Odlazak velike dame stripa

Rad pionirke francuskog stripa Kler Breteše poštovali su Umberto Eko i Rolan Bart, a milionska publika obožavala je duhovite priče o frustriranim ženama i razmaženim adolescentkinjama

„Olovka joj je živahna, crtež joj je skica”, pisali su kritičari o Kler Breteše, prvoj ženi čiji su stripovi postigli medijsku slavu, pretvoreni u crtane filmove i prevedeni na brojne jezike, pa i na srpski. Njena smrt 10. februara ove godine rastužila je obožavaoce širom sveta.

https://www.instagram.com/p/B8bkdz7CMEr/

Zahvaljujući delom i njenim radovima, strip u Francuskoj danas se smatra ravnopravnom književnom formom

Kler Breteše karijeru je počela 60-ih, a slavu postigla 80-ih, mada su njeni duhoviti stripovi bili socijalno angažovani i ni na koji način nisu povlađivali lošem ukusu. Zahvaljujući delom i njenim radovima, strip u Francuskoj danas se smatra ravnopravnom književnom formom. Zbog humora zasnovanog na dijalozima, i specifičnog „Breteše jezika”, u kome je kombinovala govor intelektualaca i sleng, poštovali su je pisci kakav je Umberto Eko. Njena duhovita analiza društvenih anomalija navela je Rolan Barta da je 1976. nazove „sociologom godine”.

Kriva je žestoka narav

Za sebe je rekla da je „iznuđena feministkinja”, jer je bila protivnik agresivnog pristupa ženskom pitanju

Dobila je Kler Breteše tokom decenija i mnoge nagrade i ljubav milionske publike, ali kad joj je 2016. organizovana retrospektivna izložba u pariskom Boburu, na primedbe da se s tim zakasnilo, odgovoreno je da je krivac „njena žestoka narav”.

Popularnost svojih ženskih likova Breteše je koristila da progovori o važnim problemima žena, od kućnog ropstva do nejednakih zarada za žene i muškarce. Ilustrovala je plakat Pokreta za slobodu pobačaja i kontracepcije. Ipak, za sebe je rekla da je „iznuđena feministkinja”, jer je bila protivnik agresivnog pristupa ženskom pitanju. Celog života branila je pravo na autonomiju i nezavisnost, na šta ju je uputila majka, čiju sudbinu nije želela da ponovi.

Prilikom izložbe u pariskom Boburu objavljene su i dve obimne knjige – Frustrirani i Agripina, koje predstavljaju bisere njenog rada

Majka joj je bila domaćica, a otac advokat u Nantu. Vaspitavana je u katoličkom duhu sa neprikosnovenim očevim autoritetom. Kler to nikako nije mogla da trpi, a nije volela ni rodni grad Nant, pa je u 19. godini otišla u Pariz i nastanila se na Monmartru. Da bi se izdržavala, svoje stripove počela je da nudi redakcijama novina i časopisa. Slučaj je hteo da se njeni duhoviti crteži dopadnu baš onim francusko-belgijskim omladinskim časopisima koje je kao devojčica volela i čije je likove kopirala, stavljajući ih u situacije iz svog života i svoje mašte.

Kasnije, kad su njene prijateljice počele masovno da ostaju trudne, ona je napravila serijal Majke, u kome se šalila na račun ponašanja trudnica, ali se već sledeće godine i sama zaljubila. Upoznala je univerzitetskog profesora prava Gi Karkasona, koji je bio 11 godina mlađi od nje i već imao dve ćerke. Udala se za njega 1983. i rodila sina Martina. Muževljeva smrt tokom putovanja u Sankt Peterburgu 2013, bila je udarac od koga se Kler nikada nije sasvim oporavila.

Njene junakinje su žive

Prilikom izložbe u pariskom Boburu objavljene su i dve obimne knjige Frustrirani i Agripina, koje predstavljaju bisere njenog rada. U serijalu Frustrirani, čiji naslov asocira na Igoove Jadnike, Kler dekonstruiše mitove srednje klase i prati evoluciju francuskog društva od 70-ih do 2000-ih. Obrađuje teme kao što su seksualne slobode, homoseksualizam, kontracepcija, psihoterapija i ismeva intelektualnu buržoaziju koja ispraznost svojih života nadoknađuje putovanjima u egzotične zemlje. U Agripini, čije se priče pletu oko problema razmažene tinejdžerke, Kler Breteše se podsmeva sebičnosti i ispraznosti života adolescenata.

Uz sve što je za 79 godina života uradila velika dama francuskog stripa, ostaće zabeleženo da je prva crtala realistične junakinje

Uz sve što je za 79 godina života uradila velika dama francuskog stripa, ostaće zabeleženo da je prva crtala realistične junakinje. Sama Kler je govorila da je iritira što se žene prikazuju ili kao mlade, lepe i zgodne, ili kao ružne i smešne. Njene junakinje su „žive”, zbog čega će ljubitelji stripa moći da ih vole, iako Kler Breteše više nije živa.