
Olakšajte svađe – pripremite se za tri dana praznika
Da li možemo da naučimo da se manje raspravljamo i da te konflikte analiziramo, bolje se upoznamo i približimo?
Da li ponekad vaš partner frustraciju izražava lupanjem vratima, nervoznim rasklanjanjem stvari koje po njemu nisu na svom mestu i slično? Istovremeno, da li se vi kolebate da to predstavite kao problem jer smatrate da će iznošenje mišljenja izgledati kao da držite predavanje? Možda bi to dodatno ohrabrilo vašeg partnera da nastavi da se žali, stvarajući ciklus svađa koje deluju predvidljivo i uzaludno.
Ako vam ovo zvuči poznato, a približavamo se prazničnoj sezoni kada napetost često raste, možda bi vam bili korisni saveti o tome kako da se pravilno reaguje ako dođe do svađe između partnera. Zato donosimo nekoliko saveta parovima – kako da prekinu navike u raspravljanju i nesuglasice usmere ka većem razumevanju i intimnosti.
Nesuglasice su normalne čak i u srećnim vezama i predstavljaju svojevrsni izazov, jer konflikt može poslužiti i kao pokretač za pozitivne promene – kao način da se ispravi nešto ili da se uspostave granice.
Međutim, konflikti s kojima se većina nas suočava mogu biti i toksični. Ove konflikte karakteriše ciklus napada, krivice, nerazrešenih rasprava koje eskaliraju u veće nesuglasice i odjednom – možete osetiti da ste se našli u nekom začaranom krugu ponavljanja.
Neproduktivno rešavanje nesuglasica
Ljudi različito reaguju na nesuglasice.
- Ima osoba koje rešenje zahtevaju odmah.
- Neki ljudi umanjuju probleme.
- Tu su i osobe koje burno, odnosno eksplozivno reaguju.
- Takođe, postoje i oni koji se povlače u sebe i ne izražavaju svoje emocije.
Zbog različitih načina reagovanja – a ljudi ne reaguju isto, svako ima neke svoje izgrađene strategije – mali nesporazumi vrlo lako mogu prerasti u ozbiljnije zamerke.
Produktivnije rešavanje nesuglasica
Evo nekoliko saveta koji mogu voditi boljem sagledavanju problema i samim tim ka pomirenju.
Analiza prethodne svađe
Vratite se unazad, u trenutak kada ste bili smireni i analizirajte šta se u stvari desilo, zbog čega je došlo do konflikta, vizuelizujte kako je to zapravo izgledalo.
Razmislite o okidačima i prethodnim događajima.
Uprkos početnom otporu, ima primera parova koji su ovo isprobali, došli do novih uvida i smanjili tenzije.
Uvođenje bar jedne promene tokom raspravljanja
Utvrdite koja su to specifična ponašanja koja vas uznemiravaju tokom nesuglasica i razgovarajte o tome sa vašim partnerom. Ovaj otvoreni dijalog je podstrek za bolje međusobno razumevanje i olakšava konstruktivne promene u načinu komunikacije.
Jasno je da vi ne možete kontrolisati postupke svog partnera, ali možete kontrolisati svoje reakcije.
Razmislite koje su to vaše dominantne emocije tokom rasprava. Šta je u prošlosti uticalo na vaše reakcije?
Prepoznavanje ličnih okidača pomaže da se konstruktivnije ponašate tokom konflikata i menja „ples” u raspravi.

Kako da napravimo pauzu između okidača svađe i reakcije
Pokušajte da napravite pauzu od dvadesetak minuta pre nego što odreagujete. Ova pauza ima za cilj da spreči razmenu reči koje mogu da povrede i na taj način zaštiti oba partnera.
Primena strategija poput kontrolisanog disanja ili fizičke promene položaja tokom pregrejanih diskusija iznenađujuće umiruju napetosti.
Ispitajte svoje uobičajene reakcije
Poremetite uobičajene obrasce konflikata pokušajem drugačijeg pristupa. Ako je bežanje vaša uobičajena reakcija, pokušajte da ostanete ili se vratite. Ova promena podstiče drugačiju reakciju partnera, podstičući fleksibilniju dinamiku i promovisanje pomirenja.
Stavite nesuglasice u kontekst, ocenjujući njihovu važnost
Na skali od 2 do 10, ocenite važnost stavri oko kojih se raspravljate. Da biste to uradili, morate se zamisliti, to će vas odmah malo primiriti i ako još pritom shvatite da je u pitanju nešto banalno i ocenite važnost problema sa 3, logično je da ćete shvatiti da to nije vredno svađe i nekih teških reči.
Koristite humor
Humor, umesno korišćen, može biti snažan alat za smirivanje tenzija. Upotreba duhovitosti ili opuštenosti tokom konflikata pomaže u sagledavanju šire slike i smirivanju situacija koje mogu da eskaliraju.
Ne optužujte
Komunikacija tokom konflikta treba da ima za cilj objašnjavanje ponašanja bez dodeljivanja krivice ili, još gore, vređanja. Umesto opštih izjava, treba izneti konkretne primere i kako oni utiču na vaša osećanja. Ovaj pristup često izaziva empatično razumevanje partnera.

Slušajte i prepoznajte
Slušanje partnera ne zahteva nužno saglasnost. Ako nešto shvatite, ne znači da se slažete. Samo to što ste se sabrali i saslušali i pokazali zainteresovanost uticaće pozitivno na partnera; i, ne brinite, to ne znači da je partner pobedio u svađi.
Pritom, to je i prilika da se dođe do nekih bitnih informacija i uvidi šta partnera pogađa i onda se na tome može raditi. Tako se bolje shvata pozicija partnera, dobija se uvid u ono što mu smeta.
Razmotrite posledice odbijanja uključivanja u diskusiju i procenite uticaj na povezanost i potrebe u vezi.
I iskreno izvinjenje je okej
Prepoznajte uticaj iskrenog izvinjenja bez izbegavanja ili prebacivanja krivice. Prepoznajte uticaj vaših postupaka bez navođenja grešaka vašeg partnera. Iskreno izvinjenje jača odgovornost i pomaže u popravljanju veza.
U krajnjem slučaju, vi ste tim i ciljevi su vam zajednički i ako to shvatite – bolje ćete se razumeti i približiti!