Roboti mogu da naprave miris, parfimeri stvaraju čaroliju
Industrija mirisa pokušava da zaštiti životnu sredinu novim, ekološki prihvatljivim formulama, ali zbog emotivnog odnosa prema parfemima nerado prihvatamo da su delo mašine
Korona virus u prvi plan je stavio veštačku inteligenciju koja nedeljama održava u životu ljude, komunikacije i ubrzava potragu za lekovima. Uprkos tome, grupa ljudi sa veoma delikatnim čulom mirisa smatra da pametne mašine neće moći da unaprede posao u kojem su oni nenadmašni – proizvodnju parfema.
Cvetovi vanile otvoreni su samo jedan dan i ako im tada u oprašivanju ne pomognu kolibri ili čovek, oni uvenu i otpadnu. Za kilogram ružinog ulja potrebno je oko četiri hiljade kilograma ružinih latica, a berač za dan može da prikupi tridesetak kilograma. Ekstrakti vanile, ruže i drugih mirisnih biljaka za proizvodnju parfema uglavnom završe u pogonima poznatih modnih kuća, međutim zdravstvena kriza je uzdrmala i to tržište.
Cvetovi vanile otvoreni su samo jedan dan i ako im tada u oprašivanju ne pomognu kolibri ili čovek, oni uvenu i otpadnu
Superiorni nosevi
To ne osećaju samo luksuzne parfimerije, već i mali proizvođači prirodnih sirovina, destilerije, plantaže. Zbog promene klime neki su već bili na rubu opstanka, a sada strahuju da će ostati bez tržišta, pošto se broj porudžbina smanjuje. Luksuzne mirisne bočice za mnoge znače život – samo na Haitiju od esencije vetivera, na primer, živi desetak hiljada porodica.
Da li je budućnost parfema u sintetičkim komponentama i može li pametna mašina da stvori mirisnu čaroliju? Već dugo prirodni mirisi mogu da se zamene sintetičkim, ali mnogima se takve kompozicije ne dopadaju. Takođe, ima pokušaja da se u kreiranje parfema uključi veštačka inteligencija. Ako su proizvođači mirisa čak i spremni na to, čuveni kreatori parfema nisu impresionirani takvom idejom.
Slavni parfimer Fransis Kurkdjian ispričao je da je mirisao parfeme nekih firmi koje za proizvodnju koriste računare, ali da nije primetio ništa neobično, odvažno ili upečatljivo. Bez ljudskog dodira, sve što se dobije samo je obična mešavina, odnosno spoj, smatra on.
Zdravstvena kriza pogađa sve, pa i tržište luksuznih parfema – mali proizvođači mirisnih ulja strahuju da neće imati kome da ih prodaju
Parfem sa ljudskim likom
Jedna od kozmetičkih kuća koja je odlučila da eksperimentiše na ovaj način, koristila je bazu podataka sa više od milion mirisa. Kompjuter je izabrao neočekivane sastojke, čak i one koje dizajneri parfema izbegavaju, a miris je, navodno, prošao test.
Industrija mirisa pokušava da doprinese zaštiti životne sredine zamenom starih formula novim, ekološki prihvatljivim, ali to nije nešto o čemu se govori jer ljudi prema parfemima imaju emotivan odnos, pa nerado prihvataju da je miris u bočici delo mašine, a ne ljudske ruke. Kako bi to prevazišli, pojedini parfimeri omogućavaju kupcima da uz pomoć računarskog programa sami kreiraju parfeme.
Roboti, kao i ljudi, mogu da uče, međutim malo je verovatno da će stvoriti mirise koji bi nadmašili dela čuvenih „noseva”, kako se još nazivaju parfimeri. U minijaturne bočice, koje nekada koštaju nekoliko desetina hiljada evra, „nosevi” ne ulivaju samo znanje i prirodne esencije, već i iskustvo. Kad prave parfem, dizajneri evociraju sećanja bliska ljudima – na mirise majke, prvog poljupca ili beračice ruža. Upravo to i čini da oni uživaju u oblaku mirisnih isparenja.
A to, bar za sada, ne može čak ni najpametnija mašina.