Roman Gabrijele Zevin o odnosu zvanom „kapiramo se”

Roman Sutra, i sutra, i sutra je priča o trideset godina prijateljstva i umetničke saradnje. To je priča o Samu Masuru i Sejdi Grin, dvoje briljantnih ljudi, koji imaju romansu umova, a ne tela.

Ovako je autorka romana Gabrijela Zevin sažela svoj deseti roman, koji je Amazon proglasio najboljom knjigom 2022. godine, kad je objavljen, a koji je ove godine uvršćen među 100 najboljih knjiga 21. veka na listi Njujork tajmsa. Na vrhu top-liste čitanosti bio je čak 51 nedelju. Kod nas, roman Sutra, i sutra, i sutra objavio je Vulkan.

Svako sutra može doneti novi početak

Naslov romana Sutra, i sutra, i sutra zapravo je stih iz Magbetovog monologa u petom činu Šekspirove tragedije. Gabrijela Zevin izabrala ga je za naslov svog romana da ukaže kako neminovno proticanje vremena znači i postojaje novih šansi koje donosi novi dan, novih mogućnosti, novih pokušaja i početaka.

Roman počinje tako što se Sam i Sejdi sreću na stanici podzemne železnice, u gužvi pred božićne i novogodišnje praznike. Upoznali su se još u dečjoj bolnici kad su imali 11 godina. Kasnije su bili pomalo zaljubljeni, ali se ni tokom studentskih dana među njima ništa romantično nije desilo, sem što su se posvađali i prekinuli svaki kontakt.

Kad se slučajno sretnu posle osam godina, počinje novo sutra njihovog odnosa, koji nije ni zaljubljenost, ni romantična ljubav, odnosa koji oni u tom razgovoru definišu kao „kapiramo se”.

Odnos koji podstiče kreativnost

Sutra, i sutra, i sutra nije romantična ljubavna priča, već suptilna analiza tog specifičnog, retkog i vrednog odnosa „kapiramo se”. Iako su i tokom osam godina razdvojenosti oboje imali karijere u oblasti pravljenja video-igrica, njihovi pojedinačni projekti bili su fragmentarni i nedovršeni. Kad počinju zajedno da rade ono što najviše vole, da stvaraju virtuelne svetove, sinergija koja postoji među njima podstiče njihovu kreativnost i oni uspevaju da naprave video-igricu koja doživljava neverovatan uspeh, a njih pretvara u zvezde.

To što su glavni likovi kreatori igrica ne traži od čitaoca da poznaje svet gejminga, niti da vlada njihovom terminologijom. Gabrijela Zevin vodi svoje likove kroz taj specifični i pomalo tajanstveni segment sveta isto kao što je nekada Melvil, pisac Mobi Dika, vodio svoju publiku u svet lovaca na kitove, napisala je kritičarka Njujork tajmsa: Kad je roman dovoljno snažan, on nas, svoje čitaoce, prenosi duboko u svet koji nije naš.

Ljubav mimo romantičnih stereotipa

To novo sutra Samu i Sejdi donosi izazove novca, slave, ljubomore, dvoličnosti, ambicija. Njihov „kapiramo se” odnos ne uspeva da se održi u tom novom ambijentu. Ali, razdvajanje ne znači i kraj odnosa „kapiramo se”, ljubavi koja nje ljubav već mnogo više od toga. To je suptilna psihološka analiza prijateljstva, kreativnosti i ljubavi koja se razvija mimo romantičnih stereotipa.

Roman Sutra, i sutra, i sutra proizvod je velikog talenta Gabrijele Zevin da istražuje tajanstvene i inspirativne putanje odnosa među ljudima, koji se realizuju kroz igru. Ona u romanu piše:

Dozvoliti sebi da igraš s drugom osobom nije mali rizik. To znači da sebi dozvoljavaš da se otvoriš, da se izložiš, da budeš povređen… Mnogo godina kasnije, Sam će kontroverzno izjaviti u intervjuu za jedan veb-sajt: Nijedan čin nije intimniji od igre, čak ni seks.

Knjige, igrice, filmovi…

Roman Sutra, i sutra, i sutra prati i osmišljena igrica u kojoj morate da hvatate reči iz stihova američke pesnikinje Emili Dikinson, da biste od reči koje lebde na ekranu ponovo stvorili poeziju. Možete je pogledati na ovom linku.

Sutra, i sutra, i sutra je peta za odrasle, a deseta objavljena knjiga Gabrijele Zevin. Kod nas je preveden još i njen roman Sabrana dela Ej Džej Fikrija u izdanju Lagune. Osim romana za odrasle, napisala je i pet visoko ocenjenih romana za tinejdžere. Njene knjige do sada su prevedene na 40 jezika.

Holiwood Reporter je objavio da je Šijan Heder, čiji film Koda je dobio Oskara za najbolji film 2022, potpisala da za Paramaunt pikčers režira film po romanu Sutra, i sutra, i sutra. Po romanu Sabrana dela Ej Džej Fikrija već je snimljen film.

Knjiga Sutra, sutra i sutra.

Fotografija: © hamdi bendali/ Shutterstock

Poreklo od dve rase

Gabrijela Zevin napisala je i originalni scenario za film Razgovori s drugim ženama (2005), za koji je nominovana za više nagrada. U tom filmu igraju Helena Bonam Karter i Aron Ekhart. Film je režirao Hans Kanosa, koji je i dugogodišnji životni partner Gabrijele Zevin. Njih dvoje žive zajedno u Los Anđelesu od 2012. godine.

Pre toga, Gabrijela Zevin živela je u Njujorku na Menhetnu. Rođena je 24. oktobra 1977. Roditelji su joj inženjeri u IBM-u. Majka joj je rođena u Koreji, a kao devojčica je s roditeljima emigrirala u SAD. Otac joj je rođen u Americi, ali vodi poreklo od ruskih, poljskih i litvanskih Jevreja. Gabrijela kaže da je ona od dve rase, kao i Sam, junak njenog najnovijeg romana.

Završila je književnost na Harvardu, gde je i upoznala Hansa Kanosa, koji je tamo studirao filmsku umetnost. Zanimljivo je da je Kanos, rođen 10. januara 1970. u Masačusetsu, odrastao u religioznoj puritanskoj porodici koja nije odobravala gledanje filmova, tako da je on prvi put otišao u bioskop kad mu je bilo 17 godina.

Kreativno partnerstvo u kući

Hans se danas bavi režijom i produkcijom. Hans i Gabrijela sarađivali su na više projekata, tako da se taj odnos „kapiramo se”, opisan u romanu Sutra, i sutra, i sutra, delom zasniva i na kreativnom partnerstvu u njihovom domu.

Međutim, oni se nisu venčali i nemaju dece. Dosta bure izazvao je njen esej pod naslovom Tajna dobrog braka je – nikada se ne udati. Kasnije je objašnjavala da uprkos naslovu tog teksta, ona nije protivnik braka, da nije davala nikakve savete, već je prosto iznosila svoj slučaj.

Smešna stvar u svemu tome jeste – da su stvari bile drugačije, da rođak nije ukrao novac Hansu i otvorio kreditne kartice na njegovo ime – mislim da bismo se mi već do sad venčali. Neki ljudi nisu razumeli da sam taj tekst pisala sa određenom tugom, objasnila je Gabrijela Zevin, dodajući da to što sada nije zvaničo udata ne znači da će tako i ostati.

Naslovna fotografija: Shutterstock