formira bukete. Cvetovi su uglavnom mirisni. Obilno cvetaju tokom cele sezone, pa se pravi efekat postiže sadnjom u grupi. Koriste se za formiranje bordura, leja, živih ograda. Mogu se gajiti i u saksijama. Ove ruže se sade na rastojanju od oko 40 cm ili 6‒8 biljaka po metru kvadratnom.

Shutterstock
Ruže penjačice
Ruže penjačice imaju izdužene grane i snažnog su rasta, visine do 4 m. Cvetaju cele sezone. Veličina i oblik cveta zavise od sorte. Koriste se kao ukras pergola, ograda, cvetnih lukova. Često se koriste za sadnju uz fasadu kuće, za maskiranje zidova i neuglednih pozadina. Ovim ružama je potrebno obezbediti čvrst oslonac, jer odrasla biljka može da bude teška i preko 50 kg. Potrebno je da izdanke redovno usmeravate i pričvršćujete za oslonac. Obavezno, svake godine treba da ih skraćujete za trećinu. Ruže penjačice se sade na rastojanju 1‒2 m (neke sorte i do 300 m).

Shutterstock
Ruže stablašice
Ruže stablašice su veoma popularne i idealne za sadnju u malim baštama, posudama na terasama ili ulazima u kuće. Karakteriše ih gusta krošnja, uspravna ili padajuća forma. Visina stabla zavisi od mesta kalema. Uglavnom je visina standardna ‒ od 40, 75, 100 do 150 cm. Visoke ruže stablašice obično imaju padajuću formu. Možete ih saditi pojedinačno ili kao niski drvored. Lepo se kombinuju s poleglim četinarima, patuljastim ružama ili trajnicama.
Tu su i minijaturne ruže koje su sve traženije poslednjih godina. Niske su, žbunaste, visine do 35 cm. U toku cele vegetacije neprekidno i obilno cvetaju. Cvetovi su sitni, veličine 1‒5 cm u prečniku. Treba ih saditi na rastojanju od 25 do 30 cm ili 8‒12 biljaka po metru kvadratnom.

Shutterstock
Gde da sadite ruže?
Da bi rasle zdrave i bujne, i obilno cvetale, ružama treba sunca. Sadite ih na osunčanim i otvorenim pozicijama, ali zaklonjenim od jakih vetrova.
Ruže se gaje u dobro dreniranom i umereno vlažnom zemljištu, slabo kisele do neutralne reakcije (pH 5,8‒7). Treba da je hranljivo i duboko obrađeno (40‒50 cm). Kvalitet zemljišta pre sadnje povećava se dodavanjem komposta ili treseta. Pregoreli stajnjak je odličan za ruže, ali ga treba dodati pre sadnje, najbolje prethodne jeseni. Većina sorti je kalemljena na divlju ružu koja ima jak i žilav korenov sistem, pa su zbog toga otporne na sušu. Ipak, u periodu cvetanja, da bi cvet što duže trajao, ruže zalivajte obilno i redovno. Stajaću vodu oko korena ne podnose.
Kako se ruže sade?
Ruže ćete u vrtnim centrima naći uglavnom golog korena ili korena s malim busenom zemlje koji je umotan u streč foliju. Vreme sadnje ovakvih sadnica treba da se poklapa s periodom mirovanja (period od oktobra do aprila, odnosno od trenutka odbacivanja listova pa do otvaranja pupoljaka i ponovnog olistavanja).
Pre sadnje sadnicu treba da potopite u posudu s vodom. Neka odstoji nekoliko sati. U međuvremenu, potrebno je da iskopate sadnu jamu dubine 25‒30 cm i širine oko 40 cm. Zemlju usitnite i izmešajte s kompostom ili pregorelim stajnjakom. Dobro je ako u zemlju dodate i malo treseta ili sporoopuštajućeg đubriva za ruže.
Ako koren nije prethodno orezan, potrebno je da ga skratite na oko 25 cm. Sve suve i oštećene grane uklonite. Sadnicu postavite u sredinu sadne jame, koren ravnomerno raširite tako da žile slobodno naležu na supstrat, i zatrpajte ga zemljom i dobro sabijte. Važno je da mesto kalema (proširenje), bude 2‒3 cm ispod nivoa zemlje.

Shutterstock
Kad sadite ruže penjačice, važno je da sadnica prilikom sadnje bude udaljena oko 40 cm od vertikalne potpore. Ako sadite uz zid kuće, korenov sistem u sadnu jamu postavite tako da bude okrenut na suprotnu stranu od strane zida.
Kada sadite ruže stablašice, trebaće vam i štap koji ćete vezati za stablo ruže na više mesta kako se biljke ne bi krivile prilikom rasta.
Šta posle sadnje?
Nakon što ste ih posadili, biljke obilno zalijte.
Za razliku od sadnica golog korena, ruže gajene u kontejnerima (saksijama) možete da sadite u bilo koje vreme, osim u toku dugih sušnih perioda ili kada je zemlja smrzla ili pod snegom.
Nakon što vaše ruže posadite, čeka ih zimski period do proleća i novog listanja. Zbog jačih mrazeva ruže morate da zaštitite. Najosetljivije su u predelu kalema. Najbolje je da ih zaštitite zagrtanjem tako što motikom oko bokora nanesete humku zemlje visine 15‒20 cm. Kod stablašica se štiti krošnja tako što se prekrije agril folijom ili jutom, pri čemu treba da vodite računa da mesto oko kalema bude pokriveno. Početkom proleća, kad prestane opasnost od jačih mrazeva, ruže odgrnite, uklonite humku, a s krošnji poskidajte zaštitu.
U cvetu ruža možete da uživate i ako nemate baštu. Svaka terasa će rado primiti neku sortu minijaturne ruže ili niže stablašice. Jedino o čemu morate da vodite računa jeste da im treba sunca da bi cvetale, treba im redovna prihrana i umereno zalivanje.
Kao i svaka kraljica, i ruža voli malo više pažnje.
Naslovna fotografija: Shutterstock